Ažurirano 29. listopada 2026. s najnovijim dostupnim podacima.
Hrvatska je iz fondova kohezijske politike i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu za razdoblje 2021.–2027. dobila omotnicu od 8,95 milijarde eura. Do 15. listopada 2026. Europska komisija isplatila joj je 2,63 milijarde, odnosno 29,4 %. To je 17. mjesto među 27 članica i malo iznad prosjeka EU-a od 28,9 %. U istoj fazi razdoblja 2014.–2020. Hrvatska je bila posljednja. Za projekte je odabrano 90,7 % vrijednosti programa, više od prosjeka EU-a (77,9 %), ali korisnici su dosad potrošili i prijavili tek 26,9 %. Izdaci su prihvatljivi do 31. prosinca 2029., a za programe koji su najmanje 10 % sredstava preusmjerili na nove prioritete do kraja 2030.
Analiza se temelji na podacima Europske komisije s otvorene platforme podataka o kohezijskoj politici (Cohesion Open Data Platform), preuzetima 29. listopada 2026. Pokazuje koliko je novca stvarno isplaćeno, kako stoje druge članice, koliko je projekata odabrano i koliko je novca već potrošeno, što se promijenilo revizijom u sredini razdoblja i koji rokovi vrijede. Na kraju je kratko objašnjenje što to znači za poduzetnike koji planiraju prijave.
Ukratko
- Omotnica EU-a za Hrvatsku iznosi 8,95 milijarde eura (bez ribarstva 8,71 milijarde). S nacionalnim sufinanciranjem kohezijski programi vrijede 10,14 milijarde eura.
- Europska komisija dosad je isplatila 2,63 milijarde eura (29,4 %), od čega 0,56 milijarde predujmova i 2,07 milijarde međuplaćanja (23,1 %).
- Po ukupno isplaćenom Hrvatska je 17. od 27 članica, a po međuplaćanjima, koja vjernije pokazuju stvarnu potrošnju, 13. Najdalje su Estonija (57,3 %), Finska (48,4 %) i Luksemburg (47,4 %), a najsporije Španjolska (19,9 %), Mađarska (21,0 %) i Italija (22,7 %).
- Hrvatska je kasno krenula. Sredinom 2024. imala je odabrano tek 4,7 % vrijednosti programa, a EU 22,7 %. Tijekom 2025. prestigla je prosjek EU-a.
- Revizijom u sredini razdoblja Hrvatska je 688 milijuna eura preusmjerila na obranu, STEP tehnologije, vodu i stanovanje.
- Za poduzetnike je to poruka da je veći dio sadašnjih programa raspoređen, a novi se pozivi ponajviše mogu očekivati u novim prioritetima i trajnim pozivima.
Ukratko u brojkama
Hrvatska i fondovi kohezijske politike 2021.–2027.
Izvor: Europska komisija, Cohesion Open Data Platform (plaćanja 15. listopada 2026., odabrano i potrošeno 31. kolovoza 2026.); Uredba (EU) 2025/1914.
Koliko je Hrvatska dosad povukla iz fondova EU-a 2021.–2027.
Hrvatska u razdoblju 2021.–2027. ima četiri programa. Program Konkurentnost i kohezija vrijedi 5,20 milijarde eura iz proračuna EU-a, Program Učinkoviti ljudski potencijali 1,93 milijarde, Integrirani teritorijalni program 1,57 milijarde, a program za ribarstvo i akvakulturu 0,24 milijarde. Ukupno je to 8,95 milijarde eura. Europska komisija u svojim pregledima kohezijske politike ribarstvo ne ubraja, pa navodi 8,71 milijarde eura, a uz nacionalno sufinanciranje 10,14 milijarde.
Do 15. listopada 2026. Komisija je Hrvatskoj isplatila 2.629,4 milijuna eura. Od toga je 564,0 milijuna predujmova, koje Komisija isplaćuje unaprijed i neovisno o napretku projekata, a 2.065,4 milijuna su međuplaćanja, odnosno povrat novca koji su korisnici već potrošili, a Hrvatska ga prijavila Komisiji. Ukupno isplaćeni iznos čini 29,4 % omotnice, a međuplaćanja 23,1 %.
Razlika između tih dviju brojki važna je za usporedbe. Predujmovi se među članicama jako razlikuju, osobito zbog dodatnih predujmova za programe koji su sredstva preusmjerili na nove prioritete, pa međuplaćanja vjernije pokazuju koliko se novca stvarno pretvorilo u projekte.
Gdje je Hrvatska u usporedbi s drugim članicama
Prema ukupno isplaćenom iznosu Hrvatska je sa 29,4 % na 17. mjestu, nešto iznad ponderiranog prosjeka EU-27 (28,9 %), ali ispod medijana od 31,7 %. Prednjače Estonija (57,3 %), Finska (48,4 %), Luksemburg (47,4 %) i Litva (41,0 %). Na začelju su Španjolska (19,9 %), Mađarska (21,0 %), Italija (22,7 %), Njemačka (24,4 %) i Austrija (24,5 %). Slovenija je sa 25,8 % iza Hrvatske.
Po međuplaćanjima Hrvatska je 13. s 23,1 %, ispred prosjeka EU-a od 20,2 %. Po odabranim projektima je 9., a po stvarno potrošenom novcu 16. U grafikonu se mogu usporediti sva četiri pokazatelja. Ljestvicu treba čitati s oprezom jer omotnice nisu iste veličine. Za Poljsku, s omotnicom od 76 milijardi eura, svaki postotni bod znači 760 milijuna eura, a za Hrvatsku oko 90 milijuna.
Interaktivni grafikon
Članice EU-a: povlačenje sredstava 2021.–2027.
Estonija
Finska
Luksemburg
Litva
Nizozemska
Češka
Švedska
Cipar
Latvija
Rumunjska
Slovačka
Grčka
Danska
Malta
Poljska
Francuska
Hrvatska
Prosjek EU-27
Irska
Slovenija
Portugal
Belgija
Bugarska
Austrija
Njemačka
Italija
Mađarska
Španjolska
Isplaćeno = predujmovi i međuplaćanja Europske komisije u odnosu na omotnicu EU-a, stanje 15. listopada 2026. Hrvatska je s 29,4 % 17. od 27 članica.
Prikaži podatke u tablici
| Država | Isplaćeno ukupno | Od toga međuplaćanja | Odabrano za projekte | Potrošeno |
|---|---|---|---|---|
| Estonija | 57,2 % | 39,8 % | 114,6 % | 42,6 % |
| Finska | 48,4 % | 27,8 % | 67,8 % | 34,1 % |
| Luksemburg | 47,4 % | 37,5 % | 88,4 % | 42,6 % |
| Litva | 41,0 % | 25,4 % | 107,2 % | 29,7 % |
| Nizozemska | 38,4 % | 22,9 % | 136,9 % | 49,4 % |
| Češka | 37,3 % | 31,9 % | 97,6 % | 38,9 % |
| Švedska | 36,9 % | 30,4 % | 75,5 % | 34,7 % |
| Cipar | 36,7 % | 29,6 % | 78,3 % | 33,1 % |
| Latvija | 36,6 % | 21,1 % | 92,0 % | 22,5 % |
| Rumunjska | 36,3 % | 27,4 % | 110,9 % | 34,3 % |
| Slovačka | 35,4 % | 19,9 % | 68,8 % | 23,4 % |
| Grčka | 33,0 % | 25,0 % | 90,4 % | 28,0 % |
| Danska | 32,3 % | 25,5 % | 103,5 % | 36,6 % |
| Malta | 31,7 % | 24,5 % | 90,5 % | 29,6 % |
| Poljska | 30,3 % | 20,8 % | 74,4 % | 21,9 % |
| Francuska | 30,0 % | 24,0 % | 85,2 % | 35,8 % |
| Hrvatska | 29,4 % | 23,1 % | 90,7 % | 26,9 % |
| Prosjek EU-27 | 28,9 % | 20,2 % | 77,9 % | 24,5 % |
| Irska | 26,5 % | 19,9 % | 73,1 % | 34,8 % |
| Slovenija | 25,8 % | 15,7 % | 70,9 % | 17,7 % |
| Portugal | 25,4 % | 18,3 % | 70,2 % | 21,1 % |
| Belgija | 25,0 % | 17,8 % | 98,1 % | 29,9 % |
| Bugarska | 24,7 % | 16,8 % | 78,3 % | 16,9 % |
| Austrija | 24,5 % | 17,8 % | 73,3 % | 21,8 % |
| Njemačka | 24,4 % | 14,9 % | 69,7 % | 22,8 % |
| Italija | 22,7 % | 13,6 % | 62,7 % | 19,1 % |
| Mađarska | 21,0 % | 16,1 % | 57,0 % | 21,3 % |
| Španjolska | 19,9 % | 12,6 % | 66,2 % | 14,0 % |
Izvor: Europska komisija, Cohesion Open Data Platform, skupovi podataka „2021-2027 EU Payments by MS“ i „2021-2027 Finances Detailed Planned vs Implemented“ (EFRR, KF, ESF+, FPT i EFPRA, bez Interrega). Izračun i poredak: Omnia Solutions.
Odabrani projekti i stvarno potrošen novac
Isplate Komisije samo su jedan od pokazatelja. Države članice svaka dva do tri mjeseca prijavljuju i koliko je projekata odabrano za financiranje te koliko su korisnici već potrošili. Oba se pokazatelja iskazuju kao udio planirane vrijednosti programa, uključujući nacionalni dio.
Na kraju kolovoza 2026. Hrvatska je u kohezijskim programima imala odabrane projekte vrijedne 9,20 milijarde eura, odnosno 90,7 % planiranih 10,14 milijarde. Prosjek EU-a je 77,9 %. Potrošeno je i prijavljeno 2,73 milijarde eura ili 26,9 %, a u EU-u 24,5 %. Ta diskrepancija između odabranog i potrošenog uobičajena je za ovu fazu razdoblja, jer se veliki infrastrukturni projekti plaćaju tek kad se grade.
Trend pokazuje koliko je Hrvatska kasno krenula. Glavni programi, Konkurentnost i kohezija te Integrirani teritorijalni program, odobreni su tek u studenom i prosincu 2022., a sredinom 2024. bilo je odabrano 4,7 % vrijednosti programa, dok je prosjek EU-a bio 22,7 %. Do kraja 2024. Hrvatska je skočila na 33,0 %, tijekom 2025. prestigla je prosjek, a na kraju 2025. prvi je put i po potrošenom novcu bila iznad njega.
Interaktivni grafikon
Odabrani projekti i potrošen novac: Hrvatska i EU od 2023.
Prikaži podatke u tablici
| Stanje | Hrvatska, odabrano | EU-27, odabrano | Hrvatska, potrošeno | EU-27, potrošeno |
|---|---|---|---|---|
| lipanj 2023. | 0,0 % | 4,2 % | 0,0 % | 0,2 % |
| prosinac 2023. | 1,4 % | 10,9 % | 0,1 % | 1,0 % |
| lipanj 2024. | 4,7 % | 22,7 % | 0,3 % | 2,1 % |
| prosinac 2024. | 33,0 % | 38,3 % | 3,9 % | 5,4 % |
| lipanj 2025. | 49,4 % | 48,6 % | 7,1 % | 9,5 % |
| prosinac 2025. | 71,0 % | 63,6 % | 18,9 % | 17,5 % |
| lipanj 2026. | 84,5 % | 74,0 % | 24,2 % | 22,8 % |
| kolovoz 2026. | 89,3 % | 77,6 % | 26,9 % | 24,5 % |
Puna linija prikazuje odabrane projekte, isprekidana stvarno potrošen novac, oboje kao udio planirane vrijednosti programa (EU i nacionalni dio, kohezija i ribarstvo). Prijeđite mišem ili dodirnite grafikon.
Izvor: Europska komisija, Cohesion Open Data Platform, „2021-2027 Finances Detailed Planned vs Implemented“, izvještajna razdoblja od lipnja 2023. do kolovoza 2026. Izračun: Omnia Solutions.
Programi se međusobno jako razlikuju. U Programu Konkurentnost i kohezija odabrano je 95,7 % vrijednosti, a potrošeno 21,9 %. Kohezijski fond u tom programu ima odabrane projekte vrijedne 135 % planiranog iznosa, što znači da je preuzeto više obveza nego što ima novca. Takvo prekomjerno preuzimanje obveza uobičajen je način da se sredstva potpuno iskoriste ako neki projekti budu jeftiniji ili otpadnu. U Integriranom teritorijalnom programu odabrano je 73,5 %, a potrošeno 23,1 %. Najbrži je Program Učinkoviti ljudski potencijali, s 90,9 % odabranog i 43,1 % potrošenog.
Interaktivni grafikon
Četiri hrvatska programa: omotnica i isplaćeno
Konkurentnost i kohezija
Učinkoviti ljudski potencijali
Integrirani teritorijalni program
Ribarstvo i akvakultura (EFPRA)
Konkurentnost i kohezija
Učinkoviti ljudski potencijali
Integrirani teritorijalni program
Ribarstvo i akvakultura (EFPRA)
Program Konkurentnost i kohezija nosi 58 % hrvatske omotnice.
Izvor: Europska komisija, Cohesion Open Data Platform, stanje plaćanja u listopadu 2026.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u publikaciji „Regionalni razvoj u Hrvatskoj, 2026.“ navodi da je dodijeljeno 85,7 % sredstava, prema 74,3 % u EU-u. Te brojke odgovaraju podacima Komisije za kraj lipnja 2026. i u skladu su s ovdje prikazanim kretanjem. Ministrica Nataša Mikuš Žigman u travnju 2026. u intervjuu za tportal iznijela je i šire podatke za kohezijske fondove, poljoprivredu i unutarnje poslove (bez Nacionalnog plana oporavka i otpornosti), prema kojima je ugovoreno 67 %, a isplaćeno 25 % od 14,6 milijarde eura. Te brojke imaju drukčiju osnovicu i ne mogu se izravno uspoređivati s podacima u ovom tekstu.
Hrvatska je sada brža nego u razdoblju 2014.–2020.
Napredak je najvidljiviji u odnosu na druge članice. Na kraju 2019., u šestoj godini razdoblja 2014.–2020., Komisija je Hrvatskoj isplatila 26,6 % omotnice iz istih vrsta fondova, a prosjek EU-27 bio je 36,8 %. Hrvatska je tada bila posljednja među 27 članica. U šestoj godini sadašnjeg razdoblja Komisija joj je isplatila 29,4 % omotnice, a Hrvatska je na sredini ljestvice.
Promijenio se i prosjek EU-a, koji je danas za osam postotnih bodova niži nego u istoj fazi prethodnog razdoblja. Europski revizorski sud sporiji početak razdoblja povezuje s istodobnom provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost, u koji su države prebacile dio zrelih projekata, i preopterećenim administrativnim kapacitetima. Hrvatska je, dakle, napredovala i sama, i u odnosu na druge.
Interaktivni grafikon
Ista faza, dva proračunska razdoblja: koliko je isplaćeno
2014.–2020., kraj 2019.
2021.–2027., 15. listopada 2026.
2014.–2020., kraj 2019.
2021.–2027., 15. listopada 2026.
U šestoj godini razdoblja 2014.–2020. Hrvatska je bila posljednja u EU-u. U šestoj godini razdoblja 2021.–2027. nešto je iznad prosjeka EU-a, koji je danas sporiji nego prije.
Izvor: Europska komisija, Cohesion Open Data Platform, „ESIF 2014-2020 EU payments“ (stanje 31. prosinca 2019.) i „2021-2027 EU Payments by MS“ (15. listopada 2026.). Izračun: Omnia Solutions.
Usporedba ima dva ograničenja. Za razdoblje 2014.–2020. dostupni su samo podaci na kraju godine, pa se uspoređuje kraj 2019. sa sredinom listopada 2026. Osim toga, programi za 2014.–2020. odobreni su 2014. i 2015., a sadašnji tek krajem 2022. Za prethodno razdoblje Hrvatskoj je, prema zadnjim podacima platforme, dosad isplaćeno 99,6 % (uključujući REACT-EU), a zatvaranje programa još traje.
Preusmjeravanje 688 milijuna eura na nove prioritete
Uredbom (EU) 2025/1914, donesenom u rujnu 2025., EU je državama omogućio da dio kohezijskih sredstava u sredini razdoblja preusmjere na nove prioritete, a to su obrambena industrija i proizvodi dvojne namjene, vojna mobilnost i civilna pripravnost, pristupačno stanovanje, otpornost vodnih sustava, energetika i tehnologije iz Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP). Za to su predviđeni poticaji, i to jednokratni predujam od 20 do 30 %, sufinanciranje iz EU-a veće za 10 postotnih bodova i dodatni predujam od 1,5 % za programe koji preusmjere barem 10 % sredstava.
Hrvatska je preusmjerila 688 milijuna eura, 7,9 % omotnice kohezijske politike (8,71 milijarde eura). Za obranu i sigurnost namijenjeno je 285 milijuna, za STEP tehnologije i konkurentnost 198 milijuna, za upravljanje vodama 154 milijuna, a za stanovanje 52 milijuna eura. Izmijenjena su dva programa, Konkurentnost i kohezija te Integrirani teritorijalni program. HRT i Hina u veljači 2026. pisali su o preusmjeravanju 10 %, a ta se brojka odnosi na pojedinačne programe. Prema našem izračunu iz podataka Komisije, preusmjereno je 10,04 % Programa Konkurentnost i kohezija i 10,55 % Integriranog teritorijalnog programa.
Grafikon
Preusmjereno na nove prioritete EU-a: 688 milijuna eura
Obrana i sigurnost
STEP tehnologije i konkurentnost
Upravljanje vodama
Pristupačno stanovanje
Izmijenjena su dva programa, Konkurentnost i kohezija te Integrirani teritorijalni program. Iznosi uključuju tehničku pomoć.
Izvori: Europska komisija, pregled revizije u sredini razdoblja za Hrvatsku (ožujak 2026.); Cohesion Open Data Platform, prioriteti programa.
Na razini EU-a preusmjereno je 34,6 milijarde eura, gotovo 10 % sredstava obuhvaćenih revizijom, od toga 15,2 milijarde na konkurentnost i 11,9 milijarde na obranu i civilnu pripravnost.
Rokovi: pravilo N+3 i kraj 2029. ili 2030.
Novac iz kohezijskih fondova ne može se trošiti neograničeno. Prema pravilu N+3, sredstva koja je EU za program rezervirao u jednoj godini Komisija automatski opoziva ako ih država ne potroši i ne zatraži do kraja treće godine nakon toga. Prvi takav obračun napravljen je na kraju 2025. U podacima Komisije za Hrvatsku nije evidentiran nikakav opoziv ni smanjenje omotnice, što upućuje na to da je prvi prag prijeđen. Službenu potvrdu o tome nismo pronašli.
Izdaci su prihvatljivi ako su plaćeni do 31. prosinca 2029. Uredba iz 2025. produljuje taj rok do 31. prosinca 2030. za programe koji su na nove prioritete preusmjerili najmanje 10 % sredstava. Prema našem izračunu oba izmijenjena hrvatska programa dosežu tu granicu, a Ministarstvo je kao prag navelo 504 milijuna eura za Program Konkurentnost i kohezija. Formalnu potvrdu produljenja za hrvatske programe nismo pronašli, pa je za projekte sigurnije planirati završetak do kraja 2029.
Što to znači za poduzetnike
- Većina sredstava iz sadašnjih programa već je raspoređena na odabrane projekte, osobito u Programu Konkurentnost i kohezija. Novi pozivi stoga se ponajviše mogu očekivati u novim prioritetima (STEP tehnologije, obrana i proizvodi dvojne namjene, voda, stanovanje), u trajnim pozivima i iz ušteda postojećih projekata.
- Rok za provedbu se skraćuje. Projekt koji se ugovori 2027. ima manje od tri godine do kraja 2029., pa nabava, gradnja i isplate moraju biti spremne odmah nakon ugovaranja.
- Trajni pozivi, u kojima se prijave ocjenjuju redom kojim stižu, nagrađuju one koji su dokumentaciju pripremili ranije. Primjer je poziv Integrator za partnerstva malih i srednjih poduzeća, u kojem je zaprimanje prijava zbog velike potražnje privremeno obustavljeno, a ponovno se otvara 17. studenoga 2026. u 11:00.
- Prijedlog Europske komisije za proračun 2028.–2034. predviđa drukčiji model raspodjele, s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva. Više o tome u tekstu o budućnosti financiranja inovacija iz EU-a u VFO-u 2028.–2034.
- Pregled otvorenih i najavljenih poziva redovito ažuriramo u tekstu EU fondovi i natječaji za poduzetnike 2026., a osnove prijave u vodiču Bespovratna sredstva i EU fondovi za poduzetnike.
Metodologija: plaćanja su preuzeta iz skupa podataka „2021-2027 EU Payments by MS“ (stanje 15. listopada 2026.) i obuhvaćaju Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond plus (ESF+), Fond za pravednu tranziciju (FPT) i Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), bez programa europske teritorijalne suradnje (Interreg). Odabrani projekti i potrošen novac preuzeti su iz skupa „2021-2027 Finances Detailed Planned vs Implemented“ (stanje 31. kolovoza 2026.) i iskazani su u ukupnom trošku (EU i nacionalni dio), bez ribarstva, osim u grafikonu kretanja. Prosjek EU-27 je ponderiran veličinom omotnica. Svi postotci izračunati su iz točnih iznosa, a zbirovi provjereni prema ukupnim iznosima u izvornim podacima.
Ovo je prvi od pet tekstova o Hrvatskoj i novcu EU-a. Ostali se bave sudjelovanjem u programu Obzor Europa, državnim potporama, neto pozicijom u proračunu EU-a i regionalnim razlikama po županijama.
Česta pitanja
Koliko je Hrvatska povukla iz EU fondova 2021.–2027.?
Do 15. listopada 2026. Europska komisija isplatila je Hrvatskoj 2,63 milijarde eura iz kohezijskih fondova i fonda za ribarstvo, odnosno 29,4 % omotnice od 8,95 milijarde eura. Od toga je 2,07 milijarde međuplaćanja za već potrošen novac, a 0,56 milijarde predujmova.
Gdje je Hrvatska u EU-u po povlačenju sredstava?
Po ukupno isplaćenom iznosu Hrvatska je 17. od 27 članica, malo iznad prosjeka EU-a od 28,9 %. Po međuplaćanjima je 13., po odabranim projektima 9., a po stvarno potrošenom novcu 16. U istoj fazi razdoblja 2014.–2020. bila je posljednja.
Koja je razlika između odabranih projekata i potrošenog novca?
Odabrani projekti pokazuju koliko je novca već raspoređeno na konkretne projekte (u Hrvatskoj 90,7 % vrijednosti programa). Potrošen novac su izdaci koje su korisnici platili i prijavili (26,9 %). Komisija novac vraća na temelju potrošenog, pa se isplate pojačavaju tek kad projekti uđu u provedbu.
Do kada se moraju potrošiti sredstva iz razdoblja 2021.–2027.?
Izdaci su prihvatljivi ako su plaćeni do 31. prosinca 2029. Za programe koji su najmanje 10 % sredstava preusmjerili na nove prioritete rok je 31. prosinca 2030. Usto vrijedi pravilo N+3, prema kojem se sredstva koja nisu zatražena do kraja treće godine nakon rezervacije gube.
Koliko je Hrvatska preusmjerila na nove prioritete EU-a?
Revizijom u sredini razdoblja Hrvatska je preusmjerila 688 milijuna eura, od čega 285 milijuna za obranu i sigurnost, 198 milijuna za STEP tehnologije i konkurentnost, 154 milijuna za upravljanje vodama i 52 milijuna za stanovanje.
Ima li još natječaja iz razdoblja 2021.–2027.?
Ima, ali je veći dio sredstava već raspoređen. Novi pozivi ponajviše se očekuju u novim prioritetima, u trajnim pozivima i iz ušteda postojećih projekata. Pregled otvorenih i najavljenih poziva redovito ažuriramo na našoj stranici.
Izvori
- Europska komisija, Cohesion Open Data Platform, pregled 2021.–2027. i skupovi podataka o plaćanjima i provedbi (preuzeto 29. listopada 2026.)
- Europska komisija, revizija u sredini razdoblja, pregled za Hrvatsku (ožujak 2026.)
- Uredba (EU) 2025/1914 o izmjeni uredbi o EFRR-u, Kohezijskom fondu i Fondu za pravednu tranziciju
- Europska komisija, pojmovnik: opoziv obveza (pravilo N+3)
- Europski revizorski sud, Pregled 04/2025 o budućnosti kohezijske politike
- Europska komisija, Izvješće za Hrvatsku 2026.
- Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, EU fondovi 2021.–2027.
- Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, publikacija Regionalni razvoj u Hrvatskoj, 2026. (listopad 2026.)
- tportal, intervju s ministricom Natašom Mikuš Žigman (7. travnja 2026.)
- HRT (Hina), preusmjeravanje kohezijskih sredstava (26. veljače 2026.)
Planirate projekt iz fondova EU-a?
Provjerimo koji poziv odgovara vašem projektu i kako stići na vrijeme
Pregledat ćemo projekt, otvorene i najavljene pozive te rokove provedbe i predložiti najbrži put do prijave. Uvodni razgovor je besplatan.
