Sljedeći Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije za razdoblje 2028.–2034. bit će najveći proračun u povijesti EU-a. Uz njega ponovno dolazi i obećanje pojednostavljenja procedura – no ključno je pitanje hoće li to pojednostavljenje ovaj put biti stvarno i mjerljivo za one kojima su sredstva namijenjena: korisnike i porezne obveznike.
Ova je tema bila u središtu panela „The Future of EU Innovation Funding: Priorities for the Next MFF” na godišnjem skupu Europskog udruženja konzultanata za inovacije (EAIC – European Association of Innovation Consultants), održanom 9. lipnja 2026. u Zagrebu. Na panelu je kao panelist sudjelovao i Davor Nikolić, suosnivač tvrtke Omnia Solutions, specijalizirane za EU financiranje. U nastavku donosimo ključne uvide iz rasprave i podatke koji pokazuju zašto je reforma EU financiranja inovacija danas hitnija nego ikad.
Najveći proračun EU-a u povijesti – uz (još jednu) najavu pojednostavljenja
Sljedeći VFO bit će rekordan po opsegu, a uz njega se, kao i u prethodnim ciklusima, najavljuju pojednostavljenje i ubrzanje procedura. Iskustvo dosadašnjih programskih razdoblja pokazuje da takve najave prečesto ostaju na razini deklaracija.
Stoga je ključna poruka jednostavna, ali zahtjevna za provedbu: pojednostavljenje ne smije ostati samo još jedna najava. Pravila, procedure i postupci na svim razinama, od europske do nacionalne i regionalne, moraju se značajno ubrzati i učiniti razumljivijima krajnjim korisnicima. Tek tada veći proračun može dati i veći stvarni učinak, umjesto da se dodatna sredstva troše na administraciju i složenost pristupa.
Draghijev izvještaj: najsustavnija dijagnoza, ali spora provedba
Izvještaj Marija Draghija iz rujna 2024. predstavio je najsustavniju dijagnozu europske konkurentnosti u posljednjim desetljećima. U njemu je identificirano 383 konkretne preporuke za poticanje rasta, inovacija i industrijske obnove EU-a.
Problem, međutim, nije u dijagnozi, nego u provedbi. Prema podacima inicijative Draghi Observatory, do siječnja 2026. u potpunosti je provedeno tek oko 15% tih preporuka, uz dodatnih približno 24% djelomično provedenih. Drugim riječima, ni godinu i pol nakon objave, više od polovice preporuka i dalje je „u tijeku” ili neostvareno, pri čemu je napredak najveći u području kritičnih sirovina i prometa, a najslabiji u energetici i digitalizaciji.
Sporost reformskog odgovora postaje još očitija kada europske rezultate stavimo u širi, globalni kontekst ulaganja u istraživanje i razvoj.
EU desetljećima zaostaje u ulaganjima u istraživanje i razvoj
Prema podacima Eurostata, ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) u EU u 2024. iznosila su 2,24% BDP-a — stagnacija u odnosu na 2,26% godinu ranije i i dalje daleko ispod cilja od 3% BDP-a koji je EU postavila još 2002. godine u okviru Lisabonske strategije.
To zaostajanje nije nova pojava niti posljedica jedne krize, nego strukturni problem koji traje više od dva desetljeća. Iako je apsolutni iznos ulaganja u R&D rastao (u 2024. premašio je 403 milijarde eura), intenzitet ulaganja mjeren udjelom u BDP-u ostaje praktički nepromijenjen i daleko od zadanog cilja.
Globalni kontekst: gdje EU stoji u odnosu na konkurente
Usporedba s globalnim konkurentima jasno pokazuje razmjere izazova. Prema usporedivim podacima, intenzitet ulaganja u R&D iznosi:
- Južna Koreja: 4,96% BDP-a
- SAD: 3,45% BDP-a
- Japan: 3,44% BDP-a
- Kina: 2,58% BDP-a — već iznad prosjeka EU-a
- EU: 2,24% BDP-a
Unutar same Unije slika je neujednačena. Cilj od 3% BDP-a doseže ili premašuje samo šest država članica: Švedska (3,6%), Belgija (3,4%), Austrija (3,3%), Finska (3,2%), Njemačka (3,1%) i Danska (3,0%). Zaključak je nedvosmislen: EU ne kasni samo u provedbi Draghijevih preporuka, već desetljećima kasni i u temeljnom poticanju vlastite inovacijske osnovice. Upravo je to ono što se mora promijeniti u realizaciji sljedećeg proračuna.
Što to znači za sljedeći EU proračun i za korisnike sredstava
Sljedeći VFO 2028.–2034. prilika je da se ova dva zaostajanja — u provedbi reformi i u razini ulaganja — počnu sustavno zatvarati. No to ovisi prije svega o izvedbi, a ne o ambiciji: o tome kako će biti dizajnirani budući programi (uključujući nasljednika programa Obzor Europa / Horizon Europe), koliko će pristup sredstvima biti jednostavan i koliko brzo će se kapital usmjeravati u istraživanje, razvoj i inovacije.
Za poduzeća, istraživačke institucije i javna tijela to znači da će konkurentnost na budućim natječajima sve više ovisiti o sposobnosti da se inovacijski potencijal prevede u kvalitetne, dobro strukturirane prijave usklađene s prioritetima novog programskog razdoblja.
Kako Omnia Solutions podržava korisnike EU financiranja
Omnia Solutions djeluje kao stručni posrednik između korisnika i složenih EU sustava financiranja. Pomažemo poduzećima i institucijama da prepoznaju relevantne natječaje, pripreme konkurentne prijave i izgrade partnerstva, uključujući konzorcije za Obzor Europa, te da kroz cijeli proces ostanu usklađeni s pravilima i prioritetima EU-a.
U razdoblju u kojem se najavljuje najveći proračun u povijesti Unije, pravovremena i stručna priprema postaje odlučujuća prednost. Saznajte više o našim uslugama EU financiranja ili nas kontaktirajte za razgovor o vašem projektu.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je Višegodišnji financijski okvir (VFO)?
Višegodišnji financijski okvir (engl. Multiannual Financial Framework, MFF) dugoročni je proračun Europske unije koji utvrđuje gornje granice potrošnje EU-a po područjima za razdoblje od najmanje pet godina. Određuje koliko EU može trošiti i na koje prioritete.
Na koje se razdoblje odnosi sljedeći VFO?
Sljedeći Višegodišnji financijski okvir odnosi se na razdoblje 2028.–2034. i bit će najveći proračun u dosadašnjoj povijesti EU-a.
Što je Draghijev izvještaj?
Riječ je o izvještaju o budućnosti europske konkurentnosti koji je Mario Draghi predstavio u rujnu 2024. Sadrži 383 preporuke za poticanje rasta, inovacija i industrijske obnove te se smatra najsustavnijom dijagnozom konkurentnosti EU-a u posljednjim desetljećima.
Koliko EU ulaže u istraživanje i razvoj?
U 2024. EU je u istraživanje i razvoj uložila 2,24% BDP-a, što je i dalje znatno ispod cilja od 3% BDP-a postavljenog 2002. godine.
Koje države članice EU dosežu cilj od 3% BDP-a za R&D?
Cilj od 3% doseže ili premašuje šest država članica: Švedska, Belgija, Austrija, Finska, Njemačka i Danska.
O panelu
Panel „The Future of EU Innovation Funding: Priorities for the Next MFF” održan je u okviru godišnjeg skupa EAIC-a (European Association of Innovation Consultants) u Zagrebu. Uz Davora Nikolića (Omnia Solutions), na panelu su sudjelovali Danijel Bertović (Sensum d.o.o.), Mirjana Puljić Dožan (FER), Raluca Prelucă (fonduri-structurale) i Todor Milchevski (World Bank), a raspravu je moderirao Paul Walsh.
O autoru
Davor Nikolić suosnivač je i direktor tvrtke Omnia Solutions, konzultantske kuće specijalizirane za EU financiranje sa sjedištem u Zagrebu. Stručnjak je za pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU fondova s višegodišnjim iskustvom i opsežnim portfeljem realiziranih projekata, a kao vanjski član Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora aktivno prati europske politike i pitanja financiranja inovacija.
