Digitalno desetljeće 2026.: 57 % hrvatskih MSP-ova digitalizirano je barem na osnovnoj razini, prosjek EU-a je 71 %, a cilj 90 %

Europska komisija objavila je 17. lipnja 2026. četvrto izvješće o stanju Digitalnog desetljeća. Za Hrvatsku ono pokazuje podijeljenu sliku. Mreže su po optičkoj i 5G pokrivenosti iznad prosjeka Unije, građani su po osnovnim digitalnim vještinama iznad prosjeka, a poduzeća zaostaju. Barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta ima 57,1 % hrvatskih malih i srednjih poduzeća, prema 71,4 % u EU-u, što je 23. mjesto od 27 članica. Umjetnu inteligenciju koristi 15,2 % poduzeća (EU 20,0 %), a složenije usluge oblaka kupuje 43,3 % (EU 46,7 %). Do cilja za 2030. nedostaje 33 postotna boda kod digitalnog intenziteta i 60 bodova kod umjetne inteligencije. U isto vrijeme EU i država u srpnju 2026. nude nove instrumente, ponajprije HBOR-ov kredit za digitalnu tranziciju iz NPOO-a s kamatom od 2 % za izravne kredite do 400.000 eura i poziv za inovacije procesa u S3 područjima.

Analiza se temelji na izvješću Komisije o Hrvatskoj, na Eurostatovim skupovima podataka o digitalizaciji poduzeća za 2025. i na podacima Državnog zavoda za statistiku. Pokazuje što izvješće mjeri, gdje je Hrvatska po šest pokazatelja važnih za poduzeća, kako stoji prema ostalim članicama, kako se mijenja uporaba umjetne inteligencije i oblaka te koje programe financiranja poduzetnici mogu iskoristiti.

Ukratko

• Digitalni intenzitet MSP-ova glavna je slabost. Hrvatska je s 57,1 % 23. u EU-u, a prosjek EU-a u dvije je godine skočio s 57,9 na 71,4 %, dok je Hrvatska napredovala s 56,0 na 57,1 %.
• Umjetnu inteligenciju koristi 15,2 % poduzeća, što je 19. mjesto. Uporaba je u godinu dana porasla 29 %, ali u EU-u 48 %. Velika poduzeća u Hrvatskoj koriste je tri puta češće od malih.
• Po oblaku (43,3 %, 15. mjesto), analitici podataka (41,9 %) i osnovnim digitalnim vještinama građana (63,4 %) Hrvatska je blizu prosjeka EU-a ili iznad njega.
• Komisija Hrvatskoj preporučuje da ubrza uvođenje umjetne inteligencije u MSP-ovima i mikropoduzećima te da bolje poveže vaučere, financijske instrumente i digitalne inovacijske centre.
• Hrvatska iz NPOO-a za digitalne mjere namjenjuje 1,5 milijarde eura, a iz kohezijske politike 0,9 milijarde. Dio mjera istječe do kraja 2026., pa Komisija upozorava na rizik prekida ulaganja nakon NPOO-a.
• Od 1. srpnja 2026. HBOR odobrava kredite za digitalnu tranziciju uz fiksnu kamatu od 2,00 % za izravne kredite do 400.000 eura, a poziv za inovacije procesa u S3 područjima vrijedan 17,2 milijuna eura otvara se 1. rujna 2026.

Izvora: 10, popis na kraju članka · Kako provjeravamo podatke · Prijavite netočnost

Ukratko u brojkama

Hrvatska u Digitalnom desetljeću, podaci za 2025.

57,1 %MSP-ova s barem osnovnim digitalnim intenzitetom, prosjek EU-a 71,4 %, cilj 2030. 90 %

23. od 27mjesto Hrvatske po digitalizaciji MSP-ova, iza su samo Grčka, Rumunjska i Bugarska

15,2 %poduzeća koristi umjetnu inteligenciju, prosjek EU-a 20,0 %, cilj 2030. 75 %

43,3 %poduzeća kupuje složenije usluge oblaka, prosjek EU-a 46,7 %, cilj 2030. 75 %

1,5 mlrd. EURiz NPOO-a za digitalne mjere (21 % plana), uz 0,9 mlrd. iz kohezijske politike

2,00 %fiksna kamata izravnog HBOR-ova kredita za digitalnu tranziciju do 400.000 EUR, od 1. srpnja 2026.

Izvor: Europska komisija, State of the Digital Decade 2026, izvješće o Hrvatskoj (17. lipnja 2026.); Eurostat (isoc_e_dii, isoc_eb_ai, isoc_cicce_use); HBOR, program Ulaganja u digitalnu tranziciju (NPOO).

Što mjeri izvješće o Digitalnom desetljeću

Program politike Digitalno desetljeće do 2030. nasljednik je indeksa DESI, s mjerljivim ciljevima u četiri područja. Do 2030. najmanje 90 % malih i srednjih poduzeća trebalo bi imati barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, a 75 % svih poduzeća trebalo bi koristiti umjetnu inteligenciju, računalstvo u oblaku i analitiku podataka. Uz to idu ciljevi od 80 % građana s osnovnim digitalnim vještinama i 20 milijuna zaposlenih IKT stručnjaka, što odgovara oko 10 % zaposlenih.

Osnovni digitalni intenzitet jednostavno je mjerilo. Eurostat prati dvanaest digitalnih aktivnosti, od brzine internetske veze i udjela zaposlenih koji koriste računalo do prodaje putem interneta, uporabe oblaka, umjetne inteligencije i mjera kibernetičke sigurnosti. Poduzeće koje obavlja najmanje četiri od tih dvanaest aktivnosti ima barem osnovnu razinu. Prag je nizak, pa je udio ispod 60 % znak da velik dio hrvatskih malih i srednjih poduzeća digitalne alate koristi tek rubno.

Podaci u izvješću za 2026. odnose se na 2025. godinu i potječu iz Eurostatovih istraživanja o uporabi IKT-a, koja u Hrvatskoj provodi Državni zavod za statistiku.

Gdje je Hrvatska po šest pokazatelja važnih za poduzeća

U grafikonu je šest pokazatelja koji se tiču poduzeća i tržišta rada. Na tri Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a, na dva je iznad njega, a na jednom je izjednačena. Najveći je disparitet kod digitalnog intenziteta MSP-ova, 14,3 postotna boda ispod prosjeka. Kod umjetne inteligencije razlika je 4,8 boda, a kod oblaka 3,4 boda.

Interaktivni grafikon

Šest pokazatelja Digitalnog desetljeća: Hrvatska, EU i cilj za 2030.

Vrijednosti 2025.Hrvatska prema prosjeku EU-aHrvatska prema cilju EU-a za 2030.

HrvatskaProsjek EU-27Cilj EU-a za 2030.

MSP-ovi s barem osnovnim digitalnim intenzitetom

57,1 %

71,4 %

90 %

Poduzeća koja koriste umjetnu inteligenciju

15,2 %

20,0 %

75 %

Poduzeća koja kupuju složenije usluge oblaka

43,3 %

46,7 %

75 %

Poduzeća koja analiziraju podatke

41,9 %

39,9 %

75 %

Građani s barem osnovnim digitalnim vještinama

63,4 %

60,4 %

80 %

IKT stručnjaci u ukupnoj zaposlenosti

4,9 %

5,0 %

10 %

Podaci za 2025. Pokazatelji za poduzeća odnose se na poduzeća s 10 i više zaposlenih, digitalni intenzitet na mala i srednja (10 do 249). Cilj za IKT stručnjake je 20 milijuna zaposlenih u EU-u, što odgovara oko 10 % zaposlenih.

Prikaži podatke u tablici

Pokazatelj	Hrvatska 2025.	EU 2025.	Cilj HR 2030.	Cilj EU 2030.	HR prema EU-u	HR prema cilju EU-a
MSP-ovi s barem osnovnim digitalnim intenzitetom	57,1 %	71,4 %	90 %	90 %	−14,3 b.	−32,9 b.
Poduzeća koja koriste umjetnu inteligenciju	15,2 %	20,0 %	20 %	75 %	−4,8 b.	−59,8 b.
Poduzeća koja kupuju složenije usluge oblaka	43,3 %	46,7 %	75 %	75 %	−3,4 b.	−31,7 b.
Poduzeća koja analiziraju podatke	41,9 %	39,9 %	30 %	75 %	+2,0 b.	−33,1 b.
Građani s barem osnovnim digitalnim vještinama	63,4 %	60,4 %	80 %	80 %	+3,0 b.	−16,6 b.
IKT stručnjaci u ukupnoj zaposlenosti	4,9 %	5,0 %	7 %	10 %	−0,1 b.	−5,1 b.

Izvor: Europska komisija, State of the Digital Decade 2026, izvješće o Hrvatskoj (17. lipnja 2026.), tablica ključnih pokazatelja; Eurostat. Izračun: Omnia Solutions.

Analitika podataka jedini je pokazatelj za poduzeća po kojem je Hrvatska 2025. iznad prosjeka EU-a, s 41,9 % prema 39,9 %, ali je udio u dvije godine pao s 51,7 %, dok je u EU-u porastao s 33,3 %. Komisija zato piše da je uporaba analitike i naprednih tehnologija u Hrvatskoj oslabila. Kod osnovnih digitalnih vještina građana Hrvatska je sa 63,4 % iznad prosjeka EU-a (60,4 %), ali daleko od cilja od 80 %. Udio IKT stručnjaka u zaposlenosti iznosi 4,9 %, gotovo jednako prosjeku EU-a, a nacionalni cilj je 7 %.

Nacionalni ciljevi otkrivaju koliko je ambicija skromna. Za umjetnu inteligenciju Hrvatska je u nacionalnom planu postavila cilj od 20 % poduzeća do 2030., što je točno današnji prosjek EU-a i manje od trećine cilja Unije. Nacionalni cilj za analitiku podataka od 30 % već je premašen. Komisija navodi da je samo 54 % hrvatskih trajektorija za 2025. na putu.

Koliko hrvatski MSP-ovi zaostaju za ostalim članicama

Po digitalizaciji malih i srednjih poduzeća Hrvatska je u skupini s Latvijom, Poljskom, Mađarskom i Slovačkom, između 57 i 60 %, a iza nje su samo Grčka, Rumunjska i Bugarska. Slovenija je s 65,7 % 18., a medijan članica iznosi 73,0 %. Na vrhu su Finska (94,0 %), Danska (92,5 %) i Nizozemska (88,8 %). Dvanaest članica ispod je prosjeka EU-a, koji vuku velika gospodarstva poput Njemačke, Španjolske i Italije.

Interaktivni grafikon

Članice EU-a 2025.: digitalni intenzitet MSP-ova, umjetna inteligencija i oblak

MSP-ovi, osnovni digitalni intenzitetUmjetna inteligencijaRačunalstvo u oblaku

Članice EU-aHrvatskaProsjek EU-27Razina prosjeka EU-27

Finska

94,0 %

Danska

92,5 %

Nizozemska

88,8 %

Švedska

86,5 %

Belgija

84,4 %

Malta

83,5 %

Italija

79,5 %

Irska

79,3 %

Luksemburg

76,7 %

Španjolska

75,4 %

Cipar

74,4 %

Njemačka

73,6 %

Litva

73,5 %

Austrija

73,0 %

Estonija

72,1 %

Prosjek EU-27

71,4 %

Češka

70,5 %

Francuska

69,4 %

Slovenija

65,7 %

Portugal

63,9 %

Mađarska

59,8 %

Poljska

59,0 %

Latvija

58,5 %

Hrvatska

57,1 %

Slovačka

57,1 %

Grčka

56,0 %

Rumunjska

44,3 %

Bugarska

38,3 %

Mala i srednja poduzeća (10 do 249 zaposlenih) koja obavljaju najmanje 4 od 12 digitalnih aktivnosti, 2025. Hrvatska je s 57,1 % 23. od 27 članica, izjednačena sa Slovačkom. Prednjače Finska, Danska i Nizozemska.

Prikaži podatke u tablici

Država	MSP-ovi, osnovni digitalni intenzitet	Umjetna inteligencija	Računalstvo u oblaku
Finska	94,0 %	37,8 %	73,1 %
Danska	92,5 %	42,0 %	67,6 %
Nizozemska	88,8 %	33,2 %	65,8 %
Švedska	86,5 %	35,0 %	67,6 %
Belgija	84,4 %	34,5 %	58,5 %
Malta	83,5 %	21,5 %	65,1 %
Italija	79,5 %	16,4 %	68,1 %
Irska	79,3 %	19,6 %	63,0 %
Luksemburg	76,7 %	33,6 %	43,7 %
Španjolska	75,4 %	20,3 %	37,9 %
Cipar	74,4 %	9,3 %	48,5 %
Njemačka	73,6 %	26,0 %	46,0 %
Litva	73,5 %	21,3 %	54,9 %
Austrija	73,0 %	30,0 %	41,7 %
Estonija	72,1 %	23,4 %	56,2 %
Prosjek EU-27	71,4 %	20,0 %	46,7 %
Češka	70,5 %	17,6 %	42,9 %
Francuska	69,4 %	18,2 %	36,5 %
Slovenija	65,7 %	21,6 %	43,0 %
Portugal	63,9 %	11,5 %	34,1 %
Mađarska	59,8 %	10,4 %	40,8 %
Poljska	59,0 %	8,4 %	45,8 %
Latvija	58,5 %	12,2 %	37,8 %
Hrvatska	57,1 %	15,2 %	43,3 %
Slovačka	57,1 %	18,0 %	32,9 %
Grčka	56,0 %	8,9 %	21,3 %
Rumunjska	44,3 %	5,2 %	22,1 %
Bugarska	38,3 %	8,6 %	15,7 %

Izvor: Eurostat, skupovi isoc_e_dii (E_DI3_GELO, 10 do 249 zaposlenih), isoc_eb_ai (E_AI_TANY) i isoc_cicce_use (E_CC1_SI), podaci za 2025. Poredak: Omnia Solutions.

Zabrinjava dinamika više nego razina. Komisija za MSP-ove računa godišnji napredak od 1,0 % za Hrvatsku i 11,0 % za EU. To je za Hrvatsku praktički stagnacija. Dio skoka prosjeka EU-a vjerojatno dolazi od aktivnosti koje ulaze u indeks, poput umjetne inteligencije i oblaka, a koje su u dvije godine naglo porasle u većini članica, u Hrvatskoj sporije. Po umjetnoj inteligenciji Hrvatska je 19. s 15,2 %, iza Slovenije (21,6 %) i Slovačke (18,0 %). Po oblaku je 15. s 43,3 % i tu je razlika prema prosjeku najmanja.

Podaci Državnog zavoda za statistiku iz prosinca 2025. potvrđuju sliku. Umjetnu inteligenciju koristi 15 % poduzeća, a među velikima 40 %. Oblak u bilo kojem obliku koristi 47 % poduzeća, IKT stručnjake zapošljava 14 %, a prodaja putem interneta čini 18 % ukupne prodaje (podaci za 2024.).

Raste li uporaba umjetne inteligencije i oblaka u Hrvatskoj

Raste, ali sporije nego u Uniji. Udio poduzeća koja koriste umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj je od 2021. do 2025. porastao s 8,7 na 15,2 %, a u EU-u sa 7,7 na 20,0 %. Hrvatska je 2021. bila iznad prosjeka EU-a, a 2025. je ispod njega. Kod oblaka su krivulje bliže, 34,6 % prema 34,0 % u 2021. i 43,3 % prema 46,7 % u 2025.

Interaktivni grafikon

Uporaba umjetne inteligencije i oblaka u poduzećima od 2021.

Hrvatska, umjetna inteligencijaEU-27, umjetna inteligencijaHrvatska, oblakEU-27, oblak

Prikaži podatke u tablici

Godina	Hrvatska, umjetna inteligencija	EU-27, umjetna inteligencija	Hrvatska, oblak	EU-27, oblak
2021.	8,7 %	7,7 %	34,6 %	34,0 %
2023.	7,9 %	8,1 %	40,7 %	39,0 %
2024.	11,8 %	13,5 %	38,6 %	–
2025.	15,2 %	20,0 %	43,3 %	46,7 %

Poduzeća s 10 i više zaposlenih. Puna linija prikazuje umjetnu inteligenciju, isprekidana oblak. Godine na osi nisu jednako razmaknute jer Eurostat neke pokazatelje prikuplja svake druge godine, a za oblak u EU-u nema podatka za 2024. Prijeđite mišem ili dodirnite grafikon.

Izvor: Eurostat, isoc_eb_ai (E_AI_TANY) i isoc_cicce_use (E_CC1_SI).

Omjer po veličini poduzeća sličan je kao u EU-u. Umjetnu inteligenciju koristi 12,8 % malih poduzeća u Hrvatskoj, 25,5 % srednjih i 39,6 % velikih, a u EU-u 17,0 % malih prema 55,0 % velikih. Komisija na razini Unije bilježi jaz od 36 postotnih bodova u uporabi oblaka između velikih poduzeća i MSP-ova.

Što Komisija preporučuje Hrvatskoj i što istječe s NPOO-om

Prva preporuka Komisije Hrvatskoj za 2026. odnosi se na poduzeća. Komisija traži da se ubrza uvođenje umjetne inteligencije i naprednih tehnologija u MSP-ovima i mikropoduzećima, da se podrže rješenja u oblaku, podatkovna i rubna rješenja, da se mjere usmjere na poduzeća niskog digitalnog intenziteta te da se poboljša provedba vaučera, financijskih instrumenata i europskih digitalnih inovacijskih centara. Izvješće ocjenjuje da potpora raste, ali da je fragmentirana i da bolji rezultati velikih poduzeća nisu prelili na ostatak gospodarstva. Ostale preporuke tiču se IKT stručnjaka, gigabitnih mreža u ruralnim i otočnim područjima, javnih usluga, financiranja rasta inovativnih poduzeća i kibernetičke sigurnosti MSP-ova.

Novac je drugo pitanje. Hrvatska iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za digitalne mjere namjenjuje 21 % plana, odnosno 1,5 milijarde eura, a iz kohezijske politike 0,9 milijarde eura, 10 % kohezijskih sredstava. Prema izvješću, 39 % mjera iz hrvatskog nacionalnog plana za Digitalno desetljeće završava do kraja 2026., a na razini EU-a do 2027. istječe 58 % javnog proračuna za takve mjere. Komisija zato upozorava da bi ulaganja mogla stati kad NPOO završi i traži da države do prosinca 2026. prilagode nacionalne planove i povežu ih s idućim višegodišnjim proračunom i budućim Fondom za konkurentnost.

Što financira EU u srpnju 2026., HBOR-ov kredit za digitalnu tranziciju i poziv za inovacije procesa

U srpnju 2026. poduzetnicima su na raspolaganju dva instrumenta koja odgovaraju na nalaze izvješća. Prvi je HBOR-ov program Ulaganja u digitalnu tranziciju iz NPOO-a, koji se primjenjuje od 1. srpnja 2026. Financiraju se materijalna i nematerijalna imovina za strateške digitalne projekte, uz obrtna sredstva do 30 % kredita. Za privatni sektor kamata na izravne kredite je 2,00 % godišnje fiksno za iznose do 400.000 eura, a za veće iznose HBOR utvrđuje stopu koja uz subvenciju ne može biti niža od 1,50 %. Rok otplate je do 20 godina, s počekom do 3 godine. Izravni kredit HBOR-a u pravilu počinje od 100.000 eura, a kredit putem poslovne banke od 50.000 eura, uz kamatu banke do 3,50 %. Program je omogućen dokapitalizacijom HBOR-a u lipnju 2026., u kojoj je 410 milijuna eura došlo iz NPOO-a. Detalji su u tekstu o novim HBOR-ovim programima za digitalnu i zelenu tranziciju te obranu.

Drugi je poziv Inovacije procesa u S3 područjima (PK.1.3.11), vrijedan 17,19 milijuna eura, s potporama od 150.000 do 450.000 eura i intenzitetom do 50 % za inovacije, odnosno do 75 % za troškove pod pravilom de minimis. Namijenjen je mikro, malim i srednjim prerađivačkim poduzećima, a svaki projekt mora sadržavati inovaciju procesa ili organizacije povezanu s digitalizacijom ili zelenom tranzicijom, primjerice softver za automatizaciju proizvodnje, sustav ERP ili senzore u proizvodnji. Prijave se zaprimaju od 1. rujna do 31. prosinca 2026. ili do iskorištenja sredstava. Uvjete smo opisali u vodiču za poziv Inovacije procesa u S3 područjima.

Novi krug digitalnih vaučera za MSP-ove do sredine srpnja 2026. nije objavljen. HBOR je najavio i program za ulaganja MSP-ova u istraživanje, razvoj i umjetnu inteligenciju od 10. kolovoza 2026., s kreditima od 100.000 do 1.000.000 eura uz 2 % kamate.

Što to znači za poduzetnike

• Prag osnovnog digitalnog intenziteta nizak je, četiri od dvanaest aktivnosti. Poduzeće koje uvede sustav ERP, prodaju putem interneta, oblak i osnovne mjere kibernetičke sigurnosti prelazi ga odmah.
• HBOR-ov kredit za digitalnu tranziciju, uz kamatu od 2 % za izravne kredite do 400.000 eura, otvoren je poduzećima svih veličina, uključujući velika, koja su iz većine bespovratnih poziva isključena. Pregled svih HBOR-ovih programa i uvjeta je u vodiču HBOR krediti za poduzetnike 2026..
• Prerađivači koji planiraju automatizaciju, ERP ili senzoriku mogu dio troška pokriti bespovratno kroz poziv za inovacije procesa u S3 područjima, a ostatak kreditom. Što znače Industrija 4.0 i 5.0 i koje tehnologije natječaji prepoznaju opisali smo u tekstu o Industriji 4.0, 5.0 i 6.0.
• Prijave koje kombiniraju digitalizaciju i uštede energije prolaze bolje jer većina poziva traži doprinos digitalnoj ili zelenoj tranziciji, a HBOR za energetsku učinkovitost nudi i otpis glavnice.
• Ulaganja u umjetnu inteligenciju imaju najveći prostor za rast jer je cilj EU-a 75 % poduzeća, a Hrvatska je na 15 %. Pozivi poput Inovacija procesa u S3 područjima traže upravo takav doprinos digitalnoj tranziciji. Pregled otvorenih i najavljenih poziva održavamo u tekstu EU fondovi i natječaji za poduzetnike 2026., a osnove prijave u vodiču Bespovratna sredstva i EU fondovi za poduzetnike.

Metodologija: vrijednosti pokazatelja za Hrvatsku i EU preuzete su iz tablice ključnih pokazatelja u izvješću Komisije o Hrvatskoj (Digital Decade 2026 Country Report Croatia, 17. lipnja 2026.) i provjerene prema Eurostatovim skupovima podataka isoc_e_dii (digitalni intenzitet, verzija 3, poduzeća s 10 do 249 zaposlenih), isoc_eb_ai (umjetna inteligencija), isoc_cicce_use (srednje složene i složene plaćene usluge oblaka), isoc_eb_das (analitika podataka), isoc_sk_dskl_i21 (digitalne vještine, 16 do 74 godine) i isoc_sks_itspt (IKT stručnjaci). Pokazatelji za poduzeća obuhvaćaju poduzeća s 10 i više zaposlenih bez financijskog sektora. Digitalni intenzitet i oblak Eurostat prikuplja svake druge godine, pa se napredak računa kao geometrijski prosjek dviju godina. Poredak članica izračunan je iz točnih vrijednosti, a kod izjednačenja obje članice dobivaju bolje mjesto. Razlike u postotnim bodovima zaokružene su na jednu decimalu.

Ovaj je tekst dio niza analiza o Hrvatskoj i EU-u. O ulaganjima u istraživanje i razvoj pisali smo u tekstu o ulaganjima u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj, EU-u i svijetu.

Česta pitanja

Što je Digitalno desetljeće i kako se razlikuje od DESI-ja?

Digitalno desetljeće program je politike EU-a s mjerljivim ciljevima do 2030. u četiri područja, vještine, infrastruktura, digitalizacija poduzeća i javne usluge. Naslijedio je indeks DESI. Komisija svake godine objavljuje izvješće o stanju i izvješća po državama, a države imaju nacionalne planove s vlastitim ciljevima.

Gdje je Hrvatska po digitalizaciji poduzeća u 2025.?

Barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta ima 57,1 % hrvatskih malih i srednjih poduzeća, prema 71,4 % u EU-u, što je 23. mjesto od 27 članica. Umjetnu inteligenciju koristi 15,2 % poduzeća (19. mjesto), a složenije usluge oblaka 43,3 % (15. mjesto). Po analitici podataka (41,9 %) Hrvatska je iznad prosjeka EU-a.

Što znači osnovna razina digitalnog intenziteta?

Eurostat prati dvanaest digitalnih aktivnosti, od brze internetske veze i prodaje putem interneta do uporabe oblaka, umjetne inteligencije i mjera kibernetičke sigurnosti. Poduzeće koje obavlja najmanje četiri od njih ima barem osnovnu razinu. Cilj EU-a je da do 2030. tu razinu ima 90 % malih i srednjih poduzeća.

Koje ciljeve za 2030. ima Hrvatska?

Hrvatska je u nacionalnom planu preuzela cilj od 90 % MSP-ova s osnovnim digitalnim intenzitetom, 75 % poduzeća koja koriste oblak i 80 % građana s osnovnim digitalnim vještinama. Za umjetnu inteligenciju postavila je niži cilj od 20 % poduzeća, za analitiku podataka 30 %, a za IKT stručnjake 7 % zaposlenih.

Koji programi financiraju digitalizaciju poduzeća u 2026.?

Od 1. srpnja 2026. HBOR odobrava kredite za digitalnu tranziciju iz NPOO-a uz fiksnu kamatu od 2,00 % za izravne kredite do 400.000 eura, s rokom otplate do 20 godina. Poziv Inovacije procesa u S3 područjima nudi bespovratne potpore od 150.000 do 450.000 eura prerađivačkim MSP-ovima za projekte koji uključuju digitalizaciju, s prijavama od 1. rujna 2026.

Zašto Komisija upozorava na kraj NPOO-a?

Velik dio digitalnih mjera u državama članicama financira se iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koji završava 2026. Hrvatska iz NPOO-a za digitalne mjere namjenjuje 1,5 milijarde eura, a 39 % mjera iz nacionalnog plana za Digitalno desetljeće istječe do kraja 2026. Komisija traži da države do prosinca 2026. prilagode planove i osiguraju nastavak financiranja.

Izvori

• Europska komisija, State of the Digital Decade 2026, COM(2026) 288 (17. lipnja 2026.)
• Europska komisija, Digital Decade 2026 Country Report Croatia (dokument Vijeća ST 10476/26 ADD 5)
• Europska komisija, izvješća po državama članicama 2026.
• Eurostat, Digitalni intenzitet poduzeća (isoc_e_dii), metapodaci i podaci za 2025.
• Eurostat, Umjetna inteligencija u poduzećima (isoc_eb_ai), podaci za Hrvatsku
• Eurostat, Računalstvo u oblaku u poduzećima (isoc_cicce_use), podaci za Hrvatsku
• Državni zavod za statistiku, Primjena IKT-a u poduzećima u 2025. (8. prosinca 2025.)
• HBOR, program Ulaganja u digitalnu tranziciju u okviru NPOO-a (od 1. srpnja 2026.)
• HAKOM, Objavljeno izvješće o stanju Digitalnog desetljeća za 2026. (10. srpnja 2026.)
• tportal, HBOR pokrenuo nove programe kreditiranja (6. srpnja 2026.)