SME & Clusters Assembly 2026 u Dublinu: 35 % manje administracije do 2029., klasteri i umjetna inteligencija iz hrvatskog kuta

U Dublinu je od 2. do 4. studenoga 2026. održana SME & Clusters Assembly, godišnji skup Europske komisije o malim i srednjim poduzećima, koji je ove godine prvi put spojen s Europskom konferencijom klastera. Glavna je poruka skupa stara, a novost je to što je sada mjerljiva. Komisija je dosad iznijela 12 omnibus prijedloga pojednostavljenja i obvezala se da će do 2029. redovite administrativne troškove malih i srednjih poduzeća smanjiti za 35 %.

Ukratko

• Cilj je do 2029. smanjiti redovite administrativne troškove malih i srednjih poduzeća za 35 %, a Komisija je dosad iznijela 12 omnibus prijedloga pojednostavljenja.
• Najavljeni su jedinstvena uredba o javnoj nabavi umjesto današnjih direktiva, pakt protiv dodavanja nacionalnih zahtjeva povrh europskih pravila i dobrovoljni standard izvještavanja o održivosti za mala i srednja poduzeća.
• Dio najava ide tragom izvješća Enrica Lette iz 2024. Njegov 28. režim postao je prijedlog EU Inc., o kojem je Vijeće EU-a usvojilo stajalište 23.10.2026.
• Umjetnu inteligenciju koristi 17 % malih i srednjih poduzeća i 55 % velikih. U Hrvatskoj je koristi 15,2 % poduzeća s deset i više zaposlenih, prema 20,0 % u EU-u.
• Produktivnost klastera procjenjuje se na 25 % iznad prosjeka EU-a. Hrvatska sličnu logiku provodi kroz regionalne lance vrijednosti.
• Zaključke preuzimaju litavsko i grčko predsjedanje Vijećem, a prvi EU 4 Business Forum održat će se u Bruxellesu od 17. do 19. studenoga 2027.

Stanje podataka: 10.11.2026. · Izvora: 13, popis na kraju članka · Kako provjeravamo podatke · Prijavite netočnost

Što se dogodilo u Dublinu

Skup su organizirali Europska komisija i irsko predsjedanje Vijećem EU-a, kao središnji događaj Europskog tjedna malih i srednjih poduzeća, pod geslom povezivanja za konkurentnu Europu. Prvi dan bio je posvećen posjetima dublinskim poduzećima i poduzetničkim centrima, među njima i Guinness Enterprise Centreu, kroz koji je u 25 godina prošlo više od 1.300 tvrtki. Politički dio programa održan je 3. i 4. studenoga u Convention Centre Dublin.

Raspravu su, prema programu, otvorili irski ministar poduzetništva, turizma i zapošljavanja Peter Burke i Anna Athanasopoulou, direktorica za pojednostavljenje i mreže u Glavnoj upravi Komisije za unutarnje tržište. U završnoj raspravi uz nju su govorili irski izaslanik za mala i srednja poduzeća Ross Church i Sandra Parthie, predsjednica Skupine poslodavaca Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora.

Manje papira, ali tek kad se provede

Cilj od 35 % nije nastao u Dublinu. Komisija ga je postavila ranije, a u Dublinu je, čini mi se, prvi put postalo jasno da se od nje više ne očekuju nove najave, nego dokaz da se nešto promijenilo na stolu poduzetnika. Sandra Parthie tu je nestrpljivost izrazila slikom okvira koji je trebao podupirati poduzeća, a pretvorio se u betonski blok, dok je Anna Athanasopoulou cijelu raspravu svela na jednu riječ, provedbu, koju je ponovila tri puta. Ross Church podsjetio je na načelo koje u europskim dokumentima postoji gotovo dva desetljeća, a počesto ostaje deklarativno, i zaoštrio ga zahtjevom da se najprije misli na najmanje.

Najkonkretniji primjer došao je od domaćina. Irski lokalni uredi za poduzetništvo skratili su obrasce za potpore tako da je iz njih uklonjeno do 47 % pitanja. Taj mi se primjer čini važnijim od većine deklaracija, jer pokazuje da se pojednostavljenje može izmjeriti na jednom obrascu i da za to nisu potrebne zbirne procjene troškova.

Za Hrvatsku je, držim, najzanimljiviji najavljeni pakt protiv takozvanog gold-platinga, dakle dodavanja nacionalnih zahtjeva povrh onoga što europski propis traži. Komisija uz njega priprema i alat koji bi takve dodatke prepoznavao uz pomoć umjetne inteligencije. Naime, dio administrativnog tereta nastaje u Bruxellesu, a dio u nacionalnoj provedbi, pa svaka država članica dio odgovora mora potražiti kod sebe.

Što je o jedinstvenom tržištu preporučio Enrico Letta

Rasprave u Dublinu teško je čitati bez izvješća Much More Than a Market, koje je Enrico Letta, bivši talijanski premijer, na poziv Europskog vijeća objavio u travnju 2024. Dio građe za to izvješće prikupio je upravo na ovom skupu, na SME Assemblyju u Bilbau u studenome 2023., u razgovoru s poduzetnicima iz cijele Europe. U izvješćima s dublinskog skupa koja je objavila Komisija ne navodi se među govornicima, ali se njegove preporuke prepoznaju u većini najava.

Za mala i srednja poduzeća, čini mi se, najvažnije su četiri njegove preporuke. Prva je takozvani 28. režim, europski zakonik poslovnog prava po kojem bi poduzeće u cijeloj Uniji poslovalo prema jednom skupu pravila, uz 27 nacionalnih, a koji bi, prema Letti, malim i srednjim poduzećima napokon otvorio puni potencijal jedinstvenog tržišta. Druga je zahtjev da se obvezujuća pravila jedinstvenog tržišta donose uredbama, koje vrijede jednako u svim državama članicama, uz upozorenje da nacionalni dodaci propisima produbljuju fragmentaciju. Treća je unija štednje i ulaganja. Letta navodi da u Uniji leži oko 33 bilijuna eura privatne štednje, pretežno u gotovini i depozitima, a da oko 300 milijardi eura štednje europskih obitelji svake godine odlazi na tržišta izvan Unije, ponajviše u Sjedinjene Države. Četvrta je peta sloboda, kojom bi se uz slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala u središte jedinstvenog tržišta stavili istraživanje, inovacije i obrazovanje.

Peti njegov pojam, sloboda ostanka, hrvatskom će čitatelju vjerojatno biti najbliži. Letta polazi od toga da slobodno kretanje treba biti izbor, a ne nužda, pa jedinstveno tržište ljudima i poduzećima mora omogućiti da uspiju i ondje gdje jesu. Ulaganja u industrijsku tranziciju regija, o kojima pišem u nastavku, čitam kao hrvatski pokušaj odgovora na to pitanje.

Letta pritom ne krije nestrpljenje. Čelnici država članica na neformalnom su sastanku u Alden Biesenu 12.2.2026., na kojem je i sam sudjelovao, prihvatili njegov izazov da se od nedovršenog jedinstvenog tržišta prijeđe na jedno tržište za jednu Europu, a predstavnici Vijeća, Parlamenta i Komisije 24.4.2026. potpisali su plan pod nazivom One Europe, One Market, s rokovima do kraja 2027. On od lipnja u okviru zaklade Jacques Delors Friends of Europe vodi istoimenu kampanju po europskim prijestolnicama, a njezin je razlog sažeo riječima „Europe’s core problem today is not ambition, it is delivery”, dakle da glavni problem Europe danas nije ambicija, nego provedba. U razgovoru za Euronews istog je mjeseca upozorio da se Europa mora ujediniti želi li izbjeći položaj kolonije Sjedinjenih Država ili Kine. Znakovito je da je pet mjeseci poslije u Dublinu Anna Athanasopoulou raspravu svela na istu riječ.

Najdalje je odmaknuo 28. režim. Komisija je 18.3.2026. predložila novi europski oblik trgovačkog društva pod nazivom EU Inc., koje bi se osnivalo putem interneta u roku od 48 sati, uz trošak do 100 eura i bez propisanoga najmanjeg temeljnog kapitala, a poduzetnik bi ga birao dobrovoljno, uz postojeće nacionalne oblike. Vijeće EU-a je pod irskim predsjedanjem 23.10.2026. usvojilo pregovaračko stajalište, a ministar Peter Burke, koji je desetak dana poslije, prema programu, otvorio skup u Dublinu, tu je reformu izrijekom povezao s izvješćima Marija Draghija i Enrica Lette. Pregovori s Europskim parlamentom mogu početi kad i Parlament usvoji svoje stajalište. I dublinske najave idu istim tragom, jer jedinstvena uredba o javnoj nabavi umjesto današnjih direktiva i pakt protiv nacionalnih dodataka propisima slijede ono što je Letta tražio 2024.

Za hrvatskog poduzetnika to zasad znači dvoje. EU Inc. još nije na snazi, a i nakon dogovora s Parlamentom do primjene će proći vrijeme, jer Vijeće državama članicama ostavlja 21 mjesec za prilagodbu. Vrijedi ga ipak pratiti svakome tko planira širenje na druga tržišta Unije ili ulazak ulagača iz inozemstva.

Klasteri kao infrastruktura povjerenja

Spajanje skupštine malih poduzeća s konferencijom klastera nije bilo organizacijska slučajnost. Produktivnost klastera, prema procjeni iznesenoj na skupu, 25 % je iznad prosjeka Unije, a primjeri s pozornice pokazali su kako to izgleda u praksi. Transilvania IT Cluster narastao je s 20 na 186 članova, većinom malih i srednjih poduzeća, a Cyber Ireland okuplja više od 220 članova. Irski državni ministar Alan Dillon sažeo je to tvrdnjom da klasteri stvaraju povjerenje, a povjerenje bolju suradnju.

U Hrvatskoj se o klasterima počesto govori kao o temi iz prošlog desetljeća. Štoviše, čini mi se da se ista logika vratila pod drugim imenom. Regionalni lanci vrijednosti i popis mapiranih dionika, koji je uvjet za Male zajmove za industrijsku tranziciju, svojevrstan su hrvatski pandan europskoj politici klastera, a pozivi poput Integratora i STEP SPIN-a traže partnerstva i konzorcije umjesto pojedinačnih prijava. Za prioritet industrijske tranzicije hrvatskih regija u Integriranom teritorijalnom programu 2021. do 2027. predviđeno je 536 milijuna eura. Poduzetnik koji nema partnere ni mjesto u svom lancu vrijednosti teže će se uključiti u te pozive.

Umjetna inteligencija i jaz između malih i velikih

Na skupu je iznesen podatak da umjetnu inteligenciju koristi 17 % malih i srednjih poduzeća, prema 55 % velikih. Hrvatski podaci, koje sam obradio u analizi Digitalnog desetljeća, pokazuju isti jaz iz drugog kuta. Umjetnu inteligenciju 2025. koristilo je 15,2 % hrvatskih poduzeća s deset i više zaposlenih, prema 20,0 % u Uniji, a još 2021. Hrvatska je s 8,7 % bila iznad europskog prosjeka od 7,7 %. Nacionalni cilj za 2030. iznosi 20 % poduzeća, što je današnji prosjek Unije i manje od trećine europskog cilja od 75 %. Simptomatično je da zaostatak ne nastaje u mrežama, koje su iznad prosjeka Unije, nego u poduzećima.

Financiranje i sljedeći proračun

U raspravi o financiranju spominjao se predloženi Europski fond za konkurentnost u idućem višegodišnjem proračunu, čija bi zadaća bila smanjiti rizik ulaganja, a kao primjer pristupačnog kreditiranja naveden je irski program zajmova za rast i održivost. Taj se smjer u Hrvatskoj već vidi. Otvorenih natječaja za bespovratna sredstva za ulaganja trenutačno je malo, dok su zajmovi i krediti s otpisom dijela glavnice otvoreni, o čemu pišemo u pregledu kredita i zajmova s otpisom glavnice. Što prijedlog proračuna za razdoblje 2028. do 2034. znači za inovacije i poduzetnike, analizirao sam u zasebnom tekstu.

Što bih na mjestu hrvatskog poduzetnika pratio

Većina najava iz Dublina tek treba proći zakonodavni postupak. Šest ih, čini mi se, vrijedi imati na oku već sada.

Zaključak

Dublin je, držim, bio skup o roku. Cilj je postavljen, prijedlozi su na stolu, a do 2029. ostaju tri godine u kojima se uspjeh neće mjeriti brojem omnibusa, nego time koliko je obrazaca, potvrda i izvještaja nestalo iz svakodnevice malog poduzeća. Na isto se svodi i Lettino upozorenje da Europi ne manjka ambicije, nego provedbe. Europska inercija pritom nije jedina prepreka. Dio posla ostaje državama članicama, pa i Hrvatskoj, koja pojednostavljenje može provesti u vlastitim natječajima i postupcima ne čekajući Bruxelles. Poduzetnicima bih savjetovao da u međuvremenu grade ono što nijedan propis ne može zamijeniti, a to su partnerstva, digitalne vještine i uredna financijska slika. Koji izvor financiranja odgovara konkretnom ulaganju, može se provjeriti u našem upitniku.

Česta pitanja

Što je europska Skupština malih i srednjih poduzeća i klastera?

To je godišnji skup Europske komisije o politici prema malim i srednjim poduzećima, poznat kao SME Assembly, koji se održava u državi koja predsjeda Vijećem EU-a, u sklopu Europskog tjedna malih i srednjih poduzeća. Izdanje 2026. održano je u Dublinu od 2. do 4. studenoga i prvi je put spojeno s Europskom konferencijom klastera.

Koliko EU želi smanjiti administrativno opterećenje malih i srednjih poduzeća?

Cilj je do 2029. smanjiti redovite administrativne troškove malih i srednjih poduzeća za 35 %. Europska komisija dosad je iznijela 12 omnibus prijedloga pojednostavljenja, a u Dublinu su najavljeni i jedinstvena uredba o javnoj nabavi, pakt protiv dodavanja nacionalnih zahtjeva povrh europskih pravila te dobrovoljni standard izvještavanja o održivosti.

Koliko malih i srednjih poduzeća koristi umjetnu inteligenciju?

Prema podatku iznesenom na skupu u Dublinu, umjetnu inteligenciju koristi 17 % malih i srednjih poduzeća u EU-u, a 55 % velikih. U Hrvatskoj ju je 2025. koristilo 15,2 % poduzeća s deset i više zaposlenih, prema 20,0 % u EU-u, a cilj Unije za 2030. iznosi 75 %.

Što je Enrico Letta preporučio za jedinstveno tržište i mala poduzeća?

U izvješću Much More Than a Market iz travnja 2024. Enrico Letta predložio je 28. režim, odnosno europski skup pravila o trgovačkom društvu uz 27 nacionalnih, donošenje pravila jedinstvenog tržišta uredbama umjesto direktivama, uniju štednje i ulaganja, petu slobodu za istraživanje, inovacije i obrazovanje te slobodu ostanka. Iz 28. režima nastao je prijedlog EU Inc., koji je Europska komisija iznijela 18.3.2026.

Što je EU Inc.?

EU Inc. je predloženi europski oblik trgovačkog društva, zamišljen kao 28. režim uz 27 nacionalnih prava društava. Prema prijedlogu Europske komisije od 18.3.2026., društvo bi se osnivalo putem interneta u roku od 48 sati, uz trošak do 100 eura, i poslovalo bi u cijeloj Uniji, a izbor tog oblika bio bi dobrovoljan. Vijeće EU-a usvojilo je pregovaračko stajalište 23.10.2026., a propis još nije donesen jer slijede pregovori s Europskim parlamentom.

Izvori

• Europska komisija, SME & Clusters Assembly 2026: Highlights and Key Takeaways, final day (4. studenoga 2026.)
• Europska komisija, Enterprise hubs and cluster policy discussions, day one of the SME & Clusters Assembly 2026 (2. studenoga 2026.)
• Irsko predsjedanje Vijećem EU-a, SME & Clusters Assembly 2026
• Department of Enterprise, Tourism and Employment, Dublin to host European SMEs & Clusters (3. studenoga 2026.)
• Promoting Enterprise (YouTube), SME & Clusters Assembly 2026, Live from Dublin, Day 2 (4. studenoga 2026.)
• Omnia Solutions, Digitalno desetljeće 2026., analiza prema podacima Europske komisije i Eurostata
• Enrico Letta, Much More Than a Market, izvješće o budućnosti jedinstvenog tržišta (travanj 2024.)
• Europska komisija, Enrico Letta cites innovation and research as key to single market success (16. kolovoza 2024.)
• Vijeće EU-a, Timeline: Moving to a deeper single market (pregledano 10. studenoga 2026.)
• Europska komisija, EU Inc., making business easier in the European Union (18. ožujka 2026.)
• Vijeće EU-a, EU Inc: Council adopts position on a new EU corporate law for innovative companies (23. listopada 2026.)
• Jacques Delors Friends of Europe Foundation, Enrico Letta to kick off campaign to complete the Single Market across Europe’s major capitals (8. lipnja 2026.)
• Euronews, Letta: Europe must unite or risk becoming a ‘colony’ of the US and China (9. lipnja 2026.)