Ažurirano 30. listopada 2026. Podaci u grafikonima preuzeti su s Eurostata 30. listopada 2026. Prema Eurostatovim podacima za prvo polugodište 2026. (skupovi ažurirani 19. listopada 2026.) cijena struje za srednje industrijske potrošače u Hrvatskoj porasla je na 161,0 EUR/MWh (prosjek EU-a 180,0), a plina na 51,0 EUR/MWh (EU 61,6). Tekst i grafikoni odnose se na drugo polugodište 2025., zadnje objavljeno u vrijeme pisanja.
Hrvatska srednja industrijska poduzeća u drugom su polugodištu 2025. plaćala struju 154,8 eura po megavatsatu bez PDV-a, 15,7 % manje od prosjeka EU-a (183,7), a plin 48,6 eura po megavatsatu, 19,7 % manje od prosjeka (60,5). Hrvatska je po cijeni struje 12. najjeftinija od 27 članica, a po plinu peta najjeftinija od 25. Slika je drukčija nego 2023., kad je hrvatska cijena struje na vrhuncu krize dosegnula 292,5 eura i bila 36 % iznad prosjeka EU-a. Cijena je od tada pala za 47 %, ali je i dalje 51 % viša nego u prvom polugodištu 2021. U primjeru srednjeg prerađivačkog poduzeća s računom za energiju od 349.200 eura godišnje ulaganje od 600.000 eura koje smanji potrošnju energije za 25 % vraća se za 6,9 godina, a uz HBOR-ov kredit za energetsku učinkovitost s otpisom polovice glavnice za 3,4 godine.
Analiza se temelji na Eurostatovim polugodišnjim podacima o cijenama struje i plina za nekućanske potrošače, objavljenima 8. svibnja 2026., te na uvjetima HBOR-ova programa Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika. Pokazuje gdje je Hrvatska među članicama, kako su se cijene kretale od 2021., koliki je udio davanja u cijeni i, na jednostavnom primjeru, kada se ulaganje u učinkovitost isplati.
Ukratko
- Struja za srednje industrijske potrošače (500 do 2.000 MWh godišnje) u Hrvatskoj stoji 154,8 EUR/MWh bez PDV-a, prema 183,7 u EU-u. Najskuplje su Irska (255,2), Cipar (242,9) i Njemačka (226,4), najjeftinije Finska (74,8) i Švedska (97,0).
- Plin za srednje industrijske potrošače stoji 48,6 EUR/MWh, prema 60,5 u EU-u. Skuplji je u Sloveniji (57,7), Austriji (64,1) i Njemačkoj (71,3), a jeftiniji samo u Belgiji, Portugalu, Grčkoj i Bugarskoj.
- Hrvatska cijena struje bila je u prvom polugodištu 2023. 36 % iznad prosjeka EU-a, a u drugom polugodištu 2025. 16 % ispod njega. Pad u godinu dana iznosi 12,2 %, više nego dvostruko od pada u EU-u (5,4 %).
- Nepovratna davanja čine 8,9 % hrvatske cijene struje bez PDV-a, a u EU-u 17,7 %. Niska davanja glavni su razlog zašto je Hrvatska jeftinija od prosjeka.
- HBOR-ov kredit za energetsku učinkovitost financira se pola iz EFRR-a uz 0 % i pola iz banke, do 3 milijuna eura, uz otpis do 50 % glavnice ako se ostvari ušteda od najmanje 20 % u proizvodnji.
- U primjeru iz teksta ulaganje od 600.000 eura uz uštedu od 25 % vraća se za 6,9 godina bez otpisa, 5,2 godine uz otpis 25 % i 3,4 godine uz otpis 50 %.
Izvora: 7, popis na kraju članka · Kako provjeravamo podatke · Prijavite netočnost
Ukratko u brojkama
Cijene energije za nekućanske potrošače, drugo polugodište 2025.
Izvor: Eurostat, nrg_pc_205 i nrg_pc_203 (cijene bez PDV-a i povratnih davanja); HBOR, Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika. Izračun: Omnia Solutions.
Koliko hrvatska industrija plaća struju u odnosu na EU
Eurostat cijene energije za poduzeća prati po razredima godišnje potrošnje. Za usporedbu je najprikladniji razred IC, od 500 do 2.000 megavatsati godišnje, u koji ulazi većina srednjih prerađivačkih poduzeća. Eurostat kao glavnu brojku koristi cijenu bez PDV-a i drugih povratnih davanja, jer poduzeća PDV odbijaju, a tako je i u ovom tekstu.
U drugom polugodištu 2025. hrvatska je cijena u tom razredu iznosila 154,8 eura po megavatsatu, a prosjek EU-a 183,7. Hrvatska je 16. najskuplja, odnosno 12. najjeftinija članica, ispod medijana od 171,7. Skuplje plaćaju Njemačka (226,4), Italija (220,3) i Poljska (193,5), kao i Mađarska (213,2) i Slovačka (209,0). Jeftinije su, među ostalima, Slovenija (150,3), Francuska (153,4) i Španjolska (132,4), a najjeftinije Švedska (97,0) i Finska (74,8), s obiljem hidroenergije i nuklearki.
Interaktivni grafikon
Članice EU-a: cijena struje za poduzeća, drugo polugodište 2025.
Irska
Cipar
Njemačka
Italija
Mađarska
Slovačka
Nizozemska
Austrija
Poljska
Rumunjska
Belgija
Prosjek EU-27
Češka
Grčka
Luksemburg
Litva
Hrvatska
Francuska
Slovenija
Bugarska
Estonija
Latvija
Malta
Portugal
Španjolska
Danska
Švedska
Finska
Razred IC, godišnja potrošnja 500 do 2.000 MWh, tipičan za srednje prerađivačko poduzeće. Cijena bez PDV-a i drugih povratnih davanja, koju Eurostat koristi kao glavnu za poduzeća. Hrvatska je 16. najskuplja, 15,7 % ispod prosjeka EU-a. Podatak za Austriju je procjena.
Prikaži podatke u tablici
| Država | 500 do 2.000 MWh, bez PDV-a | 500 do 2.000 MWh, svi porezi | 2.000 do 20.000 MWh, bez PDV-a | 20 do 500 MWh, bez PDV-a |
|---|---|---|---|---|
| Irska | 255,2 EUR/MWh | 277,1 EUR/MWh | 218,7 EUR/MWh | 291,5 EUR/MWh |
| Cipar | 242,9 EUR/MWh | 286,8 EUR/MWh | 236,6 EUR/MWh | 251,9 EUR/MWh |
| Njemačka | 226,4 EUR/MWh | 272,2 EUR/MWh | 192,2 EUR/MWh | 261,8 EUR/MWh |
| Italija | 220,3 EUR/MWh | 254,4 EUR/MWh | 194,8 EUR/MWh | 237,7 EUR/MWh |
| Mađarska | 213,2 EUR/MWh | 266,5 EUR/MWh | 187,6 EUR/MWh | 243,4 EUR/MWh |
| Slovačka | 209,0 EUR/MWh | 248,7 EUR/MWh | 183,9 EUR/MWh | 236,6 EUR/MWh |
| Nizozemska | 201,1 EUR/MWh | 240,9 EUR/MWh | 181,1 EUR/MWh | 242,4 EUR/MWh |
| Austrija | 198,6 EUR/MWh | 238,3 EUR/MWh | 179,9 EUR/MWh | 232,0 EUR/MWh |
| Poljska | 193,5 EUR/MWh | 238,1 EUR/MWh | 173,5 EUR/MWh | 263,5 EUR/MWh |
| Rumunjska | 188,7 EUR/MWh | 227,7 EUR/MWh | 171,5 EUR/MWh | 214,2 EUR/MWh |
| Belgija | 186,6 EUR/MWh | 225,8 EUR/MWh | 157,1 EUR/MWh | 215,8 EUR/MWh |
| Prosjek EU-27 | 183,7 EUR/MWh | 220,6 EUR/MWh | 159,6 EUR/MWh | 217,9 EUR/MWh |
| Češka | 182,5 EUR/MWh | 220,8 EUR/MWh | 163,6 EUR/MWh | 230,2 EUR/MWh |
| Grčka | 173,8 EUR/MWh | 184,2 EUR/MWh | 162,1 EUR/MWh | 219,8 EUR/MWh |
| Luksemburg | 171,7 EUR/MWh | 186,0 EUR/MWh | 144,4 EUR/MWh | 205,1 EUR/MWh |
| Litva | 159,1 EUR/MWh | 192,0 EUR/MWh | 136,1 EUR/MWh | 185,0 EUR/MWh |
| Hrvatska | 154,8 EUR/MWh | 174,9 EUR/MWh | 138,6 EUR/MWh | 178,5 EUR/MWh |
| Francuska | 153,4 EUR/MWh | 181,5 EUR/MWh | 121,2 EUR/MWh | 194,6 EUR/MWh |
| Slovenija | 150,3 EUR/MWh | 183,4 EUR/MWh | 141,6 EUR/MWh | 157,6 EUR/MWh |
| Bugarska | 141,3 EUR/MWh | 169,5 EUR/MWh | 135,5 EUR/MWh | 150,8 EUR/MWh |
| Estonija | 141,0 EUR/MWh | 174,8 EUR/MWh | 129,4 EUR/MWh | 152,0 EUR/MWh |
| Latvija | 136,1 EUR/MWh | 164,7 EUR/MWh | 116,2 EUR/MWh | 164,1 EUR/MWh |
| Malta | 135,9 EUR/MWh | 142,0 EUR/MWh | 117,0 EUR/MWh | 151,2 EUR/MWh |
| Portugal | 132,9 EUR/MWh | 162,2 EUR/MWh | 121,6 EUR/MWh | 171,0 EUR/MWh |
| Španjolska | 132,4 EUR/MWh | 158,9 EUR/MWh | 119,1 EUR/MWh | 161,8 EUR/MWh |
| Danska | 121,6 EUR/MWh | 271,2 EUR/MWh | 123,2 EUR/MWh | 134,7 EUR/MWh |
| Švedska | 97,0 EUR/MWh | 121,3 EUR/MWh | 85,2 EUR/MWh | 114,0 EUR/MWh |
| Finska | 74,8 EUR/MWh | 93,8 EUR/MWh | 67,4 EUR/MWh | 92,3 EUR/MWh |
Izvor: Eurostat, nrg_pc_205, drugo polugodište 2025., EUR po kWh pretvoreno u EUR po MWh. Poredak: Omnia Solutions.
Poredak ovisi o razredu i porezima. Sa svim porezima i davanjima Hrvatska je s 174,9 eura 19. najskuplja, jer su hrvatska davanja na struju niska. Za veće potrošače, od 2.000 do 20.000 megavatsati, cijena je 138,6 eura, 13,2 % ispod prosjeka EU-a. Za mala poduzeća i obrte, od 20 do 500 megavatsati, cijena je 178,5 eura, 18,1 % ispod prosjeka.
Koliko stoji plin i gdje je Hrvatska
Plin za srednje industrijske potrošače, u razredu od 10.000 do 100.000 gigadžula godišnje, u Hrvatskoj stoji 48,6 eura po megavatsatu bez PDV-a, prema 60,5 u EU-u. Hrvatska je 21. najskuplja od 25 članica koje imaju mrežni plin. Najskuplji je plin u Švedskoj (106,5), Finskoj (86,3) i Njemačkoj (71,3), a najjeftiniji u Bugarskoj (41,4) i Grčkoj (42,4). Slovenija plaća 57,7, Austrija 64,1, a Italija 51,3 eura.
Grafikon
Članice EU-a: cijena plina za poduzeća, drugo polugodište 2025.
Švedska
Finska
Njemačka
Nizozemska
Irska
Luksemburg
Poljska
Austrija
Slovačka
Danska
Francuska
Prosjek EU-27
Slovenija
Češka
Estonija
Latvija
Mađarska
Rumunjska
Italija
Španjolska
Litva
Hrvatska
Belgija
Portugal
Grčka
Bugarska
Razred I3, godišnja potrošnja 10.000 do 100.000 GJ (oko 2.800 do 27.800 MWh), cijena po gornjoj ogrjevnoj vrijednosti. Cipar i Malta nemaju mrežni plin. Hrvatska je 21. najskuplja od 25, 19,7 % ispod prosjeka EU-a.
Prikaži podatke u tablici
| Država | 10.000 do 100.000 GJ, bez PDV-a |
|---|---|
| Švedska | 106,5 EUR/MWh |
| Finska | 86,3 EUR/MWh |
| Njemačka | 71,3 EUR/MWh |
| Nizozemska | 67,4 EUR/MWh |
| Irska | 66,7 EUR/MWh |
| Luksemburg | 65,7 EUR/MWh |
| Poljska | 64,7 EUR/MWh |
| Austrija | 64,1 EUR/MWh |
| Slovačka | 64,0 EUR/MWh |
| Danska | 63,2 EUR/MWh |
| Francuska | 62,9 EUR/MWh |
| Prosjek EU-27 | 60,5 EUR/MWh |
| Slovenija | 57,7 EUR/MWh |
| Češka | 56,8 EUR/MWh |
| Estonija | 56,7 EUR/MWh |
| Latvija | 52,8 EUR/MWh |
| Mađarska | 51,8 EUR/MWh |
| Rumunjska | 51,4 EUR/MWh |
| Italija | 51,3 EUR/MWh |
| Španjolska | 50,8 EUR/MWh |
| Litva | 50,8 EUR/MWh |
| Hrvatska | 48,6 EUR/MWh |
| Belgija | 48,1 EUR/MWh |
| Portugal | 48,1 EUR/MWh |
| Grčka | 42,4 EUR/MWh |
| Bugarska | 41,4 EUR/MWh |
Izvor: Eurostat, nrg_pc_203, drugo polugodište 2025., EUR po kWh pretvoreno u EUR po MWh. Poredak: Omnia Solutions.
Kako su se cijene kretale od 2021.
Krivulja za Hrvatsku strmija je od europske u oba smjera. U prvom polugodištu 2021. hrvatska srednja industrija plaćala je struju 102,5 eura po megavatsatu, 21 % manje od prosjeka EU-a. Do prvog polugodišta 2023. cijena se gotovo utrostručila na 292,5 eura, dok je prosjek EU-a dosegnuo 215,1. Hrvatska je tada bila 36 % skuplja od prosjeka Unije, što je bio izravan udar na konkurentnost prerađivača. Zatim je uslijedio brz pad, do 154,8 eura u drugom polugodištu 2025., za 47 %, dok je prosjek EU-a pao za 15 %.
Interaktivni grafikon
Cijene struje i plina za srednje industrijske potrošače od 2021., EUR po MWh
Prikaži podatke u tablici
| Polugodište | Hrvatska, struja | EU-27, struja | Hrvatska, plin | EU-27, plin |
|---|---|---|---|---|
| 1. pol. 2021. | 102,5 | 129,0 | 29,4 | 30,2 |
| 2. pol. 2021. | 114,2 | 144,7 | 38,2 | 41,9 |
| 1. pol. 2022. | 155,4 | 183,7 | 56,1 | 65,6 |
| 2. pol. 2022. | 239,1 | 210,7 | 81,9 | 86,7 |
| 1. pol. 2023. | 292,5 | 215,1 | 65,1 | 82,4 |
| 2. pol. 2023. | 233,2 | 200,3 | 63,0 | 69,1 |
| 1. pol. 2024. | 205,1 | 188,5 | 53,1 | 61,9 |
| 2. pol. 2024. | 176,4 | 194,1 | 52,2 | 64,0 |
| 1. pol. 2025. | 173,8 | 190,3 | 51,5 | 66,0 |
| 2. pol. 2025. | 154,8 | 183,7 | 48,6 | 60,5 |
Struja razred IC (500 do 2.000 MWh), plin razred I3 (10.000 do 100.000 GJ), cijene bez PDV-a i povratnih davanja. Puna linija prikazuje struju, isprekidana plin. Prijeđite mišem ili dodirnite grafikon.
Izvor: Eurostat, nrg_pc_205 i nrg_pc_203, polugodišnji podaci od prvog polugodišta 2021. do drugog polugodišta 2025.
Plin je prošao sličan ciklus s ranijim vrhuncem. Hrvatska cijena porasla je s 29,4 eura u prvom polugodištu 2021. na 81,9 u drugom polugodištu 2022., a potom pala na 48,6, za 41 %. U EU-u je vrhunac bio 86,7, a pad do 60,5 iznosi 30 %. U odnosu na 2021. plin je u Hrvatskoj 65 % skuplji, a u EU-u dvostruko skuplji. Cijene energije ostale su volatilne, pa je pretpostavka stabilnih cijena najslabija karika svakog izračuna povrata ulaganja.
Razlika između Hrvatske i EU-a uglavnom dolazi od davanja. Cijena struje bez ikakvih poreza u drugom polugodištu 2025. iznosila je u Hrvatskoj 141,0 eura, a u EU-u 151,1, dakle tek 7 % manje. Nepovratni porezi i davanja, poput naknada za poticanje obnovljivih izvora i trošarina, u Hrvatskoj čine 8,9 % cijene bez PDV-a, a u EU-u 17,7 %. Od ukupne razlike od 28,9 eura po megavatsatu na davanja otpada 18,8 eura, gotovo dvije trećine. Sa svim porezima hrvatska cijena iznosi 174,9 eura, 13 % više od cijene bez PDV-a.
Kada se ulaganje u učinkovitost isplati, primjer s HBOR-ovim kreditom
Uzmimo srednje prerađivačko poduzeće koje godišnje troši 1.000 megavatsati struje i 4.000 megavatsati plina. Po cijenama iz drugog polugodišta 2025. račun za energiju iznosi 154.800 eura za struju i 194.400 eura za plin, ukupno 349.200 eura godišnje. Poduzeće planira ulaganje od 600.000 eura bez PDV-a u učinkovitije kompresore, povrat otpadne topline, rasvjetu i upravljanje te solarnu elektranu za vlastite potrebe, a energetski pregled procjenjuje uštedu od 25 % energije. To je 87.300 eura godišnje.
Bez potpore jednostavni povrat iznosi 6,9 godina. HBOR-ov kredit za energetsku učinkovitost mijenja račun na dva mjesta. Polovica kredita, 300.000 eura, dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj uz kamatu od 0 %, a druga polovica iz banke uz kamatu koju banka određuje. Uz pretpostavku od 4,5 % godišnje i rok od 10 godina s počekom od godinu dana, kamata na bankovnu polovicu iznosi ukupno 78.894 eura, a mjesečni anuitet nakon počeka 3.383 eura. Da je cijeli iznos kredit banke uz istu kamatu, kamata bi bila dvostruka, 157.788 eura.
Primjer izračuna
Srednje prerađivačko poduzeće: ulaganje od 600.000 EUR uz HBOR-ov kredit
Izvor: izračun Omnia Solutions prema cijenama Eurostata za drugo polugodište 2025. i uvjetima HBOR-ova programa Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika. Pretpostavke i formula u metodologiji.
Drugo mjesto je kapitalni rabat. Ako poduzeće nakon provedbe dokaže ostvarene uštede, HBOR otpisuje do 50 % isplaćene glavnice, a otpis ide na teret dijela iz EFRR-a. Otpis je stupnjevan na 15, 25, 35 ili 50 %, ovisno o postotku i iznosu ostvarene uštede te o ugradnji opreme za obnovljive izvore, pa najviši otpis nije automatski. U najboljem slučaju poduzeće vraća samo bankovnih 300.000 eura s kamatom, pa povrat ulaganja pada na 3,4 godine. Uz otpis od 25 % povrat je 5,2 godine. U deset godina uštede od 873.000 eura premašuju vraćenu glavnicu i kamatu za 494.106 eura uz otpis 50 %, odnosno za 194.106 eura bez otpisa.
Grafikon
Koliko godina traje povrat ulaganja od 600.000 EUR, ovisno o uštedi i otpisu glavnice
Ušteda 20 % energije (69.840 EUR godišnje)
Ušteda 25 % energije (87.300 EUR godišnje)
Ušteda 30 % energije (104.760 EUR godišnje)
Jednostavni povrat = (ulaganje umanjeno za otpis) / godišnja ušteda. Ušteda se računa od godišnjeg troška energije od 349.200 EUR. Kamata na bankovni dio kredita nije uključena u povrat i iskazana je zasebno u pločicama.
Izvor: izračun Omnia Solutions. Otpis glavnice ovisi o ostvarenoj uštedi i kriterijima iz Priloga 1 HBOR-ova programa; 25 % i 50 % su scenariji, ne obećanje.
Grafikon pokazuje koliko je rezultat osjetljiv na stvarnu uštedu. Uz uštedu od 20 %, što je HBOR-ov prag za proizvodnju, povrat bez otpisa traje 8,6 godina, a uz otpis 50 % 4,3 godine. Za povrat u pet godina bez otpisa trebalo bi uštedjeti 34,4 % troška energije. Uz otpis 50 % računski bi bilo dovoljno 17,2 %, ali to je ispod HBOR-ova praga od 20 %, pa je u praksi granica sam prag. Izračun ne uključuje rast cijena energije. Da su cijene ostale na razini iz prvog polugodišta 2023., ista ušteda od 25 % vrijedila bi 138.225 eura godišnje, a povrat bi bio kraći od pet godina i bez otpisa. Otpis glavnice tako amortizira rizik da cijene ostanu niske i ulaganje se pokaže sporijim nego što je planirano.
Što nudi HBOR-ov program i gdje su ograničenja
Program Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika financira se iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. do 2027. Otvoren je poduzećima svih veličina, uključujući velika, iz prerađivačke industrije, trgovine, turizma i usluga, koja su za djelatnost registrirana najmanje godinu dana. Kredit iznosi do 3 milijuna eura, s rokom otplate do 17 godina uključujući poček do 3 godine. Zahtjev se podnosi jednoj od pet banaka, Erste, HPB, OTP, PBZ ili Raiffeisenbank, a ne HBOR-u izravno. Isplate su moguće do 31. prosinca 2029., a kriteriji za otpis mogu se ispuniti i poslije.
Ulaganje mora smanjiti isporučenu energiju za najmanje 20 % u proizvodnji, 30 % u trgovini i uslugama, odnosno 50 % za grijanje i hlađenje zgrada u službi proizvodnje, što potvrđuje energetski pregled ili studija. Prihvatljive su mjere učinkovitosti i obnovljivi izvori za vlastite potrebe, a troškovi koji nisu izravno vezani uz uštedu mogu činiti do 30 % kredita. Refinanciranje i radovi dovršeni prije odobrenja nisu prihvatljivi, a sudionici sustava trgovanja emisijama trebaju suglasnost ministarstva. Svaki korisnik može dobiti samo jedan kredit iz programa. Uvjete i postupak opisali smo u vodiču o HBOR-ovim kreditima za energetsku učinkovitost, a mehanizam otpisa u tekstu o kapitalnom rabatu.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u travnju 2026. objavilo je poziv MF-2026-2-1 iz Modernizacijskog fonda, drugog velikog izvora za energetska ulaganja. Poziv je vrijedan 80 milijuna eura i otvoren do 7. kolovoza 2026., ali samo za opskrbljivače toplinskom energijom. Za većinu prerađivača HBOR-ov kredit s otpisom glavnice zato je u srpnju 2026. najizravniji instrument za ulaganje u energetsku učinkovitost.
Što to znači za poduzetnike
- Cijene energije pale su s vrhunca, ali su 51 % (struja) i 65 % (plin) više nego 2021. Ulaganje koje je uz cijene iz 2021. imalo povrat od deset godina uz današnje se cijene vraća za šest do sedam godina, a uz otpis polovice glavnice za oko tri.
- Ključna brojka u prijavi je postotak uštede koji potvrđuje energetski pregled. Projekt s uštedom od 20 % tek prelazi prag, a svaki dodatni postotni bod skraćuje povrat i povećava mogući otpis.
- Kamata na bankovni dio kredita razlikuje se od banke do banke. Ukupan trošak kredita, s naknadama i počekom, možete usporediti u našem kalkulatoru HBOR kredita, a pregled svih programa u vodiču HBOR krediti za poduzetnike 2026.
- Ako ulaganje uz uštedu energije uključuje i novu proizvodnu opremu, usporedite ga s HBOR-ovim kreditom za modernizaciju proizvodnje, koji otpis veže uz Industriju 4.0 i digitalizaciju. Svaki korisnik može imati samo jedan kredit po programu.
- Otpis glavnice je državna potpora i za iste troškove zbraja se s poreznim olakšicama za ulaganja i drugim potporama, a zbroj ne smije prijeći najveći dopušteni intenzitet. Kako Hrvatska koristi državne potpore u usporedbi s EU-om pokazali smo u tekstu o državnim potporama u Hrvatskoj i EU-u.
Metodologija: cijene su preuzete iz Eurostatovih skupova nrg_pc_205 (struja) i nrg_pc_203 (plin) za nekućanske potrošače, polugodišnji podaci od prvog polugodišta 2021. do drugog polugodišta 2025. Vrijednosti u eurima po kilovatsatu pomnožene su s 1.000 i iskazane u eurima po megavatsatu. Glavna razina cijene je bez PDV-a i drugih povratnih poreza i davanja, kako je koristi i Eurostat u svojim objavama za poduzeća. Razred IC obuhvaća godišnju potrošnju struje od 500 do 1.999 MWh, razred I3 potrošnju plina od 10.000 do 99.999 GJ po gornjoj ogrjevnoj vrijednosti. Poredak članica računa se od najskuplje prema najjeftinijoj iz točnih vrijednosti. Primjer povrata ulaganja koristi formulu povrat u godinama = (ulaganje umanjeno za otpis glavnice) / godišnja ušteda, pri čemu je godišnja ušteda jednaka godišnjem trošku energije pomnoženom postotkom uštede. Pretpostavke su potrošnja od 1.000 MWh struje i 4.000 MWh plina, cijene iz drugog polugodišta 2025., ulaganje od 600.000 EUR bez PDV-a financirano u cijelosti kreditom, kamata banke od 4,5 % godišnje fiksno na polovicu kredita, rok od 10 godina s počekom od jedne godine u kojem se plaća samo kamata i zatim 108 jednakih mjesečnih anuiteta. Kamata nije uključena u jednostavni povrat i iskazana je zasebno. Postotak otpisa glavnice ovisi o ostvarenoj uštedi i kriterijima iz Priloga 1 HBOR-ova programa, a 25 % i 50 % su ilustrativni scenariji. Svi izračuni ponovljeni su u Pythonu.
Česta pitanja
Koliko hrvatska industrija plaća struju u odnosu na EU?
U drugom polugodištu 2025. srednji industrijski potrošači (500 do 2.000 MWh godišnje) u Hrvatskoj plaćali su 154,8 eura po megavatsatu bez PDV-a, 15,7 % manje od prosjeka EU-a od 183,7. Hrvatska je 12. najjeftinija od 27 članica. Najskuplje su Irska, Cipar i Njemačka, najjeftinije Finska i Švedska.
Koliko stoji plin za poduzeća u Hrvatskoj?
Plin u razredu od 10.000 do 100.000 gigadžula godišnje stoji 48,6 eura po megavatsatu bez PDV-a, 19,7 % manje od prosjeka EU-a (60,5). Jeftiniji je samo u Belgiji, Portugalu, Grčkoj i Bugarskoj, a u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj je skuplji.
Jesu li cijene energije još uvijek više nego prije krize?
Jesu. Struja za hrvatsku srednju industriju u drugom je polugodištu 2025. bila 47 % jeftinija nego na vrhuncu u prvom polugodištu 2023., ali 51 % skuplja nego u prvom polugodištu 2021. Plin je 41 % jeftiniji nego na vrhuncu krajem 2022. i 65 % skuplji nego 2021.
Što nudi HBOR-ov kredit za energetsku učinkovitost?
Kredit do 3 milijuna eura, pola iz Europskog fonda za regionalni razvoj uz 0 % kamate i pola iz banke uz njezinu kamatu, s rokom do 17 godina i počekom do 3 godine. Ako ulaganje smanji potrošnju energije za najmanje 20 % u proizvodnji ili 30 % u uslugama, HBOR otpisuje do 50 % glavnice. Zahtjev se podnosi jednoj od pet banaka.
Kada se ulaganje u energetsku učinkovitost isplati?
U primjeru poduzeća s troškom energije od 349.200 eura godišnje, ulaganje od 600.000 eura koje uštedi 25 % energije vraća se za 6,9 godina bez potpore, za 5,2 godine uz otpis 25 % glavnice i za 3,4 godine uz otpis 50 %. Rezultat najviše ovisi o stvarnoj uštedi i o kretanju cijena energije.
Može li se otpis glavnice kombinirati s drugim potporama?
Može. Otpis glavnice dodjeljuje se kao državna potpora, pa se za iste prihvatljive troškove zbraja s poreznim olakšicama i drugim potporama. Zbroj ne smije prijeći najveći dopušteni intenzitet potpore, koji ovisi o veličini poduzeća i regiji, a otpis može biti i manji od 50 % ako bi taj intenzitet bio prekoračen.
O autoru
Suosnivač i direktor Omnia Solutions. Više od deset godina radi na financiranju poduzetnika, najviše na zajmovima HAMAG-BICRO-a, HBOR-ovim kreditima, investicijskim studijama i poreznim olakšicama. Sudjelovao je u više od 90 projekata, kroz koje je klijentima odobreno više od 12 milijuna eura bespovratnih sredstava i više od 2 milijuna eura poreznih olakšica. Prije konzaltinga radio je u Privrednoj banci Zagreb na pripremi kreditnih prijedloga za mala i srednja poduzeća. Ima licencu HANFA-e.
Izvori
- Eurostat, Non-household electricity prices in 2nd half of 2025 (8. svibnja 2026.)
- Eurostat, Non-household gas prices in 2nd half of 2025 (8. svibnja 2026.)
- Eurostat, nrg_pc_205, cijene struje za nekućanske potrošače, Hrvatska, razred IC
- Eurostat, nrg_pc_203, cijene plina za nekućanske potrošače, Hrvatska, razred I3
- HBOR, Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika, uvjeti programa
- Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i FZOEU, poziv MF-2026-2-1 (8. travnja 2026.)
- FZOEU, Hrvatski poduzetnici dobili 30 milijuna eura iz Modernizacijskog fonda
Planirate ulaganje u energetsku učinkovitost?
Izračunajmo povrat za vaš projekt i provjerimo uvjete HBOR-ova kredita s otpisom glavnice
Pregledat ćemo potrošnju energije, planirane mjere i uštede iz energetskog pregleda te pripremiti izračun povrata i zahtjev za kredit. Uvodni razgovor je besplatan.
