Nedostatak radnika kao kočnica ulaganja: 1,4 % slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj, 2,1 % u EU-u i 170.723 dozvole za strane radnike u 2025.

Ažurirano 30. listopada 2026. Eurostat je 15. rujna 2026. objavio podatke za drugo tromjesečje 2026., u kojem je Hrvatska imala 1,3 %, a EU 2,0 %. Stopa za prvo tromjesečje 2026. za Hrvatsku revidirana je s 1,4 na 1,5 %. MUP je za prvih sedam mjeseci 2026. iskazao 106.395 dozvola za boravak i rad, prema 115.023 u istom razdoblju 2025. Poziv Integrator ponovno se otvara 17. studenoga 2026. Podaci iz Eurostatovih baza preuzeti su 30. listopada 2026.

Hrvatska je u prvom tromjesečju 2026. imala stopu slobodnih radnih mjesta od 1,4 %, prema 2,1 % u EU-u, i među osam je članica s najnižom stopom. Istodobno je u 2025. strancima izdano 170.723 dozvola za boravak i rad, a stanovnika u dobi od 15 do 64 godine na početku 2025. bilo je 118.817 manje nego 2019. Statistika nepopunjenih radnih mjesta manjak radnika u Hrvatskoj ne pokazuje. Pokazuju ga broj uvezenih radnika i demografija. Za poduzetnike je to bitno jer porezne olakšice po Zakonu o poticanju ulaganja traže tri do petnaest novih radnih mjesta, a dio zajmova otpis glavnice veže uz zapošljavanje.

Analiza se temelji na Eurostatovoj statistici slobodnih radnih mjesta, statistikama MUP-a o dozvolama za boravak i rad te podacima HZMO-a, Državnog zavoda za statistiku i Eurostata o stanovništvu i zaposlenosti. Pokazuje gdje je Hrvatska među članicama, u kojim djelatnostima radnika najviše nedostaje, koliko se radnika uvozi i što to znači za projekte vezane uz nova radna mjesta.

Ukratko

• Stopa slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj iznosi 1,4 % (prvo tromjesečje 2026.), u EU-u 2,1 %, a u europodručju 2,3 %. Najvišu stopu imaju Nizozemska (4,0 %), Belgija (3,4 %) i Malta (3,3 %), a najnižu Rumunjska (0,6 %) i Poljska (0,8 %).
• Hrvatska je u svih 29 tromjesečja od 2019. ispod prosjeka EU-a. Najviše je bila u prvom tromjesečju 2022. (2,1 %), kad je EU imao 3,0 %.
• Najviše nepopunjenih mjesta u Hrvatskoj imaju zdravstvo (2,8 % krajem 2025.) i obrazovanje (3,3 %), u sezoni i smještaj i priprema hrane (2,3 %), dok poslovno gospodarstvo krajem 2025. ima 0,9 %.
• Broj dozvola za boravak i rad porastao je sa 66.655 u 2020. na 206.529 u 2024., a u 2025. pao je na 170.723. Produljenja su u 2025. činila 41,2 % dozvola, prema 27,5 % u 2024.
• Turizam i ugostiteljstvo (52.858) i graditeljstvo (52.776) čine 61,9 % dozvola iz 2025. Najviše dozvola dobili su državljani Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Filipina i Indije.
• Stopa zaposlenosti 20 do 64 porasla je sa 66,4 % u 2019. na 74,4 % u 2025., a HZMO je na kraju 2025. imao 1.729.787 osiguranika. Nezaposlenost je u lipnju 2026. bila 4,4 %, prema 6,1 % u EU-u.

Izvora: 12, popis na kraju članka · Kako provjeravamo podatke · Prijavite netočnost

Ukratko u brojkama

Tržište rada u Hrvatskoj i EU-u sredinom 2026.

1,4 %stopa slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj, prvo tromjesečje 2026.

2,1 %prosjek EU-27; najviše Nizozemska 4,0 %, najmanje Rumunjska 0,6 %

170.723dozvola za boravak i rad izdanih strancima u 2025., 17,3 % manje nego 2024.

206.529dozvola u 2024., najviše dosad i triput više nego 2020.

118.817stanovnika u dobi 15 do 64 manje na početku 2025. nego 2019.

74,4 %stopa zaposlenosti 20 do 64 u 2025., osam bodova više nego 2019.

Izvori: Eurostat (jvs_q_nace2, demo_pjanbroad, lfsi_emp_a); MUP, statistike dozvola za boravak i rad.

Koliko je slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj i EU-u?

Stopa slobodnih radnih mjesta udio je nepopunjenih radnih mjesta koja poslodavac aktivno nastoji popuniti u zbroju popunjenih i nepopunjenih mjesta. Eurostat ju objavljuje tromjesečno. U prvom tromjesečju 2026. Hrvatska je imala 1,4 %, nakon 1,2 % u četvrtom tromjesečju 2025. i 1,6 % godinu prije. Prosjek EU-a bio je 2,1 %, a europodručja 2,3 %. U industriji i građevinarstvu EU je imao 1,8 %, a u uslugama 2,3 %.

Na vrhu su Nizozemska (4,0 %), Belgija (3,4 %), Malta (3,3 %) i Austrija (3,1 %), a slijede Cipar (2,8 %), Njemačka (2,7 %) i Slovenija (2,5 %). Na dnu su Rumunjska (0,6 %), Poljska (0,8 %) te Bugarska, Španjolska i Slovačka (po 0,9 %). Među 25 članica s usporedivim podacima Hrvatska je 18., odnosno osma od dna. Nižu stopu od Hrvatske imaju samo Rumunjska, Poljska, Bugarska, Španjolska, Slovačka, Irska (1,1 %) i Luksemburg (1,3 %). Mađarska ima 2,1 %, a Slovenija 2,5 %.

Interaktivni grafikon

Stopa slobodnih radnih mjesta po članicama EU-a, prvo tromjesečje 2026.

Članice EU-aHrvatskaProsjek EU-27Razina prosjeka EU-27

Nizozemska

4,0 %

Belgija

3,4 %

Malta

3,3 %

Austrija

3,1 %

Cipar

2,8 %

Njemačka

2,7 %

Slovenija

2,5 %

Francuska*

2,4 %

Latvija

2,2 %

Litva

2,2 %

Danska

2,1 %

Grčka

2,1 %

Mađarska

2,1 %

Švedska

2,1 %

Prosjek EU-27

2,1 %

Finska

1,9 %

Italija*

1,9 %

Češka

1,8 %

Portugal

1,6 %

Estonija

1,5 %

Hrvatska

1,4 %

Luksemburg

1,3 %

Irska

1,1 %

Bugarska

0,9 %

Španjolska

0,9 %

Slovačka

0,9 %

Poljska

0,8 %

Rumunjska

0,6 %

Udio slobodnih u ukupnim radnim mjestima (slobodna i popunjena), cijelo gospodarstvo bez poljoprivrede, neprilagođeno. Hrvatska je s 1,4 % među osam članica s najnižom stopom. Francuska i Italija (zvjezdica) ne anketiraju javnu upravu, pa njihovi podaci nisu u cijelosti usporedivi.

Prikaži podatke u tablici

Država	Stopa slobodnih radnih mjesta
Nizozemska	4,0 %
Belgija	3,4 %
Malta	3,3 %
Austrija	3,1 %
Cipar	2,8 %
Njemačka	2,7 %
Slovenija	2,5 %
Francuska*	2,4 %
Latvija	2,2 %
Litva	2,2 %
Danska	2,1 %
Grčka	2,1 %
Mađarska	2,1 %
Švedska	2,1 %
Prosjek EU-27	2,1 %
Finska	1,9 %
Italija*	1,9 %
Češka	1,8 %
Portugal	1,6 %
Estonija	1,5 %
Hrvatska	1,4 %
Luksemburg	1,3 %
Irska	1,1 %
Bugarska	0,9 %
Španjolska	0,9 %
Slovačka	0,9 %
Poljska	0,8 %
Rumunjska	0,6 %

Izvor: Eurostat, priopćenje o stopi slobodnih radnih mjesta za prvo tromjesečje 2026. (16. lipnja 2026.). Poredak: Omnia Solutions.

Niska stopa može značiti dvoje, slabu potražnju za radnicima ili brzo popunjavanje radnih mjesta. Za Hrvatsku vrijedi drugo. Broj popunjenih radnih mjesta u djelatnostima B do S porastao je s 1.221.065 u četvrtom tromjesečju 2019. na 1.368.385 u četvrtom tromjesečju 2025., za 147.320 ili 12,1 %, a nezaposlenost je u lipnju 2026. iznosila 4,4 %. Poslodavci mjesta popunjavaju, ali sve više radnicima iz inozemstva, što pokazuju podaci MUP-a u nastavku.

Kako se stopa kretala od 2019.?

Hrvatska je u svih 29 tromjesečja od početka 2019. ispod prosjeka EU-a. Najveći razmak bio je 2022., kad je EU nakon pandemije imao 2,9 do 3,1 %, a Hrvatska 1,2 do 2,1 %. Godišnji prosjek za Hrvatsku iznosio je 1,5 % u 2019., 1,1 % u pandemijskoj 2020., oko 1,6 % od 2021. do 2024. i 1,5 % u 2025. Prosjek EU-a kretao se od 1,8 % u 2020. do 3,0 % u 2022., a u 2025. pao je na 2,1 %. Diskrepancija se smanjuje ponajprije zato što potražnja za radnicima u EU-u slabi.

Interaktivni grafikon

Stopa slobodnih radnih mjesta od 2019.: Hrvatska, EU i Slovenija

HrvatskaEU-27Slovenija

Prikaži podatke u tablici

Tromjesečje	Hrvatska	EU-27	Slovenija
I. 2019.	1,9 %	2,4 %	2,7 %
II. 2019.	1,5 %	2,3 %	2,3 %
III. 2019.	1,3 %	2,2 %	2,2 %
IV. 2019.	1,2 %	2,2 %	2,0 %
I. 2020.	1,5 %	2,0 %	2,2 %
II. 2020.	0,8 %	1,7 %	1,4 %
III. 2020.	1,2 %	1,8 %	1,8 %
IV. 2020.	1,0 %	1,8 %	1,5 %
I. 2021.	1,5 %	2,1 %	2,2 %
II. 2021.	1,7 %	2,3 %	2,7 %
III. 2021.	1,6 %	2,5 %	2,8 %
IV. 2021.	1,5 %	2,7 %	2,5 %
I. 2022.	2,1 %	3,0 %	3,2 %
II. 2022.	1,7 %	3,1 %	3,3 %
III. 2022.	1,2 %	2,9 %	3,1 %
IV. 2022.	1,4 %	2,9 %	2,5 %
I. 2023.	2,0 %	3,0 %	3,0 %
II. 2023.	1,6 %	2,9 %	2,9 %
III. 2023.	1,6 %	2,7 %	2,7 %
IV. 2023.	1,3 %	2,6 %	2,2 %
I. 2024.	1,9 %	2,6 %	2,5 %
II. 2024.	1,7 %	2,4 %	2,5 %
III. 2024.	1,5 %	2,3 %	2,4 %
IV. 2024.	1,4 %	2,3 %	2,0 %
I. 2025.	1,7 %	2,2 %	2,3 %
II. 2025.	1,5 %	2,1 %	2,2 %
III. 2025.	1,5 %	2,0 %	2,2 %
IV. 2025.	1,2 %	2,0 %	2,0 %
I. 2026.	1,4 %	2,1 %	2,5 %

Tromjesečni podaci, neprilagođeno, sve veličine poduzeća. Do kraja 2025. obuhvat su djelatnosti B do S po NACE Rev. 2, a za prvo tromjesečje 2026. B do T po NACE Rev. 2.1, pa je zadnja točka uzeta iz priopćenja. Prijeđite mišem ili dodirnite grafikon.

Izvor: Eurostat, skup podataka jvs_q_nace2 (stanje 20. ožujka 2026.) i priopćenje od 16. lipnja 2026.

Stopa u Hrvatskoj redovito je najviša u prvom tromjesečju, kad se popunjavaju mjesta za turističku sezonu, a najniža u četvrtom. U 2025. broj slobodnih mjesta pao je s 22.176 na 17.253. Slovenija, sa sličnom demografskom slikom, drži se na razini prosjeka EU-a.

Gdje u Hrvatskoj najviše nedostaje radnika?

Podaci po djelatnostima mijenjaju uobičajenu sliku. U poslovnom gospodarstvu, dakle u industriji, građevinarstvu i tržišnim uslugama, stopa je u četvrtom tromjesečju 2025. bila 0,9 %, a u drugom tromjesečju 1,3 %. Prerađivačka industrija imala je 1,0 odnosno 1,3 %, građevinarstvo 1,2 odnosno 1,7 %, a informacije i komunikacije samo 0,3 %. Najviše su stope u zdravstvu i socijalnoj skrbi (3,4 % u sezoni, 2,8 % krajem godine) i u obrazovanju (3,3 % u četvrtom tromjesečju). U smještaju i pripremi hrane stopa u drugom tromjesečju doseže 2,3 %, a izvan sezone pada na 1,5 %.

Interaktivni grafikon

Gdje u Hrvatskoj nedostaje radnika: stopa po djelatnostima u 2025.

Drugo tromjesečje 2025.Četvrto tromjesečje 2025.

Ukupno (B–S)

1,5 %

Poslovno gospodarstvo (B–N)

1,3 %

Prerađivačka industrija

1,3 %

Građevinarstvo

1,7 %

Smještaj i priprema hrane

2,3 %

Informacije i komunikacije

0,3 %

Administrativne i pomoćne usluge

2,3 %

Obrazovanje

1,7 %

Zdravstvo i socijalna skrb

3,4 %

U sezoni je najviše nepopunjenih mjesta u zdravstvu (3,4 %), smještaju i pripremi hrane te administrativnim uslugama (po 2,3 %). Poslovno gospodarstvo u cjelini ima 1,3 %.

Izvor: Eurostat, jvs_q_nace2, Hrvatska po djelatnostima NACE Rev. 2, sve veličine poduzeća, neprilagođeno.

Indikativno je da zdravstvo i obrazovanje, djelatnosti s najvišim stopama, nisu među pet djelatnosti s najviše dozvola za strane radnike. Građevinarstvo, turizam, industrija, promet i trgovina manjak velikim dijelom kompenziraju uvozom radnika, što je vjerojatan razlog njihovih nižih stopa izvan sezone. Zdravstvo i obrazovanje taj put koriste manje, pa im nepopunjena mjesta ostaju vidljiva.

Koliko radnika Hrvatska uvozi?

Nakon što je Zakon o strancima od 1. siječnja 2021. ukinuo kvote, broj dozvola za boravak i rad rastao je svake godine. U 2020. izdano ih je 66.655, u 2021. 81.995, u 2022. 124.121, u 2023. 172.499, a u 2024. 206.529, što je 3,1 puta više nego 2020. U 2025. izdano je 170.723 dozvola, 35.806 ili 17,3 % manje nego godinu prije. U prvih šest mjeseci 2026. izdano ih je 94.113.

U 2024. nove dozvole činile su 64,0 %, a produljenja 27,5 %. U 2025. novih je bilo 80.365 (47,1 %), produljenja 70.275 (41,2 %), a sezonskih 20.083. Vjerojatno objašnjenje su izmjene zakona koje su trajanje dozvole produljile s jedne na do tri godine, pa dio radnika više ne ulazi u statistiku svake godine. Broj dozvola zato ne treba poistovjećivati s brojem stranih radnika. Vlada je u veljači 2025. navela da je 113.504 stranih radnika imalo važeću dozvolu, što je 6,6 % broja osiguranika HZMO-a na kraju 2024.

Interaktivni grafikon

Dozvole za boravak i rad izdane strancima u Hrvatskoj

Po godinamaPo vrsti dozvoleDjelatnosti 2025.Državljanstva 2025.

2020.

66.655

2021.

81.995

2022.

124.121

2023.

172.499

2024.

206.529

2025.

170.723

I. do VI. 2026.

94.113

Broj izdanih dozvola, a ne broj stranih radnika, jer jedna osoba u godini može dobiti više dozvola. Vrhunac je bio 2024. s 206.529 dozvola, a 2025. izdano ih je 170.723.

Izvor: MUP, mjesečne statistike dozvola za boravak i rad (prosinac 2024., prosinac 2025., lipanj 2026.); Vlada RH, prezentacija izmjena Zakona o strancima (veljača 2025.).

Turizam i ugostiteljstvo dobili su u 2025. 52.858 dozvola, graditeljstvo 52.776, industrija 24.479, promet i veze 13.039, a trgovina 8.601. Najviše dozvola dobili su državljani Bosne i Hercegovine (32.225), Nepala (31.708), Srbije (24.278), Filipina (17.629) i Indije (15.400). Deset najčešćih državljanstava čini 90,1 % svih dozvola.

Na razini EU-a državljani trećih zemalja činili su u 2025. 6,4 % zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine, prema 4,5 % u 2019. Za Hrvatsku Anketa o radnoj snazi iskazuje nepouzdano niske brojeve stranih zaposlenih, pa je mjerodavna statistika dozvola.

Zašto manjak ostaje i uz rekordnu zaposlenost?

Odgovor je u demografiji. Stanovnika u dobi od 15 do 64 godine bilo je na početku 2019. 2.557.506, a na početku 2025. 2.438.689, dakle 118.817 ili 4,6 % manje. Starijih od 65 godina u istom je razdoblju 66.333 više. Od 2023. radno sposobno stanovništvo ponovno blago raste, za 12.296 osoba u dvije godine, što je u skladu s useljavanjem. Domaća rezerva radne snage istodobno se troši. Stopa zaposlenosti 20 do 64 porasla je sa 66,4 % u 2019. na 74,4 % u 2025., osam postotnih bodova, dok je u EU-u porasla za 3,4 boda, na 76,1 %.

HZMO je na kraju 2025. imao 1.729.787 osiguranika, 20.915 više nego godinu prije, a omjer osiguranika i umirovljenika popravio se na 1,41 prema 1. Prema Anketi o radnoj snazi u prvom tromjesečju 2026. bilo je 1.706 tisuća zaposlenih, 19 tisuća više nego godinu prije, uz stopu nezaposlenosti od 5,6 %. Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti po Eurostatu u lipnju 2026. iznosila je 4,4 %, prema 6,1 % u EU-u. Svako novo radno mjesto u Hrvatskoj zato se sve češće popunjava radnikom iz inozemstva ili preuzimanjem radnika od drugog poslodavca.

Što to znači za poduzetnike

• Porezne olakšice po Zakonu o poticanju ulaganja traže ulaganje od najmanje 150.000 eura uz pet novih radnih mjesta, mikropoduzetnici 50.000 eura uz tri, a za ulaganja iznad milijun odnosno tri milijuna eura deset odnosno petnaest radnih mjesta. Radno mjesto se zadržava tri godine od popunjavanja (velika poduzeća pet), a uz poreznu olakšicu ne kraće od razdoblja njezina korištenja. Zapošljavanje zato treba anticipirati prije prijave, uključujući rok za dozvole ako se računa na strane radnike. Učinak olakšice za konkretno ulaganje može se provjeriti u kalkulatoru poticaja za ulaganja.
• Isti zakon daje i bespovratnu potporu za svako novo radno mjesto, ovisno o stopi nezaposlenosti županije. U županijama s nezaposlenošću do 5 % to je do 10 % troška plaća, najviše 5.000 eura po radnom mjestu, a između 5 i 10 % do 20 %, najviše 10.000 eura. Koje županije ulaze u koju skupinu, vidi se u tekstu o regionalnim razlikama po županijama.
• Proizvodna poduzeća koja ne mogu zaposliti nove radnike mogu olakšicu dobiti i za modernizaciju od najmanje 500.000 eura, pod uvjetom da se broj zaposlenih ne smanji. Za poduzeća s manjkom radnika to je često realniji put od širenja.
• HAMAG-BICRO-ov mikro zajam za rast i uključenost nudi otpis do 30 % glavnice uz urednu otplatu i zapošljavanje osobe iz ciljne skupine, na neodređeno i puno radno vrijeme, zadržane najmanje 12 mjeseci. Pregled uvjeta za sve zajmove je u vodiču HAMAG-BICRO zajmovi 2026., a programi za početnike u vodiču za mlade, žene i početnike.
• U pozivu Integrator svaki član konzorcija mora imati barem jednog zaposlenog, a kriterij vrijednosti za novac nosi 26 od 100 bodova. Zaprimanje prijava privremeno je obustavljeno 3. srpnja 2026. Pregled otvorenih poziva održavamo u tekstu EU fondovi i natječaji za poduzetnike 2026..

Metodologija: stopa slobodnih radnih mjesta za prvo tromjesečje 2026. preuzeta je iz Eurostatova priopćenja od 16. lipnja 2026. (cijelo gospodarstvo, djelatnosti B do T po NACE Rev. 2.1, neprilagođeno), a serija od 2019. do 2025. i podaci po djelatnostima iz skupa jvs_q_nace2 (djelatnosti B do S po NACE Rev. 2, stanje baze 20. ožujka 2026.). Zbog promjene klasifikacije pojedina se tromjesečja u dvama izvorima razlikuju za 0,1 do 0,2 boda. Francuska i Italija ne anketiraju javnu upravu, pa su u rang-listi označene zvjezdicom. Broj dozvola za boravak i rad preuzet je iz mjesečnih statistika MUP-a (2023. do lipnja 2026.) i iz prezentacije Vlade uz izmjene Zakona o strancima (2020. do 2022.), a omjeri su provjereni prema Prijedlogu zakona iz listopada 2024. Stanovništvo je stanje 1. siječnja (Eurostat, demo_pjanbroad), stopa zaposlenosti je za dob 20 do 64 (lfsi_emp_a), a nezaposlenost sezonski prilagođena mjesečna stopa (une_rt_m). Svi postotci i razlike izračunati su iz izvornih vrijednosti.

Česta pitanja

Kolika je stopa slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj?

U prvom tromjesečju 2026. iznosila je 1,4 %, prema 2,1 % u EU-u i 2,3 % u europodručju. Hrvatska je među osam članica s najnižom stopom i od 2019. je u svakom tromjesečju ispod prosjeka EU-a.

Znači li niska stopa da u Hrvatskoj nema manjka radnika?

Ne znači. Stopa mjeri mjesta koja ostaju nepopunjena, a hrvatski ih poslodavci brzo popunjavaju radnicima iz inozemstva. Broj popunjenih radnih mjesta porastao je za 12,1 % od kraja 2019., nezaposlenost je 4,4 %, a radno sposobnog stanovništva ima 118.817 manje nego 2019.

Koliko je dozvola za strane radnike izdano u Hrvatskoj?

U 2024. izdano je 206.529 dozvola za boravak i rad, najviše dosad, a u 2025. 170.723, što je 17,3 % manje. U prvih šest mjeseci 2026. izdano ih je 94.113. Pad u 2025. vjerojatno je povezan s produljenjem trajanja dozvola na do tri godine, pa je udio produljenja porastao na 41,2 %.

Iz kojih zemalja i u koje djelatnosti dolaze strani radnici?

U 2025. najviše dozvola dobili su državljani Bosne i Hercegovine (32.225), Nepala (31.708), Srbije (24.278), Filipina (17.629) i Indije (15.400). Turizam i ugostiteljstvo te graditeljstvo zajedno čine 61,9 % dozvola, a slijede industrija, promet i trgovina.

Koliko novih radnih mjesta traži Zakon o poticanju ulaganja?

Najmanje pet uz ulaganje od 150.000 eura, tri za mikropoduzetnike uz 50.000 eura, deset za ulaganja od jednog do tri milijuna eura i petnaest iznad tri milijuna. Radna mjesta se zadržavaju tri godine od popunjavanja (velika poduzeća pet), a uz poreznu olakšicu ne kraće od razdoblja njezina korištenja. Proizvodna poduzeća mogu olakšicu dobiti i za modernizaciju od 500.000 eura bez novih radnih mjesta ako broj zaposlenih ne padne.

Kako manjak radnika utječe na prijavu projekta?

Projekt koji obećava nova radna mjesta mora imati realan plan zapošljavanja, uključujući rok za dozvole stranim radnicima, jer se obveza provjerava godinama nakon ulaganja. Ondje gdje zapošljavanje nije izgledno, bolje je birati programe koji nagrađuju modernizaciju i produktivnost.

Izvori

• Eurostat, Euro area job vacancy rate at 2.3%, priopćenje za prvo tromjesečje 2026. (16. lipnja 2026.)
• Eurostat, skup podataka jvs_q_nace2, stopa slobodnih radnih mjesta po tromjesečjima
• MUP, Mjesečne statistike, prosinac 2025. (dozvole za boravak i rad 1. siječnja do 31. prosinca 2025.)
• MUP, Mjesečne statistike, lipanj 2026.
• MUP, Statistike 2023, dozvole za boravak i rad
• Vlada Republike Hrvatske, Izmjene i dopune Zakona o strancima, prezentacija (veljača 2025.)
• Hrvatski sabor, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, PZE 63 (listopad 2024.)
• HZMO, Izvješće o radu i poslovanju za 2025. (lipanj 2026.)
• Državni zavod za statistiku, Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj u prvom tromjesečju 2026. (10. lipnja 2026.)
• Eurostat, demo_pjanbroad, stanovništvo po širokim dobnim skupinama
• Eurostat, lfsi_emp_a, stopa zaposlenosti 20 do 64
• Eurostat, lfsa_egan, zaposlenost po državljanstvu, EU-27