Davor Nikolić

Hrvatska je 2024. u istraživanje i razvoj uložila 1,41 % BDP-a, EU 2,26 %. Grafikoni, korelacija s BDP-om po stanovniku i potpore za poduzetnike.

Hrvatska je 2024. u istraživanje i razvoj (I&R) uložila 1,21 milijarde eura, odnosno 1,41 % bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Prosjek Europske unije iznosi 2,26 %, a cilj EU-a i Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. je 3 % BDP-a. U svijetu najviše ulažu Izrael (6,76 %), Južna Koreja (5,13 %) i Tajvan (4,10 %), a u EU-u Švedska (3,53 %). Bogatije zemlje u pravilu ulažu više. Prema podacima za 113 zemalja i područja, koeficijent korelacije između udjela ulaganja u I&R i BDP-a po stanovniku iznosi 0,50.

U analizi su službeni podaci Eurostata, OECD-a, Svjetske banke i Državnog zavoda za statistiku (DZS), pet interaktivnih grafikona, ključne brojke, izračun korelacije s BDP-om po stanovniku i kalkulator ulaganja potrebnih za prosjek EU-a. Na kraju je pregled potpora koje poduzetnici u Hrvatskoj mogu koristiti za vlastiti razvoj.

Ukratko

  • Hrvatska u istraživanje i razvoj ulaže 1,41 % BDP-a i s Italijom dijeli 16. mjesto u EU-u. Po stanovniku to je 313 eura, prema 909 eura u EU-u.
  • Od 2014. udio je porastao s 0,77 na 1,41 % BDP-a, a ulaganja s 340 milijuna na 1,21 milijarde eura. Prema sadašnjim podacima Eurostata to je treći najveći porast udjela u EU-u, mjereno u postotnim bodovima.
  • Najveći zaostatak je u poduzećima, koja provode I&R u iznosu od 0,80 % BDP-a, prema 1,50 % u EU-u.
  • Prema Eurostatu, Kina od 2020. ulaže veći udio BDP-a od EU-a; u 2024. udjeli su 2,69 i 2,26 %.
  • Veza s BDP-om po stanovniku je umjerena i pozitivna, ali ne dokazuje uzročnost i znatno slabi među zemljama visokog dohotka. Hrvatska je blizu svjetske linije trenda.
  • Za prosjek EU-a Hrvatska bi godišnje trebala ulagati oko 0,8 milijarde eura više, a za cilj od 3 % oko 1,5 milijarde više.

Ukratko u brojkama

Ulaganja u istraživanje i razvoj u 2024.

1,41 % BDP-aHrvatska: 1,21 mlrd. EUR, 16. mjesto u EU-u
2,26 % BDP-aEU kao cjelina: 408,4 mlrd. EUR
313 EURpo stanovniku u Hrvatskoj, prema 909 EUR u EU-u
0,80 % BDP-aI&R u hrvatskim poduzećima, prema 1,50 % u EU-u
3 % BDP-acilj EU-a i Nacionalne razvojne strategije do 2030.
6,76 % BDP-aIzrael, najviše među zemljama koje prati OECD

Izvori: Eurostat (ažurirano 29. rujna 2026.), OECD MSTI (ožujak 2026.).

Koliko Hrvatska ulaže u istraživanje i razvoj

Prema Eurostatu, bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj u 2024. iznosili su 1.208,8 milijuna eura, 11,7 % više nego 2023. Udio u BDP-u bio je 1,41 %, kao i u Italiji, što Hrvatsku stavlja na 16. mjesto među 27 članica. Isti udio objavio je i DZS u srpnju 2026.

Ulaganja u eurima rastu svake godine od 2014. Te je godine Hrvatska u I&R ulagala 0,77 % BDP-a, a do 2024. udio je porastao za 0,64 postotnog boda. Prema sadašnjim podacima Eurostata, veći porast u postotnim bodovima imale su samo Belgija i Grčka. Prosjek EU-a u istom je razdoblju porastao s 2,09 na 2,26 %, pa se razlika smanjila s 1,32 na 0,85 postotnog boda.

Po stanovniku Hrvatska ulaže 313 eura godišnje, otprilike trećinu prosjeka EU-a od 909 eura. Razlika je veća nego kod udjela u BDP-u jer BDP po stanovniku u eurima iznosi tek oko 56 % prosjeka EU-a (u standardu kupovne moći 78,5 %).

Interaktivni grafikon

Ulaganja u istraživanje i razvoj od 2014. do 2024., % BDP-a

HrvatskaProsjek EU-aSlovenijaCilj od 3 % BDP-a
Prikaži podatke u tablici
GodinaHrvatskaProsjek EU-aSlovenija
2014.0,77 %2,09 %2,39 %
2015.0,82 %2,10 %2,22 %
2016.0,85 %2,10 %2,03 %
2017.0,84 %2,14 %1,88 %
2018.0,95 %2,17 %1,96 %
2019.1,08 %2,21 %2,06 %
2020.1,24 %2,28 %2,16 %
2021.1,24 %2,24 %2,14 %
2022.1,42 %2,22 %2,10 %
2023.1,37 %2,25 %2,13 %
2024.1,41 %2,26 %2,14 %

Prijeđite mišem ili dodirnite grafikon za vrijednosti po godinama.

Izvor: Eurostat, rd_e_gerdtot (ažurirano 29. rujna 2026.).

Vodeće zemlje svijeta u ulaganjima u istraživanje i razvoj

Prema OECD-ovim glavnim pokazateljima znanosti i tehnologije (MSTI), najveći udio BDP-a u istraživanje i razvoj ulažu Izrael (6,76 % u 2024.), Južna Koreja (5,13 %) i Tajvan (4,10 %). Slijede Japan (3,62 %, procjena OECD-a), Švedska (3,56 %; prema Eurostatu 3,53 %) i Sjedinjene Američke Države (3,44 %). Prosjek zemalja OECD-a je 2,72 %, a svjetski prosjek prema podacima UNESCO-a i Svjetske banke oko 2,6 % (2023.).

Južna Koreja je udio u deset godina povećala s 3,89 na 5,13 % BDP-a. Kina je, prema podacima koje objavljuje Eurostat, 2020. prvi put uložila veći udio BDP-a od EU-a (2,36 prema 2,28 %), a u 2024. udjeli su 2,69 i 2,26 %. EU kao cjelina zaostaje za SAD-om, Japanom i Kinom, iako šest članica, Švedska, Austrija, Belgija, Finska, Danska i Njemačka, premašuje cilj od 3 %.

Interaktivni grafikon

Vodeće zemlje svijeta: ulaganja u istraživanje i razvoj, % BDP-a

Zemlje izvan EU-aČlanice EU-aHrvatskaProsjeciCilj od 3 % BDP-a

Izrael

6,76 %

Južna Koreja

5,13 %

Tajvan

4,10 %

Japan *

3,62 %

Švedska

3,53 %

SAD

3,44 %

Austrija

3,34 %

Belgija

3,25 %

Finska

3,22 %

Danska

3,15 %

Njemačka

3,12 %

Švicarska (2023.)

3,10 %

Ujedinjeno Kraljevstvo (2023.)

2,75 %

Prosjek OECD-a

2,72 %

Kina

2,69 %

Svjetski prosjek (2023.)

2,60 %

Prosjek EU-a

2,26 %

Slovenija

2,14 %

Singapur (2023.)

2,03 %

Kanada

1,79 %

Hrvatska

1,41 %

Prikazan je izbor zemalja. Prijeđite mišem ili dodirnite stupac za detalje. Godina je 2024., osim gdje je drukčije navedeno. * procjena OECD-a. Za SAD i Izrael OECD navodi metodološke razlike u odnosu na druge zemlje.

Izvori: OECD Main Science and Technology Indicators (zemlje izvan EU-a i prosjek OECD-a), Eurostat (članice EU-a i prosjek EU-a), Svjetska banka i UNESCO (svjetski prosjek, 2023.).

Gdje je Hrvatska u Europskoj uniji

S 1,41 % Hrvatska je nešto ispod sredine ljestvice, ispred Poljske (1,40 %), Mađarske (1,31 %) i Slovačke (0,98 %), a iza Slovenije (2,14 %), Estonije (1,98 %), Češke (1,82 %) i Portugala (1,73 %). Najmanje ulažu Rumunjska (0,46 %), Malta (0,61 %) i Cipar (0,64 %).

Usporedba s Estonijom pokazuje koliko je prostora za rast. Obje zemlje imaju gotovo jednak BDP po stanovniku (78,6 i 78,5 % prosjeka EU-a u standardu kupovne moći), a Estonija u I&R ulaže 1,98 % BDP-a, 0,57 postotnog boda više od Hrvatske. Portugal, s BDP-om po stanovniku od 82,3 % prosjeka EU-a, ulaže 1,73 %.

U grafikonu se mogu usporediti tri pokazatelja: ukupna ulaganja kao udio BDP-a, ulaganja koja provode poduzeća i ulaganja u eurima po stanovniku.

Interaktivni grafikon

Članice EU-a: ulaganja u istraživanje i razvoj u 2024.

Članice EU-aHrvatskaProsjek EU-aCilj od 3 % BDP-a

Švedska

3,53 %

Austrija

3,34 %

Belgija

3,25 %

Finska

3,22 %

Danska

3,15 %

Njemačka

3,12 %

Nizozemska

2,37 %

Prosjek EU-a

2,26 %

Francuska

2,18 %

Slovenija

2,14 %

Estonija

1,98 %

Češka

1,82 %

Portugal

1,73 %

Irska

1,59 %

Grčka

1,53 %

Španjolska

1,50 %

Hrvatska

1,41 %

Italija

1,41 %

Poljska

1,40 %

Mađarska

1,31 %

Litva

1,12 %

Luksemburg

1,04 %

Slovačka

0,98 %

Latvija

0,94 %

Bugarska

0,77 %

Cipar

0,64 %

Malta

0,61 %

Rumunjska

0,46 %

Hrvatska s 1,41 % dijeli 16. mjesto s Italijom. Šest članica dostiže ili premašuje cilj od 3 % BDP-a.

Izvor: Eurostat, rd_e_gerdtot (ažurirano 29. rujna 2026.). Poduzeća = I&R koji provodi poslovni sektor.

Tko u Hrvatskoj provodi i financira istraživanje i razvoj

Najveći dio zaostatka za EU-om nastaje u poduzećima. Poslovni sektor u Hrvatskoj je 2024. proveo istraživanja i razvoj u vrijednosti od 0,80 % BDP-a, a u EU-u 1,50 %. Od ukupne razlike od 0,85 postotnog boda, 0,70 boda otpada na poduzeća. Visoko obrazovanje (0,37 prema 0,49 %) i državni sektor (0,24 prema 0,25 %) bliži su prosjeku EU-a.

Ulaganja poduzeća pritom rastu brže od ukupnih. Od 2014. do 2024. porasla su sa 164 na 686 milijuna eura, a udio u BDP-u s 0,37 na 0,80 %. Poduzeća danas provode 57 % ukupnog I&R-a u Hrvatskoj, a u EU-u oko dvije trećine.

Kod financiranja je slika slična. U 2023. poduzeća su u Hrvatskoj financirala 45,1 % ukupnih ulaganja u I&R, a u EU-u 56,7 %. Država je financirala 33,4 % (EU 30,1 %), a inozemstvo 18,3 % (EU 10,9 %), od čega Europska komisija 10,9 % (EU 2,6 %). Hrvatska ulaganja u I&R stoga više ovise o europskim programima nego ulaganja u EU-u kao cjelini. U 2024. poduzeća su financirala 45,6 % ukupnih ulaganja, a Europska komisija 6,7 %.

Interaktivni grafikon

Tko provodi i tko financira istraživanje i razvoj: Hrvatska i EU

HrvatskaEU-27

Poduzeća

0,80 %
1,50 %

Visoko obrazovanje

0,37 %
0,49 %

Državni sektor

0,24 %
0,25 %

Privatni neprofitni sektor

0,00 %
0,03 %

Od razlike od 0,85 postotnog boda između Hrvatske i EU-a, 0,70 boda otpada na poduzeća.

Izvor: Eurostat, rd_e_gerdtot i rd_e_gerdfund (ažurirano 29. rujna 2026.). Za financiranje je prikazana 2023., zadnja godina s podacima za EU.

Jesu li veća ulaganja u istraživanje i razvoj povezana s većim BDP-om po stanovniku?

Jesu, ali umjereno. Prema podacima Svjetske banke i UNESCO-a za 113 zemalja i područja, za najnoviju dostupnu godinu (većinom 2023. i 2024.), koeficijent korelacije između udjela ulaganja u I&R u BDP-u i BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći iznosi 0,50. S logaritmom BDP-a po stanovniku koeficijent je 0,53, a rangovni (Spearmanov) 0,67. Logaritam BDP-a po stanovniku statistički obuhvaća oko 28 % razlika u ulaganjima (R² = 0,28), što ne znači uzročnost.

Razlika se jasno vidi po skupinama. U četvrtini zemalja s najnižim BDP-om po stanovniku (do oko 14.700 USD) medijan ulaganja u I&R iznosi 0,16 % BDP-a, a u četvrtini s najvišim (iznad oko 58.000 USD) 1,81 %.

Veza ipak ima mnogo iznimaka. Među 55 zemalja visokog dohotka koeficijent pada na 0,11, a rangovni na 0,34. Katar, Makao i Luksemburg imaju vrlo visok BDP po stanovniku, a ulažu manje od 1,1 % BDP-a, dok Izrael i Južna Koreja ulažu daleko više nego što bi njihov dohodak dao očekivati. U EU-u korelacija na svih 27 članica iznosi samo 0,16 jer BDP po stanovniku Irske i Luksemburga uvelike odražava dobit multinacionalnih kompanija i rad prekograničnih radnika. Bez tih dviju zemalja koeficijent je 0,68.

Korelacija ne dokazuje uzročnost. Bogatije zemlje mogu priuštiti više istraživanja, a ulaganja u istraživanje i razvoj s vremenom podižu produktivnost, pa veza vjerojatno ide u oba smjera i ovisi o strukturi gospodarstva. Hrvatska je blizu svjetske linije trenda. Za njezin BDP po stanovniku trend predviđa oko 1,35 % BDP-a, a prema istom izvoru Hrvatska je 2023. uložila 1,39 % (prema Eurostatu 1,37 %). Unutar EU-a, bez Irske i Luksemburga, linija trenda za hrvatski BDP po stanovniku predviđa oko 1,32 %, a za prosječni BDP po stanovniku EU-a oko 2,05 %, pa velik dio zaostatka prati zaostatak u razvijenosti. Estonija i Portugal pokazuju da zemlje sličnog dohotka mogu ulagati više.

Interaktivni grafikon

Ulaganja u istraživanje i razvoj i BDP po stanovniku

Korelacija (Pearson): 0,50 · s logaritmom BDP-a: 0,53 · rangovna (Spearman): 0,67 · n = 113
Članice EU-aOstale zemljeHrvatskaLinija trenda

Svaka točka je jedna zemlja ili područje, najnovija dostupna godina od 2019. do 2024. Prijeđite mišem ili dodirnite točku. Iscrtkana linija prikazuje trend (regresija na logaritam BDP-a po stanovniku). Vrijednosti Svjetske banke i UNESCO-a mogu se razlikovati od Eurostatovih i OECD-ovih.

Podaci za svijet u tablici (113 zemalja i područja)
ZemljaI&R, % BDP-aBDP po stanovniku (USD PPP)Godina
Izrael6,35 %55.3012023.
Južna Koreja4,94 %57.4302023.
Švedska3,60 %68.4582023.
SAD3,45 %82.5872023.
Japan3,44 %52.7262023.
Belgija3,27 %72.6302023.
Austrija3,25 %74.2612023.
Švicarska3,22 %93.9402023.
Njemačka3,15 %72.2622023.
Finska3,09 %63.4672023.
Danska3,05 %77.4252023.
Ujedinjeno Kraljevstvo2,68 %60.7872023.
Island2,64 %82.2572023.
Kina2,58 %25.2002023.
Nizozemska2,27 %80.3922023.
Francuska2,18 %60.9272023.
Slovenija2,13 %56.1512023.
Australija1,86 %58.3272021.
Norveška1,85 %107.7682023.
Estonija1,84 %48.8482023.
Češka1,83 %56.0622023.
Singapur1,81 %144.4182022.
Kanada1,79 %65.4832024.
Portugal1,70 %49.8002023.
Irska1,59 %133.4402023.
Poljska1,55 %48.4732023.
Novi Zeland1,55 %54.9502023.
Ujedinjeni Arapski Emirati1,50 %68.5802021.
Grčka1,49 %42.6142023.
Španjolska1,49 %55.6612023.
Turska1,42 %43.1962023.
Hrvatska1,39 %47.7602023.
Italija1,38 %60.3502023.
Mađarska1,38 %46.3762023.
Brazil1,19 %21.1932023.
Hong Kong1,13 %75.3422024.
Luksemburg1,07 %152.5962023.
Litva1,05 %52.7202023.
Slovačka1,03 %45.8652023.
Egipat1,02 %19.1222024.
Malezija1,01 %34.4142022.
Srbija0,94 %32.8322024.
Rusija0,94 %47.6862024.
Tajland0,94 %23.5982023.
Latvija0,82 %42.7842023.
Kenija0,81 %6.6502024.
Bugarska0,79 %38.8292023.
Ruanda0,78 %3.5192023.
Tunis0,75 %12.4952019.
Iran0,73 %15.8842021.
Urugvaj0,70 %34.5462023.
Cipar0,68 %59.8752023.
Katar0,68 %116.8332021.
Malta0,65 %67.1012023.
Indija0,65 %6.7662020.
Namibija0,65 %10.6612022.
Saudijska Arabija0,64 %71.9362024.
Južnoafrička Republika0,61 %14.7472022.
Argentina0,60 %30.2462023.
Bjelorusija0,59 %33.1662024.
Rumunjska0,52 %45.9822023.
Alžir0,44 %17.6462024.
Uganda0,44 %3.1002023.
Vijetnam0,41 %15.0342023.
Čile0,39 %30.9192022.
Oman0,39 %41.8012024.
Republika Kongo0,38 %6.6462022.
Sjeverna Makedonija0,37 %26.9962024.
Ukrajina0,37 %18.6362024.
Crna Gora0,36 %23.7052019.
Kostarika0,34 %29.2482023.
Makao0,31 %127.1442024.
Kolumbija0,29 %15.5192020.
Armenija0,29 %22.8562024.
Nigerija0,28 %7.5512019.
Indonezija0,28 %11.7292020.
Filipini0,28 %8.2382020.
Gruzija0,26 %27.4872024.
Mauricijus0,26 %31.6972024.
Meksiko0,25 %25.8202024.
Bermudi0,23 %85.1462020.
Togo0,22 %3.8152024.
Moldavija0,22 %18.6622024.
Bosna i Hercegovina0,21 %25.1482024.
Azerbajdžan0,21 %25.1462024.
Albanija0,20 %22.1382022.
Panama0,20 %41.4302024.
Bahrein0,19 %67.2302024.
Malavi0,18 %1.4502019.
Peru0,18 %17.0422023.
Pakistan0,16 %6.0192023.
Kazahstan0,16 %40.9502024.
Andora0,16 %68.4592022.
Mali0,15 %3.1782023.
Paragvaj0,14 %17.5852023.
Burkina Faso0,10 %2.9012024.
Šri Lanka0,10 %14.1912022.
Uzbekistan0,10 %12.5182024.
Salvador0,10 %12.6672023.
Butan0,10 %17.7622024.
Lesoto0,10 %2.8802023.
Kuvajt0,09 %53.1192024.
Tadžikistan0,09 %3.6542020.
Turkmenistan0,09 %19.6452023.
Mongolija0,08 %16.3992022.
Bolivija0,06 %11.2022021.
Honduras0,06 %5.7852019.
Kirgistan0,05 %8.2082024.
Trinidad i Tobago0,05 %32.9742022.
Sirija0,04 %4.9052022.
Irak0,04 %12.7322021.
Mjanmar0,02 %5.9582023.
Gvatemala0,01 %13.7522023.
Podaci za EU-27 u tablici (2024.)
ZemljaI&R, % BDP-aBDP po stanovniku (PPS)Godina
Švedska3,53 %44.7722024.
Austrija3,34 %48.0922024.
Belgija3,25 %46.5472024.
Finska3,22 %40.8722024.
Danska3,15 %51.7852024.
Njemačka3,12 %47.0082024.
Nizozemska2,37 %53.1492024.
Francuska2,18 %39.2942024.
Slovenija2,14 %36.1512024.
Estonija1,98 %31.5832024.
Češka1,82 %36.2562024.
Portugal1,73 %33.0932024.
Irska1,59 %88.3432024.
Grčka1,53 %27.9102024.
Španjolska1,50 %36.4972024.
Hrvatska1,41 %31.5432024.
Italija1,41 %39.2212024.
Poljska1,40 %31.4632024.
Mađarska1,31 %30.4502024.
Litva1,12 %35.2882024.
Luksemburg1,04 %98.9822024.
Slovačka0,98 %30.2262024.
Latvija0,94 %27.7922024.
Bugarska0,77 %26.4532024.
Cipar0,64 %41.1902024.
Malta0,61 %43.8052024.
Rumunjska0,46 %30.9152024.

Izvori: Svjetska banka, WDI (GB.XPD.RSDV.GD.ZS prema UNESCO UIS i NY.GDP.PCAP.PP.CD, ažurirano 8. listopada 2026.); Eurostat, rd_e_gerdtot i nama_10_pc. Izračun: Omnia Solutions.

Metodologija: uzorak čine sve zemlje i područja za koje Svjetska banka objavljuje i udio ulaganja u I&R u BDP-u (od 2019. do 2024.) i BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći za istu godinu. Tajvan nije uključen jer ga Svjetska banka ne prati. Vrijednosti Svjetske banke i UNESCO-a za pojedine zemlje mogu se razlikovati od Eurostatovih i OECD-ovih zbog različitih datuma revizije. Koeficijenti su izračunati iz podataka u tablicama ispod grafikona, pa se izračun može ponoviti.

Koliko bi Hrvatska trebala ulagati za prosjek EU-a ili cilj od 3 %

Uz BDP iz 2025. od 94,0 milijarde eura (privremeni podatak Eurostata), udio od 1,41 % odgovara ulaganju od oko 1,33 milijarde eura godišnje. Za prosjek EU-a od 2,26 % trebalo bi oko 2,12 milijarde eura, odnosno oko 0,8 milijarde više, a za cilj od 3 % oko 2,82 milijarde eura, odnosno oko 1,5 milijarde više godišnje.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. postavlja cilj od 3 % BDP-a, jednak cilju EU-a. Ako se nastavi prosječni rast iz razdoblja od 2014. do 2024., oko 0,06 postotnog boda godišnje, udio bi 2030. bio oko 1,8 % BDP-a.

Kalkulator

Koliko bi Hrvatska trebala ulagati za ciljani udio u BDP-u

Odaberite ciljani udio. Izračun koristi BDP Hrvatske iz 2025. od 94,0 milijarde eura (privremeni podatak) i usporedbu sa sadašnjim udjelom od 1,41 %.

2.125 mil. EURukupna ulaganja godišnje
+799 mil. EURviše godišnje nego uz udio od 1,41 %
1,6×u odnosu na sadašnji udio

Izračun je ilustracija na razini BDP-a iz 2025. i ne uključuje rast BDP-a ni inflaciju. Stvarna ulaganja u 2024. iznosila su 1,21 milijarde eura. U EU-u poduzeća provode oko dvije trećine ulaganja u istraživanje i razvoj.

Izvori: Eurostat, nama_10_gdp (BDP 2025., ažurirano 22. listopada 2026.) i rd_e_gerdtot. Izračun: Omnia Solutions.

Što to znači za poduzetnike

Tvrtke koje razvijaju nove proizvode, procese i tehnologije u Hrvatskoj mogu smanjiti trošak istraživanja i razvoja iz nekoliko izvora:

  • Porezna olakšica za istraživačko-razvojne projekte. Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (NN 64/18 i 152/24) omogućuje dodatno umanjenje porezne osnovice od 400 % prihvatljivih troškova za temeljna istraživanja, 300 % za industrijska istraživanja i studije izvedivosti te 250 % za eksperimentalni razvoj, uz ograničenja intenziteta potpore. Najviši iznos potpore po poduzetniku i projektu je 300.000 EUR za temeljna istraživanja, 200.000 EUR za industrijska istraživanja, 100.000 EUR za eksperimentalni razvoj i 50.000 EUR po studiji izvedivosti, a projekt traje najviše tri uzastopne fiskalne godine. Status korisnika potvrđuje Ministarstvo gospodarstva, a postupak uređuje pravilnik iz svibnja 2025. (NN 77/25).
  • Bespovratna sredstva iz fondova EU-a. Za istraživanje, razvoj i inovacije poduzeća koriste pozive poput Integratora (potpore od 300.000 do 820.000 EUR), STEP SPIN-a za konzorcije i poziva za start-up i spin-off poduzeća mladih istraživača (do 200.000 EUR prema nacrtu uputa). Uz svaki je upitnik za provjeru prihvatljivosti, a pregled otvorenih poziva je u vodiču kroz bespovratna sredstva i EU fondove.
  • Porezne olakšice za ulaganja. Zakon o poticanju ulaganja razvojno-inovacijske aktivnosti ubraja među prihvatljive, za njih predviđa veću potporu za nova radna mjesta i potporu za opremu visoke tehnologije do 20 % troška, najviše 500.000 EUR. Uvjeti i brza provjera su u vodiču kroz porezne olakšice za ulaganja.
  • Obzor Europa i Europsko vijeće za inovacije (EIC). Za projekte s europskim partnerima i inovacije visokog rizika. Prije prijave korisno je procijeniti razinu tehnološke spremnosti (TRL), a o budućnosti tih programa pisali smo u analizi sljedećeg proračuna EU-a.

Izvori se mogu kombinirati, uz pravila o zbrajanju (kumulaciji) državnih potpora za iste troškove.

Razvijate novi proizvod, proces ili tehnologiju?

Provjerimo koje potpore vaš projekt istraživanja i razvoja može zatražiti

Pregledat ćemo projekt i predložiti kombinaciju porezne olakšice, bespovratnih sredstava i drugih izvora. Uvodni razgovor je besplatan.

Pošaljite upit e-poštomNazovite 097 7969 679

Česta pitanja

Koliko Hrvatska ulaže u istraživanje i razvoj?

Prema Eurostatu, Hrvatska je 2024. u istraživanje i razvoj uložila 1.208,8 milijuna eura, odnosno 1,41 % BDP-a. To je 313 eura po stanovniku i 16. mjesto u EU-u, jednako kao Italija. Od 2014., kada je iznosio 0,77 %, udio je porastao za 0,64 postotnog boda.

Koliko EU ulaže u istraživanje i razvoj i koji je cilj?

EU je 2024. u istraživanje i razvoj uložio 408,4 milijarde eura, odnosno 2,26 % BDP-a. Cilj koji je postavilo Europsko vijeće je 3 % BDP-a, a premašuje ga šest članica: Švedska (3,53 %), Austrija (3,34 %), Belgija (3,25 %), Finska (3,22 %), Danska (3,15 %) i Njemačka (3,12 %).

Koja zemlja najviše ulaže u istraživanje i razvoj?

Prema OECD-u, najveći udio BDP-a ulaže Izrael (6,76 % u 2024.), zatim Južna Koreja (5,13 %) i Tajvan (4,10 %). Sjedinjene Američke Države ulažu 3,44 %, Kina 2,69 %, a prosjek zemalja OECD-a je 2,72 %.

Jesu li ulaganja u istraživanje i razvoj povezana s BDP-om po stanovniku?

Jesu, umjereno i pozitivno. Prema podacima Svjetske banke za 113 zemalja i područja koeficijent korelacije je 0,50, a rangovni 0,67. Veza ne dokazuje uzročnost i znatno slabi među zemljama visokog dohotka (Pearson 0,11, rangovni 0,34), gdje dio bogatih zemalja malo ulaže, a Izrael i Južna Koreja ulažu znatno više od očekivanog.

Koliko bi Hrvatska trebala ulagati da dostigne prosjek EU-a?

Uz BDP iz 2025. od 94,0 milijarde eura, prosjek EU-a od 2,26 % značio bi oko 2,12 milijarde eura godišnje, oko 0,8 milijarde više nego uz sadašnji udio od 1,41 %. Za cilj od 3 % BDP-a, zadan i Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030., trebalo bi oko 1,5 milijarde eura više godišnje.

Koje potpore poduzetnici u Hrvatskoj mogu koristiti za istraživanje i razvoj?

Na raspolaganju su porezna olakšica prema Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (dodatno umanjenje porezne osnovice od 250 do 400 % prihvatljivih troškova), bespovratna sredstva iz fondova EU-a kao što su Integrator, STEP SPIN i poziv za start-up i spin-off poduzeća mladih istraživača, porezne olakšice za ulaganja te programi Obzor Europa i Europsko vijeće za inovacije.

Izvori i metodologija

Podaci prema navedenim izvorima na dan 23. listopada 2026. Eurostat i OECD naknadno revidiraju podatke, pa se pojedine brojke razlikuju od ranijih priopćenja (npr. Eurostatova vijest od 4. prosinca 2025. navodila je prosjek EU-a od 2,2 % i 403,1 milijarde eura za 2024.).