Ažurirano 30. listopada 2026. Eurostatova baza strukturne poslovne statistike ažurirana 30. rujna 2026. sadrži podatke za 2024., prema kojima je dodana vrijednost po zaposlenoj osobi u hrvatskom poslovnom gospodarstvu 38.420 eura, odnosno 57,9 % prosjeka EU-a (66.400 eura). Podaci za EU po srednjim i velikim poduzećima za 2024. su povjerljivi, pa usporedba po veličini ostaje za 2023. Eurostatove vrijednosti u tekstu i grafikonima odgovaraju stanju baza od 30. rujna i 22. listopada 2026., a preuzete su 30. listopada 2026.
Hrvatska mala i srednja poduzeća stvarala su 2023. 31.640 eura dodane vrijednosti po zaposlenoj osobi, 61,2 % prosjeka EU-a od 51.710 eura. To je 18. mjesto među 27 članica. Zaostatak je najmanji kod mikropoduzeća (70,7 % prosjeka EU-a), a najveći kod srednjih i velikih (51,1 %), jer produktivnost u Hrvatskoj s veličinom poduzeća raste znatno sporije nego u EU-u. U prerađivačkoj industriji Hrvatska dostiže 39,3 % prosjeka EU-a. HBOR-ov kredit za modernizaciju proizvodnje ima produktivnost kao svrhu, ali otpis glavnice ne nagrađuje veću dodanu vrijednost, nego ugrađena rješenja Industrije 4.0, digitalizaciju i usklađenost sa strategijom pametne specijalizacije. Oprema dodanu vrijednost po zaposlenom povećava samo ako poveća proizvodnju ili smanji utrošak materijala i energije.
Analiza se temelji na Eurostatovoj strukturnoj poslovnoj statistici za 2023., zadnjoj godini s potpunim podacima za sve članice i razrede veličine, na nacionalnim računima, na pregledu Europske komisije o MSP-ovima (lipanj 2026.) i na HBOR-ovu programu. Na kraju je primjer s navedenim pretpostavkama.
Ukratko
- Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi u hrvatskim MSP-ovima iznosila je 2023. 31.640 eura, a u EU-u 51.710 eura. Hrvatska je 18. od 27 članica, ispred Portugala, baltičkih zemalja osim Estonije, Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Grčke.
- Zaostatak raste s veličinom poduzeća. Hrvatska mikropoduzeća dosežu 70,7 % prosjeka EU-a, poduzeća s 10 do 49 zaposlenih oko 60 %, a srednja i velika 51,1 %.
- U prerađivačkoj industriji Hrvatska stvara 32.020 eura po zaposlenoj osobi, prema 81.420 eura u EU-u (39,3 %). Velika hrvatska proizvodna poduzeća su na 37,4 % prosjeka EU-a.
- MSP-ovi stvaraju 63,9 % dodane vrijednosti hrvatskog poslovnog gospodarstva, a u EU-u 50,9 %. Hrvatsko gospodarstvo više ovisi o produktivnosti malih poduzeća.
- U standardu kupovne moći, koji ispravlja razlike u cijenama, Hrvatska je po zaposlenoj osobi 2024. na 85,8 % prosjeka EU-a, a po satu rada na 70,5 %.
- HBOR-ov kredit za modernizaciju proizvodnje (100.000 do 3.000.000 eura, do 85 % ulaganja, polovica uz 0 % kamate) nudi otpis do 50 % glavnice za rješenja Industrije 4.0 (10 % po rješenju), digitalizaciju (2 %) i S3 (5 %), a ne za rast dodane vrijednosti.
Izvora: 10, popis na kraju članka · Kako provjeravamo podatke · Prijavite netočnost
Ukratko u brojkama
Produktivnost hrvatskih poduzeća u odnosu na EU
Izvor: Eurostat, strukturna poslovna statistika, sbs_sc_ovw (2023., stanje baze 30. rujna 2026.); HBOR, Krediti za modernizaciju proizvodnje (15. lipnja 2026.). Izračun: Omnia Solutions.
Koliko dodane vrijednosti po zaposlenom stvaraju hrvatski MSP-ovi?
Dodana vrijednost je prihod iz poslovanja umanjen za materijal, energiju i usluge koje poduzeće kupuje. Iz nje se plaćaju zaposleni, a ostatak je bruto poslovni višak. Podijeljena brojem zaposlenih osoba, uključujući vlasnike koji rade u poduzeću, najčešća je mjera produktivnosti rada, koju Eurostat objavljuje za industriju, građevinarstvo i tržišne usluge.
Hrvatsko poslovno gospodarstvo stvorilo je 2023. dodanu vrijednost od 46,25 milijarde eura uz 1.310.039 zaposlenih osoba, odnosno 35.300 eura po osobi, 54,7 % prosjeka EU-a od 64.510 eura. Mala i srednja poduzeća stvorila su 29,55 milijarde eura uz 934.040 zaposlenih, dakle 31.640 eura po osobi, prema 51.710 eura u EU-u. Na 61,2 % prosjeka EU-a dolazi i procjena Europske komisije za 2025. iz lipnja 2026., prema kojoj hrvatski MSP-ovi s 986.475 zaposlenih stvaraju 33,4 milijarde eura, odnosno 33.860 eura po zaposlenom, a europski 55.360 eura.
MSP-ovi u Hrvatskoj nose veći dio gospodarstva nego u EU-u. Stvaraju 63,9 % dodane vrijednosti i zapošljavaju 71,3 % ljudi u poslovnom gospodarstvu, a u EU-u 50,9 % i 63,5 %. Zato je produktivnost malih poduzeća za Hrvatsku kapitalno pitanje.
Interaktivni grafikon
Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi po veličini poduzeća, 2023. (tisuće eura)
Mikro (0–9)
10–19 zaposlenih
20–49 zaposlenih
Srednja (50–249)
Velika (250+)
Ukupno
Mikro (0–9)
10–19 zaposlenih
20–49 zaposlenih
Srednja (50–249)
Velika (250+)
Ukupno
Hrvatska mikropoduzeća dosežu 70,7 % prosjeka EU-a, a srednja i velika 51,1 %. Produktivnost u Hrvatskoj od mikro do srednjih poduzeća raste 16,3 %, a u EU-u 61,0 %.
Izvor: Eurostat, strukturna poslovna statistika, sbs_sc_ovw (2023., stanje baze 30. rujna 2026.). Poslovno gospodarstvo = industrija, građevinarstvo i tržišne usluge (B do S bez javne uprave i udruga). Tisuće eura po zaposlenoj osobi, tekuće cijene.
Zašto razlika raste s veličinom poduzeća?
U EU-u produktivnost raste s veličinom poduzeća. Mikropoduzeće stvara 42.090 eura po zaposlenoj osobi, srednje poduzeće 67.760 eura, 61,0 % više, a veliko 86.810 eura, više nego dvostruko. U Hrvatskoj je taj rast plitak. Mikropoduzeće stvara 29.770 eura, srednje 34.610 eura, samo 16,3 % više, a veliko 44.400 eura. Zato hrvatska mikropoduzeća dosežu 70,7 % prosjeka EU-a, a srednja i velika samo 51,1 %.
U prerađivačkoj industriji, kojoj je namijenjen HBOR-ov kredit za modernizaciju, disparitet je još veći. Hrvatski proizvođači stvaraju 32.020 eura po zaposlenoj osobi, a europski 81.420 eura. Proizvodna poduzeća s 20 do 49 zaposlenih stvaraju 28.720 eura prema 54.170 eura u EU-u (53,0 %), srednja 31.260 prema 67.380 eura (46,4 %), a velika 40.860 prema 109.190 eura (37,4 %).
Podaci ne pokazuju uzrok, ali obrazac je u skladu s nižom opremljenošću kapitalom i tehnologijom te drukčijom strukturom djelatnosti. Europska komisija u izvješću o europskim MSP-ovima 2025./2026. upozorava da veličina sama ne određuje produktivnost, jer je tehnologija, sektor i lokacija mogu nadoknaditi.
Gdje su hrvatski MSP-ovi među članicama EU-a?
S 31.640 eura dodane vrijednosti po zaposlenoj osobi hrvatski MSP-ovi su 18. od 27 članica. Ispred su Slovenija (45.390 eura), Estonija (38.550) i Češka (36.160), a iza Portugal (29.330), Latvija, Poljska, Litva, Slovačka, Mađarska (25.040), Rumunjska, Bugarska i Grčka (20.540). Prednjače Luksemburg (134.850 eura), Irska (106.680), Belgija (87.280) i Nizozemska (74.360). Hrvatska mikropoduzeća su 17., a hrvatsko poslovno gospodarstvo u cjelini 20.
Najslabije su plasirana velika poduzeća. S 44.400 eura po zaposlenoj osobi Hrvatska je 25., a iza nje su samo Rumunjska i Bugarska. Velika poduzeća u Slovačkoj stvaraju 61.660 eura, u Poljskoj 58.630, a u Mađarskoj 53.850 eura, iako su MSP-ovi u tim zemljama manje produktivni od hrvatskih. Hrvatski zaostatak je dakle najveći upravo kod velikih poduzeća.
Interaktivni grafikon
Članice EU-a: dodana vrijednost po zaposlenoj osobi, 2023. (tisuće eura)
Luksemburg
Irska
Belgija
Nizozemska
Danska
Švedska
Finska
Austrija
Njemačka
Francuska
Italija
Malta
Prosjek EU-27
Cipar
Španjolska
Slovenija
Estonija
Češka
Hrvatska
Portugal
Latvija
Poljska
Litva
Slovačka
Mađarska
Rumunjska
Bugarska
Grčka
MSP-ovi su poduzeća s manje od 250 zaposlenih. Hrvatska je s 31,64 tisuće eura 18. od 27 članica, ispred Portugala, Latvije, Poljske, Litve, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Grčke.
Prikaži podatke u tablici
| Država | MSP-ovi (0–249) | Mikropoduzeća (0–9) | Velika (250+) | Ukupno |
|---|---|---|---|---|
| Luksemburg | 134,85 | 116,92 | 163,06 | 145,61 |
| Irska | 106,68 | 137,53 | 359,39 | 190,44 |
| Belgija | 87,28 | 75,53 | 107,43 | 95,15 |
| Nizozemska | 74,36 | 64,97 | 89,21 | 80,33 |
| Danska | 72,26 | 64,34 | 125,08 | 91,41 |
| Švedska | 70,81 | 52,30 | 104,65 | 85,29 |
| Finska | 67,93 | 62,24 | 89,60 | 75,80 |
| Austrija | 66,60 | 49,52 | 100,10 | 78,28 |
| Njemačka | 62,09 | 57,92 | 89,91 | 74,54 |
| Francuska | 59,80 | 53,70 | 88,66 | 73,12 |
| Italija | 52,23 | 38,83 | 95,50 | 63,22 |
| Malta | 51,93 | 43,06 | 81,26 | 58,21 |
| Prosjek EU-27 | 51,71 | 42,09 | 86,81 | 64,51 |
| Cipar | 47,42 | 31,38 | 68,23 | 51,29 |
| Španjolska | 46,36 | 38,45 | 70,48 | 54,74 |
| Slovenija | 45,39 | 33,65 | 70,32 | 51,94 |
| Estonija | 38,55 | 29,82 | 54,44 | 41,46 |
| Češka | 36,16 | 28,34 | 63,93 | 44,77 |
| Hrvatska | 31,64 | 29,77 | 44,40 | 35,30 |
| Portugal | 29,33 | 20,12 | 53,52 | 34,87 |
| Latvija | 28,49 | 21,43 | 45,04 | 32,39 |
| Poljska | 27,75 | 20,40 | 58,63 | 37,94 |
| Litva | 27,58 | 16,45 | 46,24 | 32,57 |
| Slovačka | 27,03 | 17,20 | 61,66 | 36,16 |
| Mađarska | 25,04 | 17,03 | 53,85 | 33,27 |
| Rumunjska | 23,88 | 18,62 | 41,84 | 29,67 |
| Bugarska | 22,03 | 18,67 | 37,58 | 26,08 |
| Grčka | 20,54 | 14,10 | 71,68 | 29,25 |
Izvor: Eurostat, strukturna poslovna statistika, sbs_sc_ovw (2023., stanje baze 30. rujna 2026.). Vrijednost za MSP-ove izračunata je kao dodana vrijednost svih poduzeća umanjena za velika, podijeljena brojem zaposlenih bez velikih. Izračun i poredak: Omnia Solutions.
Kako se produktivnost mijenjala od 2013.?
Strukturna poslovna statistika iskazuje se u eurima po tekućim cijenama, pa razlike u razini cijena povećavaju zaostatak. Eurostatovi nacionalni računi daju i produktivnost u standardu kupovne moći, koji te razlike ispravlja, za cijelo gospodarstvo. Po toj mjeri Hrvatska je po zaposlenoj osobi 2013. bila na 76,6 % prosjeka EU-a, 2019. na 80,2 %, 2023. na 88,8 %, a 2024. na 85,8 %. Za 2025. privremeni podatak je 85,6 %. Konvergencija je dakle stvarna, devet postotnih bodova u jedanaest godina.
Po satu rada slika je slabija. Hrvatska je 2024. bila na 70,5 % prosjeka EU-a, jer zaposleni u Hrvatskoj rade oko 22 % više sati od prosjeka EU-a, 1.961,6 sati godišnje, a za 2025. privremeni podatak je 70,4 %. Po zaposlenoj osobi Slovenija je 2025. na 86,0 %, Poljska, koja je 2013. bila iza Hrvatske, na 84,8 %, a Mađarska na 73,8 %. Po satu rada Slovenija je 2025. na 86,1 %, Mađarska na 70,6 %, a Poljska na 68,4 %. Po toj je mjeri Hrvatska ispred Poljske, gotovo izjednačena s Mađarskom i daleko iza Slovenije.
Interaktivni grafikon
Produktivnost rada u standardu kupovne moći, EU-27 = 100
Prikaži podatke u tablici
| Godina | Hrvatska, po zaposlenoj osobi | Hrvatska, po satu rada | Slovenija, po zaposlenoj osobi | Poljska, po zaposlenoj osobi |
|---|---|---|---|---|
| 2013. | 76,6 | 61,6 | 79,8 | 72,9 |
| 2014. | 73,2 | 59,1 | 80,3 | 73,0 |
| 2015. | 73,4 | 60,5 | 79,4 | 74,4 |
| 2016. | 75,7 | 62,0 | 79,6 | 73,9 |
| 2017. | 77,0 | 62,1 | 80,4 | 74,8 |
| 2018. | 78,5 | 63,6 | 80,8 | 77,1 |
| 2019. | 80,2 | 65,0 | 81,7 | 78,3 |
| 2020. | 77,3 | 59,7 | 82,2 | 80,4 |
| 2021. | 82,5 | 66,4 | 83,3 | 79,4 |
| 2022. | 83,1 | 67,9 | 83,8 | 80,6 |
| 2023. | 88,8 | 72,1 | 85,3 | 79,7 |
| 2024. | 85,8 | 70,5 | 84,4 | 82,1 |
| 2025. | 85,6 | 70,4 | 86,0 | 84,8 |
Cijelo gospodarstvo, nominalna produktivnost u standardu kupovne moći (PPS), što ispravlja razlike u razini cijena. Pune linije su produktivnost po zaposlenoj osobi (Hrvatska, Slovenija, Poljska), a isprekidana linija produktivnost Hrvatske po satu rada. Po satu rada Slovenija je 2025. na 86,1 %, a Poljska na 68,4 %. Vrijednosti za 2025. su privremene. Prijeđite mišem ili dodirnite grafikon.
Izvor: Eurostat, nama_10_lp_ulc (stanje baze 22. listopada 2026.).
Što financiranje opreme stvarno mijenja?
Dodana vrijednost računa se kao prihod iz poslovanja umanjen za nabavu robe i usluga. Kamate i amortizacija u taj račun ne ulaze, pa skuplji ili jeftiniji kredit ne mijenja dodanu vrijednost po zaposlenom, nego dobit. Nova oprema tu mjeru podiže na dva načina, većom proizvodnjom s istim brojem ljudi ili manjim utroškom materijala, energije i vanjskih usluga po jedinici proizvoda. Ako se uz opremu zaposli razmjerno više ljudi, dodana vrijednost po zaposlenom ostaje ista.
HBOR-ov program Krediti za modernizaciju proizvodnje, u verziji od 15. lipnja 2026., namijenjen je mikro, malim i srednjim prerađivačima, a njegova je svrha poticanje produktivnosti i konkurentnosti. Kredit iznosi od 100.000 do 3.000.000 eura, u pravilu do 85 % vrijednosti ulaganja, s rokom do 15 godina i počekom do tri godine. Polovicu kredita financira Europski fond za regionalni razvoj uz 0 % kamate, a polovicu HBOR uz fiksnu kamatu prema procjeni rizika. Do 30 % kredita može ići za obrtna sredstva.
Kapitalni rabat, odnosno otpis do 50 % isplaćene glavnice, veže se uz tri kriterija iz Priloga 2 programa. Svako rješenje Industrije 4.0 (automatizacija, robotizacija, senzori, strojevi upravljani umjetnom inteligencijom) donosi 10 %, ako stoji najmanje 10 % glavnice kredita. Svako rješenje za digitalizaciju poslovnih procesa, primjerice ERP ili CRM, donosi 2 %, a usklađenost rezultata sa Strategijom pametne specijalizacije 5 %. Ispunjenje potvrđuje stalni sudski vještak. Produktivnost i dodana vrijednost po zaposlenom nisu kriteriji. Otpis nagrađuje vrstu tehnologije, a učinak na dodanu vrijednost ovisi o tome kako se oprema iskoristi.
Prema podacima HBOR-a koje je Lider objavio u rujnu 2025., zaprimljeno je 85 zahtjeva vrijednih gotovo 100 milijuna eura, gotovo 60 % planiranih sredstava, a odobreno je 15 kredita ukupno 13,52 milijuna eura. Primjer iz naše prakse je PG Orehovec, proizvođač i prerađivač peradi iz Velikog Bukovca, koji je uz ulaganje od gotovo 2 milijuna eura i HBOR-ov kredit od oko 1,45 milijuna eura ostvario otpis glavnice od približno 730.000 eura, odnosno 50 %. Ulaganje je obuhvatilo automatizaciju rezanja, vaganja, filetiranja i pakiranja te praćenje proizvodnje i zaliha u stvarnom vremenu povezano s ERP-om.
Primjer u nastavku pokazuje red veličine učinka. Proizvodno poduzeće s 25 zaposlenih i dodanom vrijednošću od 28.720 eura po zaposlenom, što je hrvatski prosjek za prerađivače te veličine, ulaže milijun eura u opremu. Ako proizvodnja uz isti broj ljudi poraste 15 %, a udio materijala i usluga u prihodu ostane isti, dodana vrijednost po zaposlenom raste na 33.028 eura. To je 4.308 eura više, ali i dalje daleko od europskih 54.170 eura. Pretpostavka o rastu od 15 % je ilustracija, a ne prosjek ili prognoza.
Primjer s pretpostavkama
Kako ulaganje u opremu mijenja dodanu vrijednost po zaposlenom
Ilustracija, ne prosjek ni prognoza. Pretpostavke: Omnia Solutions. Polazne vrijednosti: Eurostat, sbs_sc_ovw (prerađivačka industrija, 20 do 49 zaposlenih, 2023.); uvjeti kredita: HBOR, Krediti za modernizaciju proizvodnje.
Što to znači za poduzetnike
- Prije ulaganja vrijedi izračunati vlastitu dodanu vrijednost po zaposlenom i usporediti je s hrvatskim i europskim prosjekom za istu veličinu i djelatnost. Tako se vidi koliko prostora za rast ima i koliko ga oprema realno može pokriti.
- Uvjeti, rokovi i dokumentacija za HBOR-ov kredit za modernizaciju proizvodnje opisani su u našem vodiču. Kako se otpis glavnice računa i dokazuje, objašnjavamo u tekstu o kapitalnom rabatu, a odnos rata i ukupnog troška HBOR-ova i bankovnog kredita može se provjeriti u kalkulatoru HBOR kredita.
- Rješenja Industrije 4.0 donose najveći dio otpisa, ali svako mora stajati najmanje 10 % glavnice. Razlike između razina Industrije 4.0, 5.0 i 6.0 i podatke o njihovoj primjeni u Hrvatskoj donosi tekst o Industriji 4.0, 5.0 i 6.0.
- Kako izgleda cijeli postupak u praksi, od plana digitalne transformacije do potvrde sudskog vještaka, opisuje primjer PG Orehovec i 50 % otpisa glavnice. Ostale HBOR-ove programe pregledno donosi vodič HBOR krediti za poduzetnike 2026..
- Za poduzeća kojima je cilj nova metoda proizvodnje, a ne zamjena opreme, prikladniji mogu biti bespovratni pozivi za inovacije procesa u S3 područjima. O tome koliko Hrvatska ulaže u istraživanje i razvoj piše u našoj analizi ulaganja u istraživanje i razvoj.
Metodologija: dodana vrijednost po zaposlenoj osobi je Eurostatov pokazatelj prividne produktivnosti rada (dodana vrijednost po faktorskom trošku podijeljena brojem zaposlenih osoba) iz skupa sbs_sc_ovw za poslovno gospodarstvo (industrija, građevinarstvo i tržišne usluge bez javne uprave i udruga) i za prerađivačku industriju, u tekućim eurima, za 2023. Vrijednosti za MSP-ove izračunate su iz dodane vrijednosti i broja zaposlenih za sva i za velika poduzeća. Za kretanje kroz vrijeme korišteni su nacionalni računi (nama_10_lp_ulc, nominalna produktivnost po zaposlenoj osobi i po satu rada u standardu kupovne moći), jer serija strukturne poslovne statistike za Hrvatsku 2023. ima neuobičajeno velik skok. Procjene za 2025. preuzete su iz profila Hrvatske i EU-a u pregledu SME Performance Review 2026. Uvjeti kredita i kriteriji otpisa preuzeti su iz HBOR-ova programa od 15. lipnja 2026. i Priloga 2. Primjer s opremom je ilustracija s navedenim pretpostavkama.
Česta pitanja
Kolika je dodana vrijednost po zaposlenom u hrvatskim MSP-ovima?
Prema Eurostatu, 31.640 eura po zaposlenoj osobi u 2023., što je 61,2 % prosjeka EU-a od 51.710 eura. Mikropoduzeća stvaraju 29.770 eura, a srednja poduzeća 34.610 eura. Europska komisija za 2025. procjenjuje 33.860 eura, također 61,2 % prosjeka EU-a.
Gdje je Hrvatska u EU-u po produktivnosti MSP-ova?
Hrvatska je 18. od 27 članica. Iza nje su Portugal, Latvija, Poljska, Litva, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka. Po produktivnosti velikih poduzeća Hrvatska je 25., a iza nje su samo Rumunjska i Bugarska.
Zašto je zaostatak veći kod većih poduzeća?
U EU-u srednje poduzeće stvara 61,0 % više dodane vrijednosti po zaposlenom od mikropoduzeća, a u Hrvatskoj samo 16,3 % više. Veća hrvatska poduzeća stvaraju tek nešto više po osobi od manjih, što je u skladu s nižom opremljenošću kapitalom i drukčijom strukturom djelatnosti.
Je li produktivnost uvjet za otpis glavnice HBOR-ova kredita za modernizaciju?
Nije. Otpis do 50 % glavnice dobiva se za rješenja Industrije 4.0 (10 % po rješenju koje stoji najmanje 10 % glavnice), za digitalna rješenja (2 % po rješenju) i za usklađenost sa Strategijom pametne specijalizacije (5 %). Ispunjenje potvrđuje stalni sudski vještak nakon provedbe.
Kako nova oprema mijenja dodanu vrijednost po zaposlenom?
Samo ako s istim brojem ljudi poveća proizvodnju ili smanji utrošak materijala, energije i usluga. Kamate i amortizacija ne ulaze u dodanu vrijednost, pa uvjeti kredita utječu na dobit, a ne na tu mjeru. U našem primjeru rast proizvodnje od 15 % podiže dodanu vrijednost po zaposlenom s 28.720 na 33.028 eura.
Tko može dobiti HBOR-ov kredit za modernizaciju proizvodnje?
Mikro, mali i srednji poduzetnici registrirani za prerađivačku industriju, s poslovnom jedinicom u Hrvatskoj. Kredit iznosi od 100.000 do 3.000.000 eura, u pravilu do 85 % ulaganja, s rokom do 15 godina. Polovica kredita je uz 0 % kamate iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
O autoru
Suosnivač i direktor Omnia Solutions. Više od deset godina radi na financiranju poduzetnika, najviše na zajmovima HAMAG-BICRO-a, HBOR-ovim kreditima, investicijskim studijama i poreznim olakšicama. Sudjelovao je u više od 90 projekata, kroz koje je klijentima odobreno više od 12 milijuna eura bespovratnih sredstava i više od 2 milijuna eura poreznih olakšica. Prije konzaltinga radio je u Privrednoj banci Zagreb na pripremi kreditnih prijedloga za mala i srednja poduzeća. Ima licencu HANFA-e.
Izvori
- Eurostat, sbs_sc_ovw, strukturna poslovna statistika po veličini poduzeća (2023.)
- Eurostat, nama_10_lp_ulc, produktivnost rada i jedinični trošak rada
- Eurostat, pojmovnik, dodana vrijednost po faktorskom trošku
- Europska komisija, SME Performance Review, Croatia SME Fact Sheet 2026
- Europska komisija, SME Performance Review, EU27 SME Fact Sheet 2026
- Europska komisija, SME Performance Review i godišnje izvješće o europskim MSP-ovima 2025./2026. (22. lipnja 2026.)
- HBOR, program Krediti za modernizaciju proizvodnje (15. lipnja 2026.)
- HBOR, Prilog 2, kriteriji za kapitalni rabat
- Lider, podaci HBOR-a o zahtjevima za kredite za modernizaciju (12. rujna 2025.)
- Omnia Solutions, HBOR kredit za modernizaciju proizvodnje i 50 % otpisa glavnice za PG Orehovec (6. svibnja 2026.)
Planirate ulaganje u opremu?
Provjerimo koliki otpis glavnice vaše ulaganje može ostvariti
Pregledat ćemo plan ulaganja, kriterije HBOR-ova kapitalnog rabata i očekivani učinak na proizvodnju te predložiti najpovoljniji model financiranja. Omnia ne financira ulaganja i ne odlučuje o odobrenju, a uvodni razgovor je besplatan.
