Regionalne razlike u Hrvatskoj po županijama

Davor Nikolić 9. listopada 2026.

Grad Zagreb ima trostruko veći BDP po stanovniku od Virovitičko-podravske županije. Indeks razvijenosti, plaće, stanovništvo i regionalne potpore.

Ažurirano 29. listopada 2026. s najnovijim dostupnim podacima.

Razlike među hrvatskim županijama i dalje su velike. Grad Zagreb je 2023. imao BDP po stanovniku od 34.518 eura, a Virovitičko-podravska županija 10.968 eura, 3,1 puta manje. Indeks razvijenosti županija kreće se od 89,7 do 120,5, a 11 županija je ispod prosjeka i ima položaj potpomognutog područja. Po BDP-u po stanovniku u standardu kupovne moći Grad Zagreb je 2024. na 131 % prosjeka EU-a, a Panonska Hrvatska na 53 %. Između popisa 2011. i 2021. sve su županije izgubile stanovnike, a od 2024. do sredine 2025. broj stanovnika rastao je samo u Zagrebu, okolici i na Jadranu. Prema novom Zakonu o regionalnom razvoju, na snazi od 7. svibnja 2026., razvijenost se ocjenjuje svakih pet godina.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) u listopadu 2026., uz 10. Dane regionalnoga razvoja i EU fondova u Šibeniku, objavilo je publikaciju „Regionalni razvoj u Hrvatskoj, 2026.“. Ovaj tekst sažima ključne pokazatelje regionalnih razlika, ponajviše iz službenih izvora, a to su indeks razvijenosti, BDP po stanovniku po županijama i regijama, plaće i stanovništvo. Na kraju objašnjavamo što regionalne razlike znače za potpore poduzetnicima.

Ukratko

Indeks razvijenosti 2024. najviši je u Gradu Zagrebu (120,5), Zagrebačkoj (108,3) i Istarskoj županiji (107,3), a najniži u Virovitičko-podravskoj (89,7), Vukovarsko-srijemskoj (90,8) i Brodsko-posavskoj županiji (90,9).
Svih jedanaest županija ispod prosjeka ima status potpomognutog područja. Pet najmanje razvijenih županija nalazi se u Panonskoj Hrvatskoj, od toga četiri u Slavoniji.
Samo tri županije imaju BDP po stanovniku iznad prosjeka Hrvatske, i to Grad Zagreb, Primorsko-goranska i Istarska.
Prosječna neto plaća u drugom tromjesečju 2026. bila je 1.553 eura, a iznad prosjeka su samo Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija.
Sve regije od 2020. poboljšale su položaj prema prosjeku EU-a, a Panonska Hrvatska najsporije, s 46 % na 53 % u 2024.
Regionalne razlike izravno utječu na potpore. Najveći intenzitet regionalne potpore za ulaganje ovisi o regiji i iznosi od 35 do 75 % prihvatljivih troškova.

Ukratko u brojkama

Regionalne razlike u Hrvatskoj

3,1 putaveći BDP po stanovniku Grada Zagreba (34.518 eura) nego Virovitičko-podravske županije (10.968 eura), 2023.

89,7 do 120,5raspon indeksa razvijenosti županija (prosjek RH = 100), 2024.

11 županijaispod prosjeka razvijenosti, s položajem potpomognutog područja

53 prema 131BDP po stanovniku Panonske Hrvatske i Grada Zagreba u standardu kupovne moći, EU-27 = 100, 2024.

−9,64 %stanovnika između popisa 2011. i 2021., pad u svim županijama

svakih 5 godinaocjena razvijenosti prema novom Zakonu o regionalnom razvoju (prije svake 3)

Izvori: Državni zavod za statistiku (BDP 2023., popisi stanovništva); Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (indeks razvijenosti 2024.); Eurostat (2024., privremeno); Narodne novine 45/2026.

Indeks razvijenosti: kako se mjeri i gdje je koja županija

Indeks razvijenosti je složeni pokazatelj koji Vlada koristi za razvrstavanje županija, gradova i općina. Računa se iz šest pokazatelja, a to su stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, izvorni proračunski prihodi po stanovniku, kretanje broja stanovnika u desetogodišnjem razdoblju, udio visokoobrazovanih u dobi od 20 do 65 godina i indeks starenja. Pokazatelji nemaju unaprijed zadane pondere, nego se standardiziraju i spajaju u „prilagođeni prosjek“. Vrijednost 100 je prosjek Hrvatske.

Prema Odluci o razvrstavanju iz siječnja 2024., koja se temelji na podacima za 2020.–2022., Grad Zagreb ima indeks 120,517, a slijede Zagrebačka (108,271), Istarska (107,250), Dubrovačko-neretvanska (105,303) i Zadarska županija (104,439). Te su županije u IV. skupini. Na začelju su Virovitičko-podravska (89,745), Vukovarsko-srijemska (90,843), Brodsko-posavska (90,913), Sisačko-moslavačka (91,591) i Požeško-slavonska županija (92,990), sve u I. skupini.

Županije u I. i II. skupini, njih 11, imaju položaj potpomognutog područja. Na razini gradova i općina ispod prosjeka je 287 jedinica, 17 manje nego prema ocjeni iz 2018. Razlika u indeksu između najrazvijenijeg i najmanje razvijenog grada ili općine smanjila se s 80,07 na 52,09 boda. Prema analizi Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), Zadarska je županija u odnosu na ocjenu iz 2018. ušla u IV. skupinu, Primorsko-goranska pala je u III., a Požeško-slavonska iz II. u I. skupinu.

Interaktivni grafikon

Županije: indeks razvijenosti, BDP po stanovniku i plaće

Županije iznad prosjekaPotpomognuta područja (I. i II. skupina)Prosjek Hrvatske

Grad Zagreb

120,517

Zagrebačka

108,271

Istarska

107,250

Dubrovačko-neretvanska

105,303

Zadarska

104,439

Primorsko-goranska

103,860

Varaždinska

103,030

Splitsko-dalmatinska

102,102

Međimurska

101,841

Krapinsko-zagorska

101,297

Koprivničko-križevačka

99,622

Karlovačka

97,951

Ličko-senjska

95,575

Šibensko-kninska

95,396

Osječko-baranjska

94,440

Bjelovarsko-bilogorska

93,681

Požeško-slavonska

92,990

Sisačko-moslavačka

91,591

Brodsko-posavska

90,913

Vukovarsko-srijemska

90,843

Virovitičko-podravska

89,745

Indeks 100 je prosjek Hrvatske. Pet najmanje razvijenih županija nalazi se u Panonskoj Hrvatskoj, od toga četiri u Slavoniji. Najrazvijenije su Grad Zagreb, Zagrebačka i Istarska.

Prikaži podatke u tablici

Županija	Indeks razvijenosti 2024.	BDP po stanovniku 2023.	Neto plaća, II. tromjesečje 2026.
Grad Zagreb	120,517	34.500 EUR	1.784 EUR
Zagrebačka	108,271	18.500 EUR	1.583 EUR
Istarska	107,250	22.900 EUR	1.455 EUR
Dubrovačko-neretvanska	105,303	19.900 EUR	1.446 EUR
Zadarska	104,439	16.600 EUR	1.462 EUR
Primorsko-goranska	103,860	23.500 EUR	1.564 EUR
Varaždinska	103,030	18.100 EUR	1.448 EUR
Splitsko-dalmatinska	102,102	16.600 EUR	1.494 EUR
Međimurska	101,841	17.300 EUR	1.436 EUR
Krapinsko-zagorska	101,297	13.600 EUR	1.525 EUR
Koprivničko-križevačka	99,622	16.900 EUR	1.437 EUR
Karlovačka	97,951	15.100 EUR	1.535 EUR
Ličko-senjska	95,575	17.200 EUR	1.410 EUR
Šibensko-kninska	95,396	15.700 EUR	1.460 EUR
Osječko-baranjska	94,440	15.200 EUR	1.478 EUR
Bjelovarsko-bilogorska	93,681	13.700 EUR	1.404 EUR
Požeško-slavonska	92,990	11.100 EUR	1.423 EUR
Sisačko-moslavačka	91,591	15.300 EUR	1.448 EUR
Brodsko-posavska	90,913	13.200 EUR	1.388 EUR
Vukovarsko-srijemska	90,843	12.400 EUR	1.409 EUR
Virovitičko-podravska	89,745	11.000 EUR	1.373 EUR

Izvori: MRRFEU, vrijednosti indeksa razvijenosti 2024. (podaci 2020.–2022.); Eurostat, BDP po stanovniku po županijama (nama_10r_3gdp, zaokruženo na 100 eura); DZS, prosječne plaće po županijama u drugom tromjesečju 2026.

BDP po stanovniku: Zagreb i ostatak zemlje

Prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2023., BDP po stanovniku Hrvatske iznosio je 20.526 eura. Grad Zagreb imao je 34.518 eura, 68,2 % više od prosjeka, a Primorsko-goranska (23.499 eura) i Istarska županija (22.910 eura) također su iznad prosjeka. Svih ostalih 18 županija je ispod. Najniži BDP po stanovniku imaju Virovitičko-podravska (10.968 eura) i Požeško-slavonska županija (11.063 eura), 53 do 54 % prosjeka.

Omjer između Grada Zagreba i Virovitičko-podravske županije iznosi 3,1. Prema Ekonomskom institutu, Zagreb, taj je omjer 2000. godine bio 2,9, a 2015. godine 3,3, pa se razlika posljednjih godina malo smanjila. Grad Zagreb stvara trećinu hrvatskog BDP-a, a s Jadranskom Hrvatskom gotovo dvije trećine.

Četiri regije prema prosjeku EU-a

Za kohezijsku politiku EU-a Hrvatska je podijeljena na četiri statističke regije razine NUTS 2, a to su Panonska Hrvatska (osam županija), Jadranska Hrvatska (sedam županija), Sjeverna Hrvatska (pet županija) i Grad Zagreb. Prema Eurostatu, BDP po stanovniku u standardu kupovne moći 2024. iznosio je 131 % prosjeka EU-a u Gradu Zagrebu, 73 % u Jadranskoj, 64 % u Sjevernoj i 53 % u Panonskoj Hrvatskoj. Hrvatska je kao cjelina na 78 % prosjeka EU-a. Podaci za 2024. su privremeni.

Interaktivni grafikon

Četiri regije prema prosjeku EU-a: BDP po stanovniku u standardu kupovne moći

Grad ZagrebHrvatskaJadranska HrvatskaSjeverna HrvatskaPanonska HrvatskaEU-27 = 100

Prikaži podatke u tablici

Godina	Grad Zagreb	Hrvatska	Jadranska Hrvatska	Sjeverna Hrvatska	Panonska Hrvatska
2020.	116	66	59	54	46
2021.	121	71	66	57	50
2022.	119	72	69	59	50
2023.	131	78	73	66	53
2024.	131	78	73	64	53

Vrijednost 100 je prosjek EU-27. Podaci za 2024. su privremeni. Sve regije rastu, ali razlika između Grada Zagreba i Panonske Hrvatske ostaje velika.

Izvor: Eurostat, BDP po stanovniku u standardu kupovne moći, regije NUTS 2 (nama_10r_2gdp, objavljeno 10. veljače 2026.).

Sve regije od 2020. napreduju, ali različitom brzinom. Panonska Hrvatska porasla je s 46 na 53 % prosjeka EU-a, a Jadranska s 59 na 73 %. Ekonomski institut, Zagreb, navodi da se u razdoblju od 2000. do 2023. prosjeku EU-a najbrže približavala Sjeverna, a najsporije Panonska Hrvatska. Prema pravilima kohezijske politike regije ispod 75 % prosjeka EU-a smatraju se manje razvijenima i imaju najviše stope sufinanciranja. Sadašnje razvrstavanje regija temelji se na starijim podacima, ali i prema podacima za 2024. tri hrvatske regije ispod su tog praga.

Plaće i nezaposlenost

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u drugom tromjesečju 2026. iznosila je 1.553 eura. Iznad prosjeka bile su samo tri županije, Grad Zagreb (1.784 eura), Zagrebačka (1.583 eura) i Primorsko-goranska (1.564 eura). Najniže plaće imaju Virovitičko-podravska (1.373 eura), Brodsko-posavska (1.388 eura) i Bjelovarsko-bilogorska županija (1.404 eura). Razlika između najviše i najniže prosječne plaće po županijama, oko 30 %, znatno je manja od razlike u BDP-u po stanovniku.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje je prenijela Hina, registrirana nezaposlenost krajem lipnja 2026. bila je najniža otkad se vodi evidencija (59.423 osobe). Za usporedbu među županijama, u izračunu indeksa razvijenosti prosječna stopa nezaposlenosti za 2020.–2022. kretala se od 3,21 % u Varaždinskoj do 13,25 % u Virovitičko-podravskoj županiji.

Stanovništvo: pad svugdje, rast samo u Zagrebu i na Jadranu

Između popisa 2011. i 2021. Hrvatska je izgubila 413.056 stanovnika ili 9,64 %. Stanovnika je manje u svim županijama. Najveći pad imale su Vukovarsko-srijemska (−20,28 %), Sisačko-moslavačka (−19,04 %), Požeško-slavonska (−17,88 %) i Brodsko-posavska županija (−17,85 %), a najmanji Grad Zagreb (−2,90 %), Zagrebačka (−5,55 %) i Dubrovačko-neretvanska (−5,71 %).

Novije procjene pokazuju preokret u dijelu zemlje. Prema Državnom zavodu za statistiku, Hrvatska je sredinom 2025. imala 3.874.993 stanovnika, 8.760 više nego godinu ranije. Broj stanovnika porastao je u Zagrebačkoj županiji, Gradu Zagrebu i svih sedam jadranskih županija, a najviše je pao u Osječko-baranjskoj (−1.920) i Sisačko-moslavačkoj županiji (−1.531).

Interaktivni grafikon

Stanovništvo po županijama

Grad Zagreb

−2,90 %

Zagrebačka

−5,55 %

Dubrovačko-neretvanska

−5,71 %

Zadarska

−6,03 %

Istarska

−6,16 %

Splitsko-dalmatinska

−6,90 %

Međimurska

−7,52 %

Krapinsko-zagorska

−9,17 %

Varaždinska

−9,36 %

Primorsko-goranska

−10,39 %

Šibensko-kninska

−11,88 %

Koprivničko-križevačka

−12,43 %

Karlovačka

−12,96 %

Bjelovarsko-bilogorska

−14,93 %

Osječko-baranjska

−15,41 %

Ličko-senjska

−16,06 %

Virovitičko-podravska

−17,05 %

Brodsko-posavska

−17,85 %

Požeško-slavonska

−17,88 %

Sisačko-moslavačka

−19,04 %

Vukovarsko-srijemska

−20,28 %

Između dvaju popisa stanovnika je manje u svim županijama. Najviše u Vukovarsko-srijemskoj (−20,28 %), a najmanje u Gradu Zagrebu (−2,90 %).

Izvori: Državni zavod za statistiku, popisi 2011. i 2021. i procjena stanovništva za 2025. (rujan 2026.). Postotci: izračun Omnia Solutions.

Novi Zakon o regionalnom razvoju

Hrvatski sabor donio je 21. travnja 2026. novi Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine 45/2026), koji je na snazi od 7. svibnja 2026. Najvažnije odredbe navodimo u nastavku.

Razvijenost se ocjenjuje svakih pet godina umjesto svake tri, uz praćenje između ocjena.
Vlada će novom uredbom do 7. svibnja 2027. propisati pokazatelje i način izračuna indeksa razvijenosti. Do tada vrijedi dosadašnja uredba, a razvrstavanje iz siječnja 2024. ostaje na snazi do nove odluke o razvrstavanju.
Županije se i dalje razvrstavaju u četiri, a gradovi i općine u osam skupina. Potpomognuta područja su županije u I. i II. skupini te gradovi i općine u I. do IV. skupini.
Osnivaju se Vijeće za regionalni razvoj, kojim predsjeda predsjednik Vlade, i savjeti za Slavoniju, Baranju i Srijem, za Sjever, za Središnju Hrvatsku i za Jadransku Hrvatsku.
Zakon razvrstava urbana područja u kategorije i uređuje akreditaciju regionalnih koordinatora, županijskih razvojnih agencija.
Županije, gradovi i općine u planovima razvoja planiraju demografske, socijalne, gospodarske i prostorno-okolišne mjere.

Što regionalne razlike znače za potpore poduzetnicima

Lokacija ulaganja određuje najveći dopušteni intenzitet regionalne potpore. Prema karti regionalnih potpora za 2022.–2027., velika poduzeća mogu dobiti do 50 % prihvatljivih troškova u Panonskoj i Sjevernoj Hrvatskoj, 40 % u Jadranskoj Hrvatskoj i 35 % u Gradu Zagrebu. Srednja poduzeća imaju 10, a mala 20 postotnih bodova više. Za Sisačko-moslavačku županiju, kao područje Fonda za pravednu tranziciju, Europska komisija je u ožujku 2023. odobrila više intenzitete, i to 60 % za velika, 70 % za srednja i 75 % za mala poduzeća.

Interaktivni grafikon

Najveći intenzitet regionalne potpore za ulaganje, 2022.–2027.

Panonska Hrvatska

50 %

Sjeverna Hrvatska

50 %

Jadranska Hrvatska

40 %

Grad Zagreb

35 %

Sisačko-moslavačka županija

60 %

Za velika poduzeća u Gradu Zagrebu potpora je moguća samo za početna ulaganja u novu gospodarsku djelatnost.

Izvori: Europska komisija, odluka SA.64581 o karti regionalnih potpora za Hrvatsku 2022.–2027. i izmjena za Sisačko-moslavačku županiju od 15. ožujka 2023.

Prema Zakonu o poticanju ulaganja, i potpore za otvaranje novih radnih mjesta ovise o stopi registrirane nezaposlenosti u županiji u kojoj se ulaže, pa je uz veću nezaposlenost veća i potpora po radnom mjestu. Kako se računaju porezne olakšice i potpore, objasnili smo u tekstu o poreznim olakšicama za ulaganja, a širi pregled pravila za državne potpore u tekstu o državnim potporama u Hrvatskoj i EU-u.

Položaj potpomognutog područja ponegdje je i uvjet ili kriterij odabira u pozivima za općine, gradove i javnu infrastrukturu, primjerice u programima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Pozive za poduzetnike uvijek treba provjeriti pojedinačno jer se kriteriji razlikuju od poziva do poziva.

Metodologija: vrijednosti indeksa razvijenosti preuzete su iz tablice Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uz Odluku o razvrstavanju iz siječnja 2024. (Narodne novine 3/2024). BDP po stanovniku za 2023. u tekstu je prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku, a u grafikonu prema Eurostatu, zaokruženo na 100 eura, kako bi sve županije bile prikazane iz istog izvora. Regionalni podaci u standardu kupovne moći su Eurostatovi, a za 2024. privremeni. Promjene broja stanovnika izračunali smo iz podataka Državnog zavoda za statistiku. Podaci o promjenama skupina od 2018. i omjeru BDP-a po stanovniku kroz vrijeme preuzeti su iz publikacija Regio-novosti br. 23 i br. 27 Ekonomskog instituta, Zagreb.

Ovo je peti od pet tekstova o Hrvatskoj i novcu EU-a. Ostali se bave povlačenjem fondova EU-a 2021.–2027., sudjelovanjem u programu Obzor Europa, državnim potporama i neto pozicijom u proračunu EU-a.

Česta pitanja

Koja je najrazvijenija, a koja najmanje razvijena županija u Hrvatskoj?

Prema indeksu razvijenosti 2024. najrazvijeniji je Grad Zagreb (120,517), a slijede Zagrebačka i Istarska županija. Najmanje razvijena je Virovitičko-podravska (89,745), a slijede Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija.

Koliko je županija potpomognuto područje?

Jedanaest županija u I. i II. skupini razvijenosti ima položaj potpomognutog područja. Na razini gradova i općina potpomognuto je 287 jedinica.

Kolika je razlika u BDP-u po stanovniku među županijama?

Grad Zagreb je 2023. imao 34.518 eura BDP-a po stanovniku, a Virovitičko-podravska županija 10.968 eura, 3,1 puta manje. Samo tri županije iznad su prosjeka Hrvatske od 20.526 eura.

Koje su regije u Hrvatskoj ispod 75 % prosjeka EU-a?

Prema Eurostatu za 2024., Panonska Hrvatska (53 %), Sjeverna Hrvatska (64 %) i Jadranska Hrvatska (73 %) ispod su 75 % prosjeka EU-a u standardu kupovne moći, a Grad Zagreb je na 131 %.

Što donosi novi Zakon o regionalnom razvoju?

Zakon je na snazi od 7. svibnja 2026. Razvijenost se ocjenjuje svakih pet godina umjesto tri, nova uredba o indeksu razvijenosti donosi se do svibnja 2027., a osnivaju se Vijeće za regionalni razvoj i četiri regionalna savjeta.

Kako lokacija ulaganja utječe na visinu potpore?

Najveći intenzitet regionalne potpore ovisi o regiji. Za velika poduzeća iznosi 50 % u Panonskoj i Sjevernoj Hrvatskoj, 40 % u Jadranskoj, 35 % u Gradu Zagrebu i 60 % u Sisačko-moslavačkoj županiji. Mala i srednja poduzeća imaju veće intenzitete.

Izvori

Planirate ulaganje izvan Zagreba?

Provjerimo koliku potporu možete dobiti na vašoj lokaciji

Izračunat ćemo najveći intenzitet potpore i porezne olakšice te provjeriti otvorene pozive za vašu županiju i vrstu ulaganja. Uvodni razgovor je besplatan.

Pošaljite upit e-poštom Nazovite Davora 097 796 96 85