Ažurirano 29. listopada 2026. s najnovijim dostupnim podacima.
Hrvatske organizacije do 13. listopada 2026. potpisale su u programu Obzor Europa 540 projekata s 835 sudjelovanja i ugovorile 198,66 milijuna eura neto doprinosa EU-a. To je više nego u cijelom prethodnom programu Obzor 2020 (137,2 milijuna eura prema MZOM-u i AMPEU-u). Uspješnost hrvatskih prijava je 15 %. Prema usporedivim podacima iz kolovoza 2025., Hrvatska po stanovniku dobiva 43 % prosjeka EU-a, a po istraživaču 86 %. Najviše novca dolazi iz Klastera 5 za klimu, energiju i mobilnost (45,8 milijuna eura) i iz dijela programa za širenje sudjelovanja (43,1 milijun), a najslabija je uspješnost u Europskom istraživačkom vijeću (3 %) i Europskom vijeću za inovacije (4 %).
Obzor Europa je okvirni program EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2021.–2027. Za razliku od fondova kohezijske politike, novac iz njega ne dijeli se po državama, nego se dodjeljuje na natječajima u kojima se konzorciji iz cijele Europe natječu izvrsnošću projekata. Zato je uspjeh u Obzoru Europa dobar pokazatelj istraživačke i inovacijske snage zemlje. Analiza se oslanja na podatke Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) i Agencije za mobilnost i programe EU (AMPEU), Europske komisije, Estonskog istraživačkog vijeća i Eurostata.
Ukratko
- Do 13. listopada 2026. hrvatske organizacije ugovorile su 198,66 milijuna eura u 540 projekata, a 54 projekta koordiniraju.
- U pet godina Obzora Europa Hrvatska je dobila više nego u cijelom Obzoru 2020 (137,2 milijuna eura) i više nego dvostruko više od iznosa iz Sedmog okvirnog programa (91,7 milijuna eura).
- Do kolovoza 2025. Hrvatska je po stanovniku dobila 41,6 eura, 43 % prosjeka EU-27. Slovenija i Estonija dobile su više od 180 eura po stanovniku.
- Uspješnost sudjelovanja u kolovozu 2025., prema istom izvoru i datumu za sve zemlje, bila je 16 %, a prosjek EU-27 19 %.
- Hrvatska je zemlja širenja sudjelovanja, pa ima pristup posebnim natječajima (Teaming, Twinning, ERA Chairs, Hop-on). Dio programa za širenje sudjelovanja i jačanje Europskog istraživačkog prostora donosi 24 % hrvatskih sredstava.
- Poduzeća sudjeluju sve više, a privatni sektor čini 29 % sudjelovanja. U Europskom vijeću za inovacije Hrvatska je dosad dobila 8,79 milijuna eura u 15 projekata, uz uspješnost od 4 %.
Ukratko u brojkama
Hrvatska u Obzoru Europa od 2021. do listopada 2026.
Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i AMPEU, „Sudjelovanje Republike Hrvatske u programu Obzor Europa“, listopad 2026. (Horizon Dashboard, podaci od 13. listopada 2026.); ETAG prema podacima eCORDA (11. kolovoza 2025.) i Eurostat za usporedbu s EU-om.
Koliko su hrvatske organizacije dobile iz Obzora Europa
Prema brošuri MZOM-a i AMPEU-a iz listopada 2026., koja se temelji na podacima Europske komisije, hrvatske organizacije do 13. listopada 2026. potpisale su ugovore za 540 projekata. U njima sudjeluju 835 puta, a 54 projekta koordiniraju. Neto doprinos EU-a iznosi 198,66 milijuna eura, odnosno prosječno 0,37 milijuna eura po projektu. Na nacionalnom portalu obzoreuropa.hr isti iznos naveden je sa stanjem od 5. listopada 2026.
Ministarstvo ističe da su hrvatske organizacije u prvih pet godina programa osigurale više sredstava nego u cijelom Obzoru 2020, kad su ugovorile 137,2 milijuna eura u 585 projekata uz uspješnost od 13,43 %. U Sedmom okvirnom programu (2007.–2013.) dobile su 91,7 milijuna eura. Rast se vidi i u službenim presjecima. Do kraja 2024. bilo je 136,4 milijuna eura, u kolovozu 2025. 161 milijun, u studenom 2025. 165,3 milijuna, a u listopadu 2026. 198,66 milijuna eura.
Grafikon
Koliko su hrvatske organizacije dobile, po službenim presjecima
do kraja 2024.
do kolovoza 2025.
do studenoga 2025.
do listopada 2026.
cijeli Obzor 2020
Presjeci su iz različitih službenih izvora, ali se slažu u vremenskom slijedu. Iznosi su neto doprinos EU-a za potpisane ugovore.
Izvori: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (2021.–2024.); ETAG (11. kolovoza 2025.); AMPEU, Plan rada za 2026.; MZOM i AMPEU (13. listopada 2026.).
Za ukupni iznos za Obzor 2020 izvori se malo razlikuju (od 134,8 do 137,7 milijuna eura), vjerojatno zbog različitih datuma preuzimanja i definicija. U tekstu koristimo iznos iz najnovijeg službenog hrvatskog izvora.
Kako se Hrvatska uspoređuje sa sličnim zemljama
Najnoviju usporedbu u kojoj su sve zemlje prikazane na isti način i s istim datumom objavilo je Estonsko istraživačko vijeće, na temelju podataka Europske komisije od 11. kolovoza 2025. Hrvatska je tada imala 161 milijun eura, 657 sudjelovanja i 296 organizacija. Po stanovniku to je 41,6 eura, odnosno 43 % prosjeka EU-27 od 97,6 eura. Slovenija je dobila 180,7 eura po stanovniku, Estonija 208,8, a Grčka 180,9 eura. Češka (51,5 eura) i Litva (63,3 eura) ispred su Hrvatske, a Slovačka (25,1 euro) i Mađarska (22,7 eura) iza nje.
Slika se mijenja kad se sredstva podijele s brojem istraživača. Po istraživaču u ekvivalentu punog radnog vremena Hrvatska je dobila 86 % prosjeka EU-a, što je blizu Litve i Portugala. Zaostatak po stanovniku stoga ponajviše proizlazi iz malog broja istraživača, osobito u poduzećima. Europska komisija u izvješću za Hrvatsku za 2026. navodi da je istraživača zaposlenih u poslovnom sektoru oko četvrtine prosjeka EU-a.
Interaktivni grafikon
Hrvatska i slične članice u Obzoru Europa
Estonija
Grčka
Slovenija
Portugal
EU-27
Litva
Češka
Hrvatska
Slovačka
Mađarska
Hrvatska je do kolovoza 2025. dobila 41,6 eura po stanovniku, 43 % prosjeka EU-27. Estonija i Slovenija dobile su više od 180 eura.
Prikaži podatke u tablici
| Država | EUR po stanovniku | Po istraživaču (EU-27 = 100) | Uspješnost sudjelovanja |
|---|---|---|---|
| Estonija | 208,8 EUR | 192 | 18 % |
| Grčka | 180,9 EUR | 186 | 17 % |
| Slovenija | 180,7 EUR | 163 | 19 % |
| Portugal | 100,2 EUR | 88 | 16 % |
| EU-27 | 97,6 EUR | 100 | 19 % |
| Litva | 63,3 EUR | 85 | 17 % |
| Češka | 51,5 EUR | 57 | 18 % |
| Hrvatska | 41,6 EUR | 86 | 16 % |
| Slovačka | 25,1 EUR | 34 | 18 % |
| Mađarska | 22,7 EUR | 25 | 18 % |
Izvori: ETAG (Estonsko istraživačko vijeće), pregled sudjelovanja u Obzoru Europa, podaci eCORDA od 11. kolovoza 2025.; Eurostat (stanovništvo 1. siječnja 2025., istraživači 2024.). Iznosi po stanovniku i po istraživaču: izračun Omnia Solutions.
Kod uspješnosti treba paziti na definiciju. Prema istom izvoru i datumu za sve zemlje, uspješnost hrvatskih sudjelovanja je 16 %, a prosjek EU-27 19 %. Prezentacija Ministarstva za razdoblje 2021.–2024. navodi 17,01 % za Hrvatsku prema „prosjeku EU-a“ od 16,15 %, ali vjerojatno s drukčijom osnovicom. Za usporedbu s drugim zemljama zato koristimo prvi par brojki. Na razini cijelog programa Europska komisija navodi da je uspješno 14 % prihvatljivih prijedloga.
Gdje hrvatske organizacije dobivaju sredstva, a gdje ne
Više od polovine hrvatskih sredstava (57 %) dolazi iz drugog stupa programa, koji financira projekte u šest tematskih klastera. Najjači je Klaster 5 za klimu, energiju i mobilnost, s 45,84 milijuna eura u 84 projekta. Klaster 6 za hranu, bioekonomiju, prirodne resurse, poljoprivredu i okoliš donosi 28,29 milijuna eura i ima najviše projekata (107) te najveću uspješnost među klasterima (22 %). Slijede zdravstvo (16,69 milijuna eura) te digitalno, industrija i svemir (11,42 milijuna).
Drugi najveći izvor je dio programa za širenje sudjelovanja i izvrsnosti, s 43,10 milijuna eura u 46 projekata. Jedan od najvećih projekata u tom dijelu je MARBLE, centar izvrsnosti za pomorsku robotiku i tehnologije za održivo plavo gospodarstvo, koji vodi Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu s partnerima iz Norveške i Italije. Prema bazi CORDIS, doprinos EU-a za MARBLE iznosi 15,0 milijuna eura.
Najslabiji su rezultati u dijelovima programa u kojima se pojedinci i poduzeća natječu isključivo izvrsnošću. Hrvatske organizacije sudjeluju u šest projekata Europskog istraživačkog vijeća (ERC) s 10,49 milijuna eura, uz uspješnost od 3 %. U Europskom vijeću za inovacije (EIC) sudjeluju u 15 projekata s 8,79 milijuna eura, uz uspješnost od 4 %. Isti obrazac vidi se i u drugim zemljama širenja sudjelovanja. Prema podacima Europske komisije iz siječnja 2025., zemlje širenja sudjelovanja u ERC-u imaju uspješnost 6,8 %, a ostale 15,0 %, dok je u EIC-u omjer 7,9 prema 14,2 %.
Interaktivni grafikon
Gdje hrvatske organizacije dobivaju sredstva
Klaster 5: klima, energija, mobilnost
Širenje sudjelovanja i izvrsnosti
Klaster 6: hrana, bioekonomija, okoliš
Klaster 1: zdravlje
Klaster 4: digitalno, industrija, svemir
Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie
Europsko istraživačko vijeće (ERC)
Europsko vijeće za inovacije (EIC)
Klaster 2: kultura i društvo
Reforma istraživačkog sustava
Istraživačke infrastrukture
Europski inovacijski ekosustavi
Klaster 3: civilna sigurnost
Europski institut za inovacije i tehnologiju
Europski institut za inovacije i tehnologiju
Istraživačke infrastrukture
Reforma istraživačkog sustava
Klaster 6: hrana, bioekonomija, okoliš
Klaster 1: zdravlje
Klaster 4: digitalno, industrija, svemir
Klaster 5: klima, energija, mobilnost
Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie
Širenje sudjelovanja i izvrsnosti
Klaster 3: civilna sigurnost
Klaster 2: kultura i društvo
Europski inovacijski ekosustavi
Europsko vijeće za inovacije (EIC)
Europsko istraživačko vijeće (ERC)
Klaster 5 i dio za širenje sudjelovanja zajedno donose 45 % hrvatskih sredstava.
Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i AMPEU, „Sudjelovanje Republike Hrvatske u programu Obzor Europa“, listopad 2026. (Horizon Dashboard, podaci od 13. listopada 2026.).
Tko povlači najviše sredstava
Najviše sredstava ima Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (11,65 milijuna eura), a slijede Centar izvrsnosti MARBLE d.o.o. (11,63 milijuna), GENOS d.o.o. (10,34 milijuna), Fakultet strojarstva i brodogradnje (6,16 milijuna) i Institut Ruđer Bošković (6,12 milijuna). Deset najvećih korisnika zajedno ima 67,1 milijun eura, 33,8 % ukupnih hrvatskih sredstava, a među njima su i poduzeća GENOS, RISE, BIO-MI, Jadrolinija i DILJ.
Udio privatnog sektora raste. Prema podacima koje je AMPEU iznio na godišnjoj konferenciji Obzora Europa u svibnju 2026., privatni sektor čini 29 % hrvatskih sudjelovanja, a visoka učilišta 31 %. Raspodjela sredstava po vrstama organizacija u eurima nije objavljena.
Grafikon
Deset hrvatskih organizacija s najviše sredstava iz Obzora Europa
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb
Centar izvrsnosti MARBLE d.o.o.
GENOS d.o.o.
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
Institut Ruđer Bošković
Research and Innovation Services d.o.o.
BIO-MI d.o.o.
Jadrolinija
DILJ d.o.o.
Maritime Centar izvrsnosti d.o.o.
Deset najvećih korisnika ima 67,1 milijun eura, 33,8 % ukupnih hrvatskih sredstava. Među njima su i poduzeća GENOS, RISE, BIO-MI, Jadrolinija i DILJ.
Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i AMPEU, „Sudjelovanje Republike Hrvatske u programu Obzor Europa“, listopad 2026. (Horizon Dashboard, podaci od 13. listopada 2026.).
Što znači status zemlje širenja sudjelovanja
Hrvatska je jedna od 15 zemalja širenja sudjelovanja (engl. widening countries), uz Bugarsku, Cipar, Češku, Estoniju, Grčku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. To su članice sa slabijim rezultatima u istraživanju i inovacijama, kojima su namijenjeni posebni natječaji.
- Teaming za izvrsnost financira osnivanje ili jačanje centara izvrsnosti s vodećim europskim partnerima, kao što je MARBLE.
- Twinning povezuje ustanovu iz zemlje širenja s najmanje dvije vodeće ustanove iz drugih zemalja, do tri godine i s od 0,8 do 1,5 milijuna eura po projektu.
- ERA Chairs omogućuje ustanovi da zaposli istaknutog istraživača i njegov tim, s od 1,5 do 2,5 milijuna eura po projektu.
- Excellence Hubs financiraju inovacijske ekosustave regija, s od 1,5 do 4,5 milijuna eura.
- Hop-on omogućuje organizaciji iz zemlje širenja da se priključi već odobrenom projektu, a najmanje 90 % dodatnih sredstava ide njoj.
- EIC Pre-Accelerator namijenjen je mladim tehnološkim poduzećima i otvoren je samo za zemlje širenja, pridružene zemlje i najudaljenije regije.
Iznosi su prema radnom programu Obzora Europa za 2026.–2027. U prvom krugu EIC Pre-Acceleratora (travanj 2026.) odabrano je 70 poduzeća iz 22 zemlje, od kojih jedno iz Hrvatske, Hey Tech d.o.o. Na popisima odabranih u EIC Acceleratoru objavljenima u veljači 2025., lipnju 2025. i veljači 2026. nema hrvatskih poduzeća.
Kakvu podršku Hrvatska pruža prijaviteljima
- Mrežu nacionalnih kontaktnih točaka čini 26 savjetnika u šest institucija (MZOM, HRZZ, SRCE, HAMAG-BICRO, Ministarstvo unutarnjih poslova i AMPEU), od kojih 16 radi u AMPEU-u. Nacionalni portal je obzoreuropa.hr.
- Mjerama za jačanje nacionalnog sudjelovanja MZOM daje do 2.500 eura za pripremu prijave te 3.000 eura partneru ili 6.000 eura koordinatoru projekta koji je prešao prag, ali nije financiran. Mogu ih koristiti i mikro, mala i srednja poduzeća.
- Poziv za projekte s pečatom izvrsnosti (MSCA, ERC Proof of Concept, EIC Pre-Accelerator) u sklopu projekta DIGIT zatvoren je 3. srpnja 2026. jer su sredstva raspoređena.
- Hrvatska zaklada za znanost provodila je program potpore istraživačima za studijske posjete ustanovama dobitnika ERC-a prije prijave.
Što to znači za poduzetnike
Obzor Europa nije program u kojem poduzeće samostalno traži potporu za vlastito ulaganje. Najčešći put je sudjelovanje u konzorciju, u kojem poduzeće razvija, testira ili primjenjuje rješenje, a uloga mu mora biti jasna i potrebna projektu. Klasteri 4, 5 i 6 te instrument Hop-on za poduzeća su najzanimljiviji. Za samostalne tehnološke projekte postoje EIC Pre-Accelerator i EIC Accelerator, ali je uspješnost niska, a EIC Accelerator traži zrelu tehnologiju, o čemu smo pisali u tekstu o razinama tehnološke spremnosti.
Ukupna slika ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj, s usporedbom s EU-om i svijetom, nalazi se u našoj analizi ulaganja u istraživanje i razvoj, a promjene koje Komisija predlaže za proračun 2028.–2034. u tekstu o VFO-u 2028.–2034.
Metodologija: hrvatski podaci odnose se na potpisane ugovore od 2021. do 13. listopada 2026. i preuzeti su iz brošure MZOM-a i AMPEU-a, koja se temelji na podacima Europske komisije (Horizon Dashboard). Usporedba zemalja uzeta je iz jednog izvora s istim datumom za sve zemlje (ETAG, podaci eCORDA od 11. kolovoza 2025.), pa nije izravno usporediva s najnovijim hrvatskim iznosom. Iznose po stanovniku i po istraživaču izračunali smo iz podataka Eurostata o stanovništvu na dan 1. siječnja 2025. i broju istraživača u 2024. Iznos po istraživaču dijeli sredstva za više godina s brojem istraživača u jednoj godini, pa je pokazatelj intenziteta, a ne iznos koji dobiva pojedini istraživač.
Ovo je drugi od pet tekstova o Hrvatskoj i novcu EU-a. Ostali se bave povlačenjem fondova EU-a 2021.–2027., državnim potporama, neto pozicijom u proračunu EU-a i regionalnim razlikama po županijama.
Česta pitanja
Koliko je Hrvatska dobila iz programa Obzor Europa?
Do 13. listopada 2026. hrvatske organizacije potpisale su ugovore za 540 projekata s neto doprinosom EU-a od 198,66 milijuna eura. To je više nego u cijelom prethodnom programu Obzor 2020, u kojem su prema MZOM-u i AMPEU-u dobile 137,2 milijuna eura.
Kolika je uspješnost hrvatskih prijava u Obzoru Europa?
Prema MZOM-u i AMPEU-u uspješnost je 15 %. Prema usporedivim podacima za sve zemlje iz kolovoza 2025., uspješnost hrvatskih sudjelovanja je 16 %, a prosjek EU-27 19 %.
Je li Hrvatska ispod prosjeka EU-a u Obzoru Europa?
Jest. Do kolovoza 2025. dobila je 41,6 eura po stanovniku, 43 % prosjeka EU-a. Po istraživaču je na 86 % prosjeka, pa zaostatak ponajviše proizlazi iz malog broja istraživača.
Što je zemlja širenja sudjelovanja u Obzoru Europa?
To je jedna od 15 članica sa slabijim rezultatima u istraživanju i inovacijama, među kojima je i Hrvatska. Organizacije iz tih zemalja mogu se prijaviti na posebne natječaje kao što su Teaming, Twinning, ERA Chairs, Excellence Hubs, Hop-on i EIC Pre-Accelerator.
Mogu li poduzeća sudjelovati u Obzoru Europa?
Mogu, najčešće kao partneri u konzorcijima u tematskim klasterima, a tehnološka poduzeća i samostalno preko Europskog vijeća za inovacije. Privatni sektor čini 29 % hrvatskih sudjelovanja.
Postoji li nacionalna potpora za prijave u Obzor Europa?
Postoji. MZOM daje do 2.500 eura za pripremu prijave te 3.000 ili 6.000 eura za projekte koji su prešli prag, ali nisu financirani. Savjete daju nacionalne kontaktne točke, većinom u AMPEU-u.
Izvori
- MZOM i AMPEU, Sudjelovanje Republike Hrvatske u programu Obzor Europa, listopad 2026.
- Nacionalni portal Obzor Europa (obzoreuropa.hr)
- Estonsko istraživačko vijeće (ETAG), pregled sudjelovanja u Obzoru Europa, rujan 2025.
- Europska komisija, Godišnje izvješće o istraživanju i praćenju Obzora Europa za 2025., COM(2026) 255
- Radni program Obzora Europa 2026.–2027., dio 11: Širenje sudjelovanja i jačanje Europskog istraživačkog prostora
- CORDIS, projekt MARBLE
- AMPEU, Godišnja konferencija programa Obzor Europa, svibanj 2026.
- Europsko vijeće za inovacije, rezultati EIC Pre-Acceleratora, travanj 2026.
- MZOM, Mjere za jačanje nacionalnog sudjelovanja u programima EU-a
- Europska komisija, Izvješće za Hrvatsku 2026., SWD(2026) 211
- Europska komisija, podaci o sudjelovanju zemalja širenja u Obzoru Europa (siječanj 2025.)
- MZOM, Nacionalni sustav podrške i mjere za jačanje nacionalnog sudjelovanja (prezentacija)
- AMPEU, Plan rada za 2026. godinu
- Europsko vijeće za inovacije, rezultati EIC Acceleratora, veljača 2026.
- Eurostat, stanovništvo na dan 1. siječnja (tps00001) i istraživači u ekvivalentu punog radnog vremena (rd_p_persocc)
Pripremate projekt za Obzor Europa?
Razgovarajmo o ulozi vašeg poduzeća u konzorciju
Pomažemo pronaći odgovarajući natječaj, definirati ulogu poduzeća u konzorciju i pripremiti dijelove prijave o iskorištavanju rezultata i učinku. Uvodni razgovor je besplatan.
