Hrvatska poduzeća ulaganja financiraju ponajviše vlastitim novcem. Prema anketi Europske investicijske banke o ulaganjima (EIBIS 2025), u posljednjoj financijskoj godini 78 % vrijednosti ulaganja pokriveno je iz vlastitih sredstava, a 21 % iz vanjskih izvora, dok su u EU-u ti udjeli 66 i 25 %. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) iz vlastitih sredstava financiraju 73 % ulaganja. Vanjske izvore koristi 43 % poduzeća koja ulažu, gotovo kao u EU-u, ali se rjeđe oslanjaju na banke (68 % prema 79 %). Potpore i subvencionirane kredite koristi 12 % hrvatskih MSP-ova, a u EU-u 7 %. Udio poduzeća s ograničenim pristupom financiranju je 7,8 %, malo iznad prosjeka EU-a od 6,1 %.
Analiza se temelji na izvorima objavljenima do lipnja 2026. To su anketa EIB-a o ulaganjima za 2025., anketa Europske komisije i Europske središnje banke o pristupu financiranju poduzeća (SAFE) iz 2025., izvještaj Europske komisije o MSP-ovima (SME Performance Review) te godišnja izvješća HBOR-a za 2025. i HAMAG-BICRO-a za 2023. Tekst pokazuje koliko poduzeća ulažu iz vlastitog novca, kako stoje u odnosu na susjedne članice, koliko je teško doći do kredita i koliko pokrivaju javni izvori.
Ukratko
- Hrvatska ima 258.507 MSP-ova, 99,8 % svih poduzeća. Oni zapošljavaju 72,1 % radnika u poslovnom sektoru i stvaraju 64,0 % dodane vrijednosti (procjene za 2025.).
- Vlastita sredstva pokrivaju 78 % ulaganja hrvatskih poduzeća, najviše među 11 članica srednje i istočne Europe. Kod MSP-ova udio je 73 %, a kod velikih poduzeća 84 %.
- Od poduzeća koja koriste vanjske izvore, 68 % koristi bankovno financiranje, prema 79 % u EU-u. Nezadovoljnih cijenom financiranja je 6 %, prema 15 % u EU-u.
- Ograničen pristup financiranju ima 7,8 % poduzeća. Taj je udio u Hrvatskoj od 2019. stalno iznad prosjeka EU-a, a najviši je bio 2021. (11,4 %). Najteže je građevinarstvu (12,4 %).
- Potpore ili subvencionirane kredite koristi 12 % hrvatskih MSP-ova, a javnu potporu za ulaganja dobilo je 19 % poduzeća koja ulažu, oboje iznad prosjeka EU-a.
- HBOR je u 2025. podržao 1.654 projekta s gotovo 1,8 milijardi eura. Privatnom sektoru odobrio je 798 milijuna eura, od čega 51 % za 1.015 plasmana MSP-ovima.
Izvora: 8, popis na kraju članka · Kako provjeravamo podatke · Prijavite netočnost
Ukratko u brojkama
Kako hrvatska poduzeća financiraju ulaganja
Izvor: Europska investicijska banka, EIB Investment Survey 2025 (Hrvatska i srednja i istočna Europa); Europska komisija i ESB, SAFE 2025; HBOR, Godišnji izvještaj 2025.
Koliko ulaganja poduzeća financiraju vlastitim novcem
U Hrvatskoj posluje 258.507 malih i srednjih poduzeća. Prema izvještaju Europske komisije o MSP-ovima (SME Fact Sheet 2026., procjene za 2025.), oni čine 99,8 % poduzeća, zapošljavaju 986.475 osoba ili 72,1 % zaposlenih u poslovnom sektoru i stvaraju 33,4 milijarde eura ili 64,0 % dodane vrijednosti. Većina su mikro poduzeća (241.076), a srednjih je 2.352. Kako ta poduzeća financiraju ulaganja, najpreciznije pokazuje anketa EIB-a o ulaganjima, koja se za Hrvatsku provodi svake godine.
U anketi iz 2025. 89 % hrvatskih poduzeća ulagalo je u posljednjoj financijskoj godini, više od prosjeka EU-a od 86 %. Ta su ulaganja 78 % financirana vlastitim sredstvima, odnosno zadržanom dobiti i novcem iz poslovanja, a 21 % vanjskim izvorima, kao što su bankovni krediti, leasing, potpore i obveznice. U EU-u je omjer 66 prema 25 %, a ostatak čine sredstva unutar grupacije. Godinu ranije hrvatski omjer bio je 72 prema 27 %, pa se oslanjanje na vlastiti novac povećalo.
MSP-ovi su ovisniji o vanjskom novcu od velikih poduzeća. Vanjskim izvorima financiraju 26 % ulaganja, a velika poduzeća 16 %, i vanjske izvore koristi 46 % MSP-ova koji ulažu, prema 39 % velikih. Po djelatnostima, prerađivačka industrija ulaže najviše iz vlastitog novca (82 %), a građevinarstvo najviše iz vanjskih izvora (29 %). Od poduzeća koja koriste vanjske izvore, 68 % koristi bankovno financiranje, prema 79 % u EU-u.
Interaktivni grafikon
Izvori financiranja ulaganja: Hrvatska i EU, MSP-ovi i velika poduzeća
Vlastita sredstva, % ulaganja
Vanjski izvori, % ulaganja
Poduzeća koja koriste vanjske izvore
Bankovno financiranje među korisnicima vanjskih izvora
Vlastita sredstva, % ulaganja
Vanjski izvori, % ulaganja
Poduzeća koja koriste vanjske izvore
Udio vrijednosti ulaganja u posljednjoj financijskoj godini, anketa iz 2025. Ostatak do 100 % su sredstva unutar grupe. Udio poduzeća koja koriste vanjske izvore odnosi se na poduzeća koja su ulagala, a bankovno financiranje na ona koja su koristila vanjske izvore.
Prikaži podatke u tablici
| Pokazatelj | Hrvatska | Prosjek EU-a | Hrvatska, MSP-ovi | Hrvatska, velika poduzeća |
|---|---|---|---|---|
| Vlastita sredstva, % ulaganja | 78 % | 66 % | 73 % | 84 % |
| Vanjski izvori, % ulaganja | 21 % | 25 % | 26 % | 16 % |
| Poduzeća koja koriste vanjske izvore | 43 % | 42 % | 46 % | 39 % |
| Bankovno financiranje među korisnicima vanjskih izvora | 68 % | 79 % | – | – |
Izvor: Europska investicijska banka, EIB Investment Survey 2025, pregled za Hrvatsku (prosinac 2025.). Vrijednosti očitane iz grafikona izvješća i provjerene prema brojkama u tekstu.
Kako Hrvatska stoji u odnosu na srednju i istočnu Europu
Konzervativno financiranje izraženo je u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi, a najjače u Hrvatskoj. Među 11 članica srednje i istočne Europe hrvatska poduzeća imaju najveći udio vlastitih sredstava u ulaganjima (78 %), ispred Latvije i Estonije (po 75 %). Prosjek regije je 71 %, a EU-a 66 %. Iz vanjskih izvora najviše ulažu slovačka (37 %), češka (29 %) i bugarska poduzeća (28 %), a najmanje estonska (17 %). Hrvatska je s 21 % osma od 11.
Udio poduzeća koja koriste bilo koji vanjski izvor govori nešto drugo. U Hrvatskoj je 43 %, jednako kao u Sloveniji, Litvi i Rumunjskoj i gotovo kao prosjek EU-a (42 %). Hrvatska poduzeća, dakle, posežu za kreditima i potporama gotovo jednako često kao druga, ali njima financiraju manji dio ulaganja. To upućuje na manje kredite ili na to da se veća ulaganja odgađaju dok se ne akumulira vlastiti novac.
Interaktivni grafikon
Srednja i istočna Europa: koliko poduzeća ulažu iz vlastitog novca
Hrvatska
Latvija
Estonija
Poljska
Litva
Mađarska
Rumunjska
Prosjek srednje i istočne Europe
Slovenija
Bugarska
Prosjek EU-a
Češka
Slovačka
Hrvatska poduzeća s 78 % imaju najveći udio vlastitih sredstava u ulaganjima među 11 članica srednje i istočne Europe. Prosjek EU-a je 66 %, a regije 71 %.
Prikaži podatke u tablici
| Država | Vlastita sredstva, % ulaganja | Vanjski izvori, % ulaganja | Poduzeća koja koriste vanjske izvore |
|---|---|---|---|
| Hrvatska | 78 % | 21 % | 43 % |
| Latvija | 75 % | 23 % | 45 % |
| Estonija | 75 % | 17 % | 29 % |
| Poljska | 74 % | 22 % | 42 % |
| Litva | 73 % | 20 % | 43 % |
| Mađarska | 73 % | 20 % | 38 % |
| Rumunjska | 71 % | 24 % | 43 % |
| Prosjek srednje i istočne Europe | 71 % | 24 % | 44 % |
| Slovenija | 69 % | 22 % | 43 % |
| Bugarska | 68 % | 28 % | 46 % |
| Prosjek EU-a | 66 % | 25 % | 42 % |
| Češka | 65 % | 29 % | 50 % |
| Slovačka | 57 % | 37 % | 63 % |
Izvor: Europska investicijska banka, EIB Investment Survey 2025, pregled za srednju i istočnu Europu (siječanj 2026.). Poredak: Omnia Solutions.
Koliko je teško doći do kredita
EIB mjeri pristup financiranju udjelom poduzeća s ograničenim pristupom, a to su poduzeća koja su dobila manje nego što su tražila, kojima je zahtjev odbijen ili koja nisu ni tražila jer im je financiranje preskupo ili su obeshrabrena. U Hrvatskoj takvih je 7,8 % poduzeća, u EU-u 6,1 %, a u srednjoj i istočnoj Europi 9,3 %. Hrvatski udio od 2019. stalno je iznad prosjeka EU-a, s najvišom razinom od 11,4 % u 2021. Razlika se smanjila s 6,7 boda u 2021. na 1,7 boda u 2025. Najteže je građevinarstvu (12,4 %) i infrastrukturnim djelatnostima (9,7 %).
Interaktivni grafikon
Poduzeća s ograničenim pristupom financiranju od 2019.
Prikaži podatke u tablici
| Godina ankete | Hrvatska | Prosjek EU-a |
|---|---|---|
| 2019. | 7,8 % | 4,9 % |
| 2020. | 6,7 % | 5,6 % |
| 2021. | 11,4 % | 4,7 % |
| 2022. | 10,3 % | 6,2 % |
| 2023. | 10,7 % | 5,9 % |
| 2024. | 7,6 % | 6,7 % |
| 2025. | 7,8 % | 6,1 % |
Ograničen pristup financiranju imaju poduzeća koja su dobila manje nego što su tražila, kojima je zahtjev odbijen ili koja nisu tražila financiranje jer im je preskupo ili su obeshrabrena. Godina označava godinu ankete. Prijeđite mišem ili dodirnite grafikon.
Izvor: Europska investicijska banka, EIB Investment Survey 2025, pregled za Hrvatsku, vremenska serija izdanja 2025.; serija za EU potvrđena u pregledu za srednju i istočnu Europu.
Cijena kredita nije glavni problem. Cijenom vanjskog financiranja nezadovoljno je 6 % hrvatskih poduzeća koja ga koriste, prema 15 % u EU-u. Prema tromjesečnoj anketi ESB-a za europodručje iz travnja 2026., neto 24 % MSP-ova prijavilo je rast kamatnih stopa na bankovne kredite, prema 13 % u prethodnom krugu, a za bankovni kredit zahtjev je podnijelo 17 % MSP-ova. Te se brojke odnose na europodručje u cjelini, jer se Hrvatska u tromjesečnim krugovima ne prikazuje zasebno.
Anketa SAFE iz 2025., koja obuhvaća sve članice, pokazuje i zašto hrvatski MSP-ovi ne traže kreditne linije. Samo 21 % kao razlog navodi dovoljno vlastitih sredstava, najmanje u EU-u, gdje je taj udio 41 %. Straha od odbijanja gotovo nema (1 % ili manje), a 52 % navodi druge razloge, najviše u EU-u. Analitičko izvješće ne navodi stopu odbijenih zahtjeva za Hrvatsku, a hrvatski uzorak od 160 poduzeća premalen je za pouzdanu procjenu. U EU-u je od MSP-ova koji su tražili kreditnu liniju 70 % dobilo puni iznos, a 7 % je odbijeno.
Interaktivni grafikon
Hrvatska u odnosu na EU: razlika u postotnim bodovima
Ograničen pristup financiranju
Koriste vanjske izvore
Udio vanjskih izvora u ulaganjima
Bankovno financiranje među korisnicima vanjskih izvora
Nezadovoljni cijenom financiranja
Primili javnu potporu za ulaganje
Koristili potpore ili subvencionirane kredite
Koristili zadržanu dobit ili prodaju imovine
Trgovački kredit nije relevantan
Vlasnički kapital nije relevantan
Ne traže kreditnu liniju jer imaju dovoljno vlastitih sredstava
Pozitivna vrijednost znači da je udio u Hrvatskoj veći nego u EU-u. Hrvatska poduzeća rjeđe se oslanjaju na banke (68 % prema 79 %) i rjeđe su nezadovoljna cijenom financiranja (6 % prema 15 %), ali je udio poduzeća s ograničenim pristupom financiranju veći (7,8 % prema 6,1 %).
Prikaži podatke u tablici
| Pokazatelj | Hrvatska | Prosjek EU-a | Razlika, bodovi |
|---|---|---|---|
| Ograničen pristup financiranju | 7,8 % | 6,1 % | +1,7 |
| Koriste vanjske izvore | 43 % | 42 % | +1 |
| Udio vanjskih izvora u ulaganjima | 21 % | 25 % | −4 |
| Bankovno financiranje među korisnicima vanjskih izvora | 68 % | 79 % | −11 |
| Nezadovoljni cijenom financiranja | 6 % | 15 % | −9 |
| Primili javnu potporu za ulaganje | 19 % | 16 % | +3 |
| Koristili potpore ili subvencionirane kredite | 12 % | 7 % | +5 |
| Koristili zadržanu dobit ili prodaju imovine | 24 % | 15 % | +9 |
| Trgovački kredit nije relevantan | 84 % | 69 % | +15 |
| Vlasnički kapital nije relevantan | 69 % | 85 % | −16 |
| Ne traže kreditnu liniju jer imaju dovoljno vlastitih sredstava | 21 % | 41 % | −20 |
Izvori: Europska investicijska banka, EIB Investment Survey 2025, pregled za Hrvatsku; Europska komisija i ESB, Survey on the access to finance of enterprises (SAFE) 2025, analitičko izvješće. Izračun: Omnia Solutions.
Koliko pokrivaju potpore i javni zajmovi
Hrvatski MSP-ovi natprosječno koriste javni novac. Prema anketi SAFE, potpore ili subvencionirane bankovne kredite koristilo je 12 % MSP-ova, prema 7 % u EU-u, što je uz Mađarsku (13 %) među najvišim udjelima u Uniji. Prema anketi EIB-a, javnu potporu za financiranje ulaganja dobilo je 19 % hrvatskih poduzeća koja ulažu, prema 16 % u EU-u. Zadržanu dobit ili prodaju imovine koristilo je 24 % MSP-ova, prema 15 % u EU-u. Vlasnički kapital nije relevantan za 69 % MSP-ova, prema 85 % u EU-u, što je među najnižim udjelima u Uniji.
Najveći javni financijer je HBOR. Prema godišnjem izvještaju za 2025., koji je u lipnju 2026. upućen Hrvatskom saboru, HBOR je financijski podržao 1.654 projekta s gotovo 1,8 milijardi eura, od čega je 78 % kreditne aktivnosti bilo namijenjeno ulaganjima. Privatnom sektoru odobrio je 798 milijuna eura za ulaganja i obrtna sredstva, a 51 % tog iznosa, oko 407 milijuna eura, otišlo je na 1.015 plasmana MSP-ovima. Izravni krediti MSP-ovima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odobravaju se po kamatnim stopama od 0,4 i 0,8 %, a izvještaj navodi 214 takvih kredita od 64 milijuna eura. Za 285 kredita vrijednih 724,5 milijuna eura od početka provedbe subvencionirana je kamata. U kombiniranim programima s EU sredstvima moguć je otpis do 50 % glavnice.
HAMAG-BICRO djeluje na manjim iznosima, kroz zajmove i jamstva za kredite banaka. Prema posljednjem dostupnom godišnjem izvješću, za 2023., odobrena su 193 pojedinačna jamstva iz ESI fondova vrijednih 101,4 milijuna eura, 1.121 zajam iz ESI fondova od 23,9 milijuna eura, 438 zajmova za ruralni razvoj od 30,5 milijuna eura i 329 zajmova iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od 22,9 milijuna eura. Ukupno je HAMAG-BICRO po svim jamstvenim programima izdao 931,5 milijuna eura jamstava, a od početka rada do kraja 2023. isplatio 75,1 milijun eura, oko 8 %. U odnosu na 258.507 MSP-ova, 1.015 HBOR-ovih plasmana u 2025. obuhvaća manje od pola posto poduzeća, pa je bankovno financiranje i dalje glavni vanjski izvor.
Što to znači za poduzetnike
- Financiranje vlastitim novcem smanjuje zaduženost, ali troši likvidnost. Ako projekt zahtijeva više od godišnjeg novčanog toka, isplati se usporediti ukupni trošak HBOR-ova i bankovnog kredita. To omogućuje kalkulator HBOR kredita.
- HBOR-ovi programi, njihove kamate i uvjeti opisani su u vodiču HBOR krediti za poduzetnike 2026. Kod programa s EU sredstvima važno je unaprijed provjeriti kriterije za kapitalni rabat, odnosno otpis dijela glavnice, jer o njima ovisi koliki se dio glavnice može otpisati.
- Za manje iznose i poduzeća bez dovoljno instrumenata osiguranja HAMAG-BICRO nudi zajmove i jamstva. Pregled je u vodiču HAMAG-BICRO zajmovi 2026. i tekstu o mikro zajmovima za rast i uključenost, a usporedbu HAMAG-BICRO-a, HBOR-a i banke na stvarnom primjeru u tekstu HAMAG zajam iz prakse.
- Bespovratne potpore smanjuju dio ulaganja koji treba financirati kreditom ili vlastitim novcem. Osnove su u vodiču Bespovratna sredstva i EU fondovi za poduzetnike, a usporedbu državnih potpora s EU-om obradili smo u posebnoj analizi.
- Kombinacija izvora često je najjeftinija. Potpora smanjuje iznos ulaganja koji treba financirati, povoljan kredit pokriva ostatak, a vlastita sredstva ostaju za obrtni kapital. Redoslijed prijava i rokove treba uskladiti jer neki programi ne dopuštaju početak ulaganja prije podnošenja zahtjeva.
Metodologija: podaci o izvorima financiranja ulaganja, korištenju vanjskih izvora, bankovnom financiranju, nezadovoljstvu cijenom i ograničenom pristupu financiranju preuzeti su iz ankete EIB Investment Survey 2025 (pregled za Hrvatsku, prosinac 2025., i pregled za srednju i istočnu Europu, siječanj 2026.). Dio vrijednosti očitan je iz grafikona izvješća i provjeren prema brojkama navedenima u tekstu izvješća. Podaci o korištenju potpora, zadržane dobiti, trgovačkog kredita i vlasničkog kapitala te razlozima za nepodnošenje zahtjeva odnose se na MSP-ove i preuzeti su iz analitičkog izvješća SAFE 2025 (anketa provedena od 27. kolovoza do 3. listopada 2025.). Hrvatski uzorak u toj anketi je malen, pa su razlike okvirne. Podaci o broju MSP-ova potječu iz izvještaja SME Performance Review, SME Fact Sheet 2026. za Hrvatsku (procjene za 2025.), a podaci o HBOR-u i HAMAG-BICRO-u iz njihovih godišnjih izvješća. Stope odbijenih zahtjeva za kredit i kamatne stope za Hrvatsku nisu bile dostupne u provjerljivom obliku pa nisu prikazane. Sve razlike i udjeli ponovno su izračunati i provjereni.
Česta pitanja
Kako hrvatski MSP-ovi financiraju ulaganja?
Ponajviše vlastitim novcem. Prema anketi EIB-a iz 2025., MSP-ovi 73 % vrijednosti ulaganja financiraju vlastitim sredstvima, a 26 % vanjskim izvorima, kao što su krediti, leasing i potpore. Za sva hrvatska poduzeća omjer je 78 prema 21 %, a u EU-u 66 prema 25 %.
Je li u Hrvatskoj teže dobiti kredit nego u EU-u?
Nešto teže. Ograničen pristup financiranju ima 7,8 % hrvatskih poduzeća, prema 6,1 % u EU-u, a razlika se od 2021. smanjila sa 6,7 na 1,7 boda. Cijenom financiranja nezadovoljno je samo 6 % hrvatskih poduzeća, prema 15 % u EU-u.
Koliko MSP-ova koristi potpore i subvencionirane kredite?
Prema anketi SAFE iz 2025., 12 % hrvatskih MSP-ova, prema 7 % u EU-u. Prema anketi EIB-a, javnu potporu za ulaganja dobilo je 19 % hrvatskih poduzeća koja ulažu, a u EU-u 16 %.
Koliko HBOR kreditira mala i srednja poduzeća?
HBOR je u 2025. privatnom sektoru odobrio 798 milijuna eura, od čega je 51 %, oko 407 milijuna eura, otišlo na 1.015 plasmana MSP-ovima. Ukupno je podržao 1.654 projekta s gotovo 1,8 milijardi eura.
Koja je razlika između HBOR-a i HAMAG-BICRO-a?
HBOR je razvojna banka koja kreditira izravno i u suradnji s poslovnim bankama, ponajviše ulaganja i izvoz. HAMAG-BICRO je agencija koja daje zajmove i jamstva za kredite banaka, pa pomaže poduzećima bez dovoljno instrumenata osiguranja. U 2023. odobrio je 193 pojedinačna jamstva iz ESI fondova vrijedna 101,4 milijuna eura.
Zašto hrvatska poduzeća toliko ulažu iz vlastitog novca?
Anketa EIB-a pokazuje da vanjske izvore (kredite, leasing i potpore) koristi 43 % poduzeća koja ulažu, gotovo jednako kao u EU-u (42 %), ali njima financiraju manji dio ulaganja. To upućuje na manje kredite i odgađanje većih ulaganja dok se ne prikupi vlastiti novac. Strah od odbijanja kao razlog da ne traže kreditnu liniju navodi 1 % MSP-ova ili manje.
O autoru
Suosnivač i direktor Omnia Solutions. Više od deset godina radi na financiranju poduzetnika, najviše na zajmovima HAMAG-BICRO-a, HBOR-ovim kreditima, investicijskim studijama i poreznim olakšicama. Sudjelovao je u više od 90 projekata, kroz koje je klijentima odobreno više od 12 milijuna eura bespovratnih sredstava i više od 2 milijuna eura poreznih olakšica. Prije konzaltinga radio je u Privrednoj banci Zagreb na pripremi kreditnih prijedloga za mala i srednja poduzeća. Ima licencu HANFA-e.
Izvori
- Europska investicijska banka, EIB Investment Survey 2025, pregled za Hrvatsku i priopćenje (9. prosinca 2025.)
- Europska investicijska banka, EIB Investment Survey 2025, pregled za srednju i istočnu Europu (siječanj 2026.)
- Europska komisija i ESB, Survey on the access to finance of enterprises (SAFE) 2025, analitičko izvješće (2026.)
- Europska središnja banka, SAFE za prvo tromjesečje 2026. (27. travnja 2026.)
- Europska komisija, SME Performance Review, 2026 SME Country Fact Sheet Croatia (lipanj 2026.)
- HBOR, Godišnji izvještaj za 2025. (Hrvatski sabor, lipanj 2026.)
- HAMAG-BICRO, Godišnje izvješće za 2023. (Hrvatski sabor)
Planirate ulaganje i tražite najpovoljniji izvor?
Usporedimo HBOR, HAMAG-BICRO, banku i potpore za vaš projekt
Pregledat ćemo plan ulaganja, izračunati ukupni trošak financiranja po izvorima i provjeriti koje potpore i programi odgovaraju vašem projektu. Odluku o kreditu donose banka, HBOR ili HAMAG-BICRO. Uvodni razgovor je besplatan.
