Davor Nikolić

Hrvatska je 2024. neto primila 1,1 milijarde eura iz proračuna EU-a, 287 eura po stanovniku. Usporedba 27 članica, male države i oprez pri tumačenju.

Prema operativnom proračunskom saldu, Hrvatska je 2024. iz proračuna EU-a neto primila 1.107 milijuna eura. To je 1,29 % bruto nacionalnog dohotka (BND-a) i šesto mjesto među 27 članica, a po stanovniku 287 eura. U 2023. Hrvatska je s 3,07 % BND-a bila prva u EU-u. U odnosu na veličinu gospodarstva najviše dobivaju Latvija (2,60 % BND-a), Litva i Estonija, a najveći neto uplatitelj je Njemačka (13,1 milijarde eura). Europska komisija od podataka za 2020. više ne objavljuje službene neto pozicije, pa su brojke izračun njemačkog instituta IW Köln prema dosadašnjoj metodologiji Komisije. Prema Vladi, Hrvatska je od pristupanja do sredine 2025. u proračun EU-a uplatila 6,51 milijarde eura, a iz njega u državni proračun primila 23,26 milijarde, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Neto pozicija pokazuje razliku između onoga što država dobiva iz proračuna EU-a i onoga što u njega uplaćuje. Popularna je u političkim raspravama, osobito uoči pregovora o novom višegodišnjem proračunu, ali je lako pogrešno protumačiti. Analiza prikazuje neto pozicije svih 27 članica za 2024., posljednju godinu s podacima, posebno se bavi malim članicama, objašnjava kako se neto pozicija računa i što ne pokazuje te što donosi prijedlog proračuna za 2028.–2034.

Ukratko

  • Hrvatska je 2024. neto primila 1.107 milijuna eura, 1,29 % BND-a i 287 eura po stanovniku. Po oba pokazatelja je šesta u EU-u.
  • S bespovratnim sredstvima iz instrumenta NextGenerationEU neto primitak raste na 1,73 % BND-a, treće mjesto u EU-u.
  • Pad u odnosu na 2023., kad je Hrvatska s 3,07 % BND-a bila prva, ponajprije je posljedica manjih isplata Hrvatskoj iz kohezijske politike (s 2,45 % na 0,88 % BND-a), što se 2024. dogodilo u cijelom EU-u.
  • U 2024. bilo je devet neto uplatitelja i 18 neto primatelja. U eurima najviše uplaćuju Njemačka, Francuska i Italija, a najviše primaju Grčka, Poljska i Rumunjska.
  • Razmjerno najviše dobivaju baltičke članice i Luksemburg. Latvija, Litva i Estonija u vrhu su po udjelu u BND-u, a Luksemburg po stanovniku.
  • Neto pozicija ne mjeri korist od članstva jer ne uključuje jedinstveno tržište, učinke prelijevanja ni političku stabilnost, a jedna godina malo govori zbog ciklusa isplata.

Ukratko u brojkama

Hrvatska u proračunu EU-a, 2024.

+1.107 mil. EURneto primitak Hrvatske iz proračuna EU-a (operativni saldo), bez NextGenerationEU
+1,29 % BND-ašesto mjesto među 27 članica; 2023. bila je prva s 3,07 %
+287 EURpo stanovniku, šesto mjesto u EU-u
+1,73 % BND-as bespovratnim sredstvima NextGenerationEU, treće mjesto
−13.110 mil. EURNjemačka, najveći neto uplatitelj
16,75 mlrd. EURrazlika u korist Hrvatske u državnom proračunu od pristupanja do 30. lipnja 2025., s NPOO-om

Izvori: IW Köln, IW-Report 62/2025 i bpb (listopad 2025.), izračun prema dosadašnjoj metodologiji Europske komisije iz podataka Komisije; Vlada RH, izvješće o korištenju fondova EU-a za prvu polovinu 2025.

Što je neto pozicija i kako se računa

Europska komisija je do podataka za 2019. izračunavala operativni proračunski saldo svake članice. Od rashoda EU-a u državi oduzimaju se administrativni troškovi, koji su uglavnom u Belgiji i Luksemburgu, a od uplata države tradicionalna vlastita sredstva, odnosno carine, koje države prikupljaju u ime EU-a. Nacionalni doprinosi (na temelju BND-a, PDV-a i nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada) zatim se razmjerno prilagođuju tako da zbroj svih salda bude nula. Rashodi se pripisuju državi u kojoj je sjedište glavnog primatelja.

Komisija je prestala objavljivati neto pozicije od podataka za 2020. Njemačka je s još sedam članica, među kojima su Danska, Austrija, Finska i Nizozemska, 2021. zatražila da ih nastavi objavljivati, ali je Komisija to odbila, smatrajući ih nepreciznom mjerom. Komisija i dalje objavljuje sirove podatke o rashodima i prihodima po državama, a na temelju njih neto pozicije prema dotadašnjoj metodologiji računaju neovisni instituti. U tekstu koristimo izračun Instituta njemačkog gospodarstva (IW Köln) za 2024., čiji se iznosi podudaraju s izračunom njemačke Savezne agencije za političko obrazovanje (bpb).

Rashodi iz instrumenta NextGenerationEU, kojim se financira Mehanizam za oporavak i otpornost, prikazuju se odvojeno jer se financiraju zajedničkim zaduživanjem EU-a, a ne iz redovnih doprinosa. U osnovnom izračunu nisu uključeni, a IW Köln objavljuje i varijantu s bespovratnim sredstvima iz tog instrumenta.

Tko daje, a tko dobiva: 27 članica u 2024.

U 2024. bilo je devet neto uplatitelja i 18 neto primatelja. Najveći neto uplatitelji u eurima su Njemačka (13.110 milijuna eura), Francuska (4.771 milijun), Italija (1.612 milijuna), Nizozemska (1.486 milijuna) i Švedska (1.004 milijuna). U odnosu na veličinu gospodarstva najviše uplaćuju Njemačka (0,29 % BND-a), Austrija (0,18 %), Irska i Švedska (po 0,17 %).

Najveći neto primatelji u eurima su Grčka (3.464 milijuna eura), Poljska (2.894 milijuna), Rumunjska (2.694 milijuna), Španjolska (2.216 milijuna) i Mađarska (1.958 milijuna). U odnosu na BND vode Latvija (2,60 %), Litva (1,65 %), Estonija (1,59 %), Grčka (1,50 %) i Bugarska (1,38 %), a zatim Hrvatska s 1,29 %.

Interaktivni grafikon

Neto pozicija članica EU-a u 2024.

Neto primateljiNeto uplatiteljiHrvatska

Latvija

+2,60 %

Litva

+1,65 %

Estonija

+1,59 %

Grčka

+1,50 %

Bugarska

+1,38 %

Hrvatska

+1,29 %

Slovačka

+1,06 %

Mađarska

+0,97 %

Rumunjska

+0,78 %

Slovenija

+0,78 %

Luksemburg

+0,62 %

Malta

+0,56 %

Portugal

+0,43 %

Cipar

+0,38 %

Češka

+0,37 %

Poljska

+0,36 %

Belgija

+0,15 %

Španjolska

+0,14 %

Italija

−0,07 %

Finska

−0,11 %

Danska

−0,12 %

Nizozemska

−0,13 %

Francuska

−0,16 %

Irska

−0,17 %

Švedska

−0,17 %

Austrija

−0,18 %

Njemačka

−0,29 %

U odnosu na bruto nacionalni dohodak najviše dobivaju Latvija, Litva i Estonija, a najviše uplaćuju Njemačka, Austrija, Irska i Švedska. Hrvatska je šesta.

Prikaži podatke u tablici
Država% BND-aEUR po stanovnikumil. EUR
Latvija+2,60 %+544,3 EUR+1.019 mil. EUR
Litva+1,65 %+435,3 EUR+1.256 mil. EUR
Estonija+1,59 %+443,7 EUR+610 mil. EUR
Grčka+1,50 %+333,0 EUR+3.464 mil. EUR
Bugarska+1,38 %+211,5 EUR+1.363 mil. EUR
Hrvatska+1,29 %+286,7 EUR+1.107 mil. EUR
Slovačka+1,06 %+250,4 EUR+1.358 mil. EUR
Mađarska+0,97 %+204,2 EUR+1.958 mil. EUR
Rumunjska+0,78 %+141,3 EUR+2.694 mil. EUR
Slovenija+0,78 %+242,5 EUR+515 mil. EUR
Luksemburg+0,62 %+565,2 EUR+380 mil. EUR
Malta+0,56 %+192,8 EUR+109 mil. EUR
Portugal+0,43 %+112,1 EUR+1.193 mil. EUR
Cipar+0,38 %+118,7 EUR+115 mil. EUR
Češka+0,37 %+102,9 EUR+1.122 mil. EUR
Poljska+0,36 %+79,0 EUR+2.894 mil. EUR
Belgija+0,15 %+80,8 EUR+955 mil. EUR
Španjolska+0,14 %+45,6 EUR+2.216 mil. EUR
Italija−0,07 %−27,3 EUR−1.612 mil. EUR
Finska−0,11 %−55,1 EUR−309 mil. EUR
Danska−0,12 %−80,6 EUR−481 mil. EUR
Nizozemska−0,13 %−82,8 EUR−1.486 mil. EUR
Francuska−0,16 %−69,7 EUR−4.771 mil. EUR
Irska−0,17 %−131,1 EUR−701 mil. EUR
Švedska−0,17 %−95,2 EUR−1.004 mil. EUR
Austrija−0,18 %−93,2 EUR−854 mil. EUR
Njemačka−0,29 %−157,1 EUR−13.110 mil. EUR

Izvor: IW Köln, IW-Report 62/2025 i bpb (listopad 2025.), izračun prema dosadašnjoj metodologiji Europske komisije iz podataka Komisije. Pozitivna vrijednost znači neto primatelja. Iznosi ne uključuju NextGenerationEU.

Ukupni rashodi proračuna EU-a u 2024. iznosili su oko 146 milijardi eura, 19 milijardi manje nego godinu ranije, ponajviše jer su države tražile manje isplata iz kohezijske politike. Novo razdoblje 2021.–2027. tada je tek ulazilo u provedbu, a izdaci iz razdoblja 2014.–2020. mogli su se trošiti samo do kraja 2023. Prema Bundesbanku, države su k tome davale prednost Mehanizmu za oporavak i otpornost. Više o tome u tekstu o povlačenju fondova EU-a 2021.–2027.

Male članice: najviše po stanovniku

Male članice u proračunu EU-a razmjerno dobivaju najviše. Latvija je 2024. neto primila 544 eura po stanovniku, Estonija 444, a Litva 435 eura. Slovenija je primila 243 eura po stanovniku (0,78 % BND-a), Slovačka 250 eura (1,06 %), Malta 193 eura (0,56 %), a Cipar 119 eura (0,38 %). Hrvatska je s 287 eura po stanovniku šesta.

Luksemburg je poseban slučaj. S 565 eura po stanovniku 2024. bio je prvi po tom pokazatelju, iako je 2023. bio neto uplatitelj. Razlog su velike isplate za svemirski program EU-a i Europski fond za obranu primateljima sa sjedištem u Luksemburgu. To dobro pokazuje ograničenje metode jer se rashod pripisuje državi u kojoj je sjedište primatelja, a ne mjestu gdje se novac troši.

Irska, Danska i Finska, ostale bogatije male članice, 2024. bile su neto uplatitelji. Irska je uplatila 131 euro po stanovniku (0,17 % BND-a), Danska 81 euro (0,12 %), a Finska 55 eura (0,11 %). Danska za razdoblje 2021.–2027. ima i paušalno umanjenje doprinosa, kao i Njemačka, Nizozemska, Švedska i Austrija.

Grafikon

Male članice: prosjek 2014.–2018. i 2024., % BND-a

Prosjek 2014.–2018. (Europska komisija)2024. (IW Köln)

Latvija

+2,75 %
+2,60 %

Litva

+3,20 %
+1,65 %

Estonija

+2,06 %
+1,59 %

Hrvatska

+0,79 %
+1,29 %

Slovačka

+2,20 %
+1,06 %

Slovenija

+1,13 %
+0,78 %

Luksemburg

0,00 %
+0,62 %

Malta

+1,09 %
+0,56 %

Cipar

+0,26 %
+0,38 %

Finska

−0,24 %
−0,11 %

Danska

−0,29 %
−0,12 %

Irska

+0,01 %
−0,17 %

Hrvatska, Cipar i Luksemburg jedine su male članice koje su u 2024. neto primile više nego u prosjeku razdoblja 2014.–2018. Litva, Slovačka i Malta u odnosu na BND primaju otprilike upola manje nego prije.

Izvori: Europska komisija, tehnički brifing od 5. studenoga 2019.; IW Köln, IW-Report 62/2025 i bpb (listopad 2025.), izračun prema dosadašnjoj metodologiji Europske komisije iz podataka Komisije.

Hrvatska od pristupanja do danas

Prema posljednjem službenom pregledu Europske komisije, Hrvatska je u razdoblju 2014.–2018. u prosjeku godišnje neto primala 0,38 milijarde eura, odnosno 0,79 % BND-a. Prema izračunima IW Kölna, neto primitak je 2021. iznosio 3,08 % BND-a, 2022. 2,17 %, 2023. 3,07 % i 2024. 1,29 %. U 2021. i 2023. Hrvatska je po tom pokazatelju bila prva u EU-u. S bespovratnim sredstvima iz instrumenta NextGenerationEU neto primitak u 2022. i 2023. premašio je 4 % BND-a.

Grafikon

Hrvatska: neto pozicija u proračunu EU-a, % BND-a

Proračun EU-aS bespovratnim sredstvima NextGenerationEU

prosjek 2014.–2018.

+0,79 %

2021.

+3,08 %

2022.

+2,17 %
+4,01 %

2023.

+3,07 %
+4,28 %

2024.

+1,29 %
+1,73 %

Podaci za 2019. i 2020. nisu dostupni na usporediv način. Rast u odnosu na prosjek 2014.–2018. i pad u 2024. prate ciklus isplata iz kohezijske politike.

Izvori: Europska komisija, tehnički brifing od 5. studenoga 2019. (prosjek 2014.–2018.); IW Köln, izvješća za 2021.–2024.

Vlada u izvješćima o korištenju fondova EU-a prati i novčane tokove kroz državni proračun. Od pristupanja 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2025. Hrvatska je u proračun EU-a uplatila 6,51 milijarde eura, a iz njega u državni proračun primila 23,26 milijarde eura, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Razlika u korist Hrvatske iznosi 16,75 milijarde eura, a bez sredstava za oporavak 12,26 milijarde. Te brojke nisu usporedive s neto pozicijom jer uključuju samo tokove kroz državni proračun, pa u njima nema, primjerice, sredstava iz programa Obzor Europa koja izravno primaju poduzeća i znanstvene ustanove.

Što neto pozicija ne pokazuje

  • Koristi jedinstvenog tržišta. Izvoz bez carina, slobodno kretanje i zajednička valuta ne vide se u proračunskim tokovima, a i sama Komisija upozorava da se te koristi zanemaruju.
  • Učinke prelijevanja. Dio novca koji dobivaju manje razvijene članice vraća se razvijenijima kroz narudžbe opreme i usluga.
  • Višegodišnji ciklus. Isplate iz kohezijske politike rastu prema kraju razdoblja, pa jedna godina može dati iskrivljenu sliku, kao kod Hrvatske između 2023. i 2024.
  • Mjesto stvarne potrošnje. Rashod se pripisuje državi sjedišta glavnog primatelja, kao u slučaju Luksemburga.
  • Nulti zbroj. Višak jedne države po definiciji je manjak druge, pa neto pozicija ne govori koliko proračun EU-a ukupno donosi gospodarstvu.

Proračun 2028.–2034.: što se predlaže

Europska komisija u srpnju 2025. predložila je višegodišnji financijski okvir za 2028.–2034. vrijedan gotovo 2.000 milijardi eura, u prosjeku 1,26 % BND-a EU-a. Uz dosadašnje izvore predlaže pet novih vlastitih sredstava, od elektroničkog otpada i duhana do sustava trgovanja emisijama, koja bi godišnje donosila oko 44 milijarde eura. Kohezijska i poljoprivredna politika spojile bi se u nacionalne i regionalne planove partnerstva, uz obvezni minimum za manje razvijene regije. Prijedlog još nije usvojen.

Za Hrvatsku su u javnosti navedene dvije brojke. Prema Hini, Komisija je predložila 16,8 milijarde eura, a predsjednik Vlade u prosincu 2025. govorio je o oko 19 milijardi eura prema trenutnim projekcijama. Službenu raspodjelu po državama nismo uspjeli provjeriti, pa obje brojke treba uzeti s oprezom. Više o promjenama za financiranje inovacija u tekstu o budućnosti financiranja inovacija iz EU-a u VFO-u 2028.–2034.

Što to znači za poduzetnike

Neto pozicija je makroekonomska brojka i poduzetniku sama po sebi ne govori koliko novca može dobiti. Ona ipak pokazuje dvije stvari. Hrvatska je i dalje među članicama koje iz proračuna EU-a dobivaju razmjerno najviše, pa će izvori poput kohezijskih fondova, programa za istraživanje i inovacije te financijskih instrumenata ostati važni i u sljedećem razdoblju. S rastom razvijenosti Hrvatska s vremenom može očekivati manji neto primitak, pa će kvaliteta projekata biti sve važnija.

Metodologija: neto pozicije za 2021.–2024. izračunao je Institut njemačkog gospodarstva (IW Köln) iz podataka Europske komisije o rashodima i prihodima po državama, prema metodologiji operativnog proračunskog salda koju je Komisija koristila do podataka za 2019. Iznosi u milijunima eura za 2024. podudaraju se s izračunom njemačke Savezne agencije za političko obrazovanje (bpb), a zbroj salda svih 27 članica je nula. Iznosi po stanovniku su prema bpb-u (stanovništvo prema Eurostatu na dan 1. siječnja 2024.), a udio u BND-u prema IW Kölnu. Prosjek 2014.–2018. je posljednji službeni pregled Komisije, iskazan u cijenama 2018. Neovisni izračuni mogu se razlikovati. Za Nizozemsku, primjerice, Algemene Rekenkamer (nizozemski revizorski sud) navodi −1.837,8 milijuna eura, a IW Köln −1.485,7 milijuna.

Ovo je četvrti od pet tekstova o Hrvatskoj i novcu EU-a. Ostali se bave povlačenjem fondova EU-a 2021.–2027., sudjelovanjem u programu Obzor Europa, državnim potporama i regionalnim razlikama po županijama.

Česta pitanja

Je li Hrvatska neto primatelj iz proračuna EU-a?

Jest. Hrvatska je 2024. iz proračuna EU-a primila 1.107 milijuna eura više nego što je uplatila, odnosno 1,29 % BND-a i 287 eura po stanovniku. Po oba pokazatelja šesta je u EU-u.

Koje države najviše uplaćuju u proračun EU-a?

U eurima najveći neto uplatitelj je Njemačka (13,1 milijarde eura u 2024.), a slijede Francuska, Italija, Nizozemska i Švedska. U odnosu na BND najviše uplaćuju Njemačka, Austrija, Irska i Švedska.

Zašto Europska komisija više ne objavljuje neto pozicije?

Komisija smatra neto pozicije nepreciznom mjerom koja zanemaruje koristi jedinstvenog tržišta i učinke prelijevanja. Od podataka za 2020. objavljuje samo sirove podatke o rashodima i prihodima, a neto pozicije računaju neovisni instituti.

Koliko je Hrvatska uplatila u proračun EU-a od pristupanja?

Prema Vladi, od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2025. Hrvatska je uplatila 6,51 milijarde eura, a u državni proračun primila 23,26 milijarde eura, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Zašto je neto primitak Hrvatske 2024. manji nego 2023.?

Zbog ciklusa isplata iz kohezijske politike. Izdaci iz razdoblja 2014.–2020. mogli su se trošiti do kraja 2023., a novo razdoblje 2021.–2027. tek je ulazilo u provedbu, pa su isplate u cijelom EU-u bile manje.

Koliko bi Hrvatska mogla dobiti iz proračuna 2028.–2034.?

Službenu raspodjelu po državama nismo uspjeli provjeriti. Prema Hini, Komisija je predložila 16,8 milijarde eura, a predsjednik Vlade govorio je o oko 19 milijardi eura prema trenutnim projekcijama.

Izvori

Planirate projekt iz fondova EU-a?

Pripremimo projekt za ovo i za sljedeće financijsko razdoblje

Pregledat ćemo vaš projekt, otvorene i najavljene pozive te mogućnosti u razdoblju 2028.–2034. Uvodni razgovor je besplatan.

Pošaljite upit e-poštomNazovite Davora 097 796 96 85