Hrvatska na europskoj ljestvici inovacija: što znači biti umjereni inovator sa 71,6 % prosjeka EU-a i gdje gubimo bodove

Ažurirano 30. listopada 2026. Izdanje ljestvice za 2026., objavljeno 9. srpnja 2026., vratilo je Hrvatsku među inovatore u nastajanju sa 69,2 % prosjeka EU-a (22. mjesto). Ažurirane brojke označene su u tekstu i u grafikonu po izdanjima.

Europska ljestvica inovacija (European Innovation Scoreboard), koju Europska komisija objavljuje svake godine, u izdanju za 2025. svrstala je Hrvatsku među umjerene inovatore. Hrvatski zbirni indeks iznosi 71,6 % prosjeka EU-a, što je 21. mjesto od 27 članica i samo 1,6 boda iznad praga od 70 % ispod kojega su inovatori u nastajanju. Od 2018. indeks je porastao 19,4 boda, drugi najbrži rast u Uniji, ali je u zadnjoj godini pao za 1,0 bod. Od 12 skupina pokazatelja samo je jedna iznad prosjeka EU-a. Bodove najviše gubimo na državnoj potpori poslovnom istraživanju i razvoju, izvozu znanjem intenzivnih usluga, zaštiti intelektualne imovine i produktivnosti rada.

Analiza se temelji na izdanju za 2025., objavljenom 15. srpnja 2025., na profilima Hrvatske i ostalih članica te na podacima Eurostata. Objašnjava što ljestvica mjeri, gdje je Hrvatska u odnosu na druge članice, po kojim pokazateljima zaostaje, što od toga ovisi o poduzetnicima, a što o državi, i što iz toga slijedi za poduzeća koja planiraju ulaganja.

Ukratko

• Hrvatska je na 71,6 % prosjeka EU-a i na 21. mjestu. Ispred nje je Grčka (75,8 %), a iza Mađarska (69,5 %), koja je iste godine ispala iz skupine umjerenih inovatora.
• Rast od 19,4 boda od 2018. nadmašila je samo Estonija (+30,0). Prosjek EU-a porastao je 12,6 bodova, pa se jaz smanjio s 38,8 na 32,0 boda.
• Iznad prosjeka EU-a Hrvatska je samo u skupini povezanost i suradnja (106,4 %). Najslabiji su učinci na trgovinu (46,0 %), privlačnost istraživačkog sustava (47,5 %) i intelektualna imovina (50,2 %).
• Najniži pojedinačni pokazatelj je državna potpora poslovnom istraživanju i razvoju, 7,9 % prosjeka EU-a. Poduzeća su u 2024. u istraživanje i razvoj uložila 0,80 % BDP-a, a u EU-u 1,50 %.
• Oznaka ovisi o pragu koliko i o rezultatu. U izdanjima 2023. i 2024. Hrvatska je bila tik ispod 70 % (69,6 %), a u izdanju 2026. (ažurirano) ponovno je pala ispod, na 69,2 %.
• Ljestvica nagrađuje ono što financiraju natječaji, a to su istraživanje i razvoj u poduzećima, inovacije proizvoda i procesa, suradnja s institucijama i zaštita intelektualne imovine.

Izvora: 11, popis na kraju članka · Kako provjeravamo podatke · Prijavite netočnost

Ukratko u brojkama

Hrvatska na europskoj ljestvici inovacija 2025.

71,6 %prosjeka EU-a, 21. mjesto od 27 članica i skupina umjerenih inovatora

+19,4 bodarast indeksa od 2018., drugi najbrži u EU-u iza Estonije, uz pad od 1,0 boda u zadnjoj godini

1 od 12skupina pokazatelja iznad prosjeka EU-a (povezanost i suradnja, 106,4 %)

7,9 %prosjeka EU-a za državnu potporu poslovnom istraživanju i razvoju, najslabiji pokazatelj

0,80 % BDP-aposlovna ulaganja u istraživanje i razvoj u 2024., u EU-u 1,50 % (Eurostat)

69,2 %Ažurirano. Izdanje 2026. (9. srpnja 2026.) vratilo je Hrvatsku među inovatore u nastajanju, 22. mjesto

Izvor: Europska komisija, European Innovation Scoreboard 2025, profil Hrvatske i profili članica (15. srpnja 2025.); EIS 2026 (9. srpnja 2026.); Eurostat, rd_e_gerdtot.

Što ljestvica mjeri i što znači „umjereni inovator”

Izdanje za 2025. prvo je nakon metodološke revizije i obuhvaća 32 pokazatelja u 12 skupina i četiri cjeline, a to su okvirni uvjeti (ljudski resursi, istraživački sustav, digitalizacija), ulaganja (financiranje i potpora, ulaganja poduzeća, informacijske tehnologije), inovacijske aktivnosti (inovatori, povezanost i suradnja, intelektualna imovina) i učinci (prodaja i zapošljavanje, trgovina, produktivnost). Svaki se pokazatelj svodi na ljestvicu od 0 do 1 prema najnižoj i najvišoj vrijednosti među svim državama od 2018. do 2025., a zbirni indeks je njihov neponderirani prosjek.

Države se razvrstavaju prema odnosu vlastitog indeksa i prosjeka EU-a iste godine. Predvodnici inovacija su iznad 125 %, snažni inovatori između 100 i 125 %, umjereni između 70 i 100 %, a inovatori u nastajanju ispod 70 %. „Umjereni inovator” dakle znači samo da je indeks između 70 i 100 % prosjeka. Hrvatska je u toj skupini posljednja, a prosjek skupine iznosi 85,9 %.

Pragovi su se mijenjali. U izdanju 2020. najniža je skupina bila skromni inovatori, ispod 50 % prosjeka, pa je Hrvatska bila umjereni inovator zajedno s Poljskom, Slovačkom i Mađarskom. Revizijom 2021. umjesto skromnih uvedena je skupina inovatora u nastajanju, a Hrvatska je u izdanjima 2022., 2023. i 2024. bila u njoj. Komisija upozorava da se rezultati različitih izdanja ne smiju izravno uspoređivati, jer se podaci i metodologija revidiraju.

Gdje je Hrvatska u odnosu na druge članice

Sa 71,6 % prosjeka EU-a Hrvatska je 21. među 27 članica i 25. kad se uključe susjedne europske države. Ispred su Grčka (75,8 %), Češka (80,6 %) i Litva (81,0 %), a iza Mađarska (69,5 %), Poljska (65,9 %), Slovačka (62,6 %), Latvija (56,7 %), Bugarska (45,8 %) i Rumunjska (37,7 %). Slovenija je s 94,7 % 13. Na vrhu su Švedska (138,1 %), Danska (135,0 %), Nizozemska (129,1 %) i Finska (125,3 %). Medijan članica je 93,0 %, pa je Hrvatska 21,4 boda ispod sredine Unije.

Kretanje je povoljnije. U seriji izdanja 2025. hrvatski je indeks 2018. iznosio 61,2 % tadašnjeg prosjeka EU-a. Rast od 19,4 boda drugi je u Uniji, a prosjek EU-a porastao je 12,6 bodova. Od 2024. do 2025. hrvatski je indeks pao 1,0 bod, prosjek EU-a 0,4 boda, a pad je zabilježilo 14 članica.

Interaktivni grafikon

Članice EU-a na europskoj ljestvici inovacija 2025.

Indeks 2025., % prosjeka EU-aPromjena od 2018., bodovi

Članice EU-aHrvatskaProsjek EU-aRazina prosjeka EU-a

Švedska

138,1 %

Danska

135,0 %

Nizozemska

129,1 %

Finska

125,3 %

Irska

123,1 %

Belgija

122,6 %

Luksemburg

114,5 %

Austrija

114,0 %

Njemačka

111,1 %

Francuska

108,6 %

Estonija

104,8 %

Prosjek EU-a

100,0 %

Malta

95,0 %

Slovenija

94,7 %

Italija

93,0 %

Španjolska

92,7 %

Portugal

90,7 %

Cipar

84,1 %

Litva

81,0 %

Češka

80,6 %

Grčka

75,8 %

Hrvatska

71,6 %

Mađarska

69,5 %

Poljska

65,9 %

Slovačka

62,6 %

Latvija

56,7 %

Bugarska

45,8 %

Rumunjska

37,7 %

Zbirni indeks inovacija (Summary Innovation Index) u odnosu na prosjek EU-a u 2025. Predvodnici su iznad 125 %, snažni inovatori od 100 do 125 %, umjereni od 70 do 100 %, a inovatori u nastajanju ispod 70 %. Hrvatska je sa 71,6 % 21. od 27 članica.

Prikaži podatke u tablici

Država	Indeks 2025., % prosjeka EU-a	Promjena od 2018., bodovi
Švedska	138,1 %	+12,9
Danska	135,0 %	+12,3
Nizozemska	129,1 %	+11,0
Finska	125,3 %	+8,9
Irska	123,1 %	+13,3
Belgija	122,6 %	+11,7
Luksemburg	114,5 %	+0,9
Austrija	114,0 %	+8,2
Njemačka	111,1 %	+8,7
Francuska	108,6 %	+7,4
Estonija	104,8 %	+30,0
Prosjek EU-a	100,0 %	+12,6
Malta	95,0 %	+16,7
Slovenija	94,7 %	+16,8
Italija	93,0 %	+15,4
Španjolska	92,7 %	+13,9
Portugal	90,7 %	+9,0
Cipar	84,1 %	+17,6
Litva	81,0 %	+17,4
Češka	80,6 %	+16,3
Grčka	75,8 %	+15,3
Hrvatska	71,6 %	+19,4
Mađarska	69,5 %	+16,2
Poljska	65,9 %	+18,0
Slovačka	62,6 %	+8,3
Latvija	56,7 %	+4,9
Bugarska	45,8 %	+6,3
Rumunjska	37,7 %	+8,2

Izvor: Europska komisija, European Innovation Scoreboard 2025, profili 27 članica (naslovne vrijednosti, rang i promjene). Poredak: Omnia Solutions.

Rast od 2018. nosila su tri pokazatelja s velikim skokovima, rizični kapital (+190,4 boda), računalstvo u oblaku (+184,2) i inovacijski izdaci po zaposlenom (+84,4). Pad u zadnjoj godini došao je od rizičnog kapitala (−91,3), udjela MSP-ova s inovacijama proizvoda (−81,5) i zaposlenosti u inovativnim poduzećima (−50,6). Rizični kapital u maloj je ekonomiji volatilan jer ga nekoliko transakcija pomakne za desetke bodova.

Po kojim skupinama pokazatelja gubimo bodove

Iznad prosjeka EU-a Hrvatska je samo u skupini povezanost i suradnja (106,4 %), zahvaljujući javno-privatnim zajedničkim publikacijama (146,3 %) i mobilnosti stručnjaka (102,1 %). Uporaba informacijskih tehnologija je na 99,7 %, s računalstvom u oblaku na 99,4 % i IKT stručnjacima na 100,0 %. Sve ostale skupine su ispod prosjeka.

Najveći je zaostatak u učincima na trgovinu (46,0 %, 26. mjesto). Izvoz znanjem intenzivnih usluga na 12,7 % je prosjeka EU-a i posljednji u Uniji, a izvoz proizvoda srednje i visoke tehnologije na 49,6 %. Slijede privlačnost istraživačkog sustava (47,5 %), s najcitiranijim publikacijama na 35,8 % i stranim doktorandima na 33,9 %, te intelektualna imovina (50,2 %, 26. mjesto), s prijavama dizajna na 30,4 %, patentnim prijavama na 45,6 % i žigovima na 75,8 %. Ljudski resursi su na 70,1 %, ponajviše zbog cjeloživotnog učenja (46,9 %).

Interaktivni grafikon

Hrvatska u odnosu na prosjek EU-a: odstupanje u bodovima

12 skupina pokazateljaPokazatelji koji ovise o poduzećimaPokazatelji koji ovise o državi i sustavu

Skupine pokazateljaOvisi ponajprije o poduzećimaOvisi ponajprije o državi i sustavu

Ljudski resursi

−29,9

Privlačnost istraživačkog sustava

−52,5

Digitalizacija

−15,1

Financiranje i potpora

−26,1

Ulaganja poduzeća

−20,7

Uporaba informacijskih tehnologija

−0,3

Inovatori

−20,9

Povezanost i suradnja

+6,4

Intelektualna imovina

−49,8

Učinci na prodaju i zapošljavanje

−20,4

Učinci na trgovinu

−54,0

Produktivnost resursa i rada

−25,5

Vrijednost 0 je prosjek EU-a u 2025. Hrvatska je iznad prosjeka samo u skupini povezanost i suradnja (106,4 %), a najdalje je ispod u učincima na trgovinu (46,0 %), privlačnosti istraživačkog sustava (47,5 %) i intelektualnoj imovini (50,2 %).

Prikaži podatke u tablici

Pokazatelj	% prosjeka EU-a 2025.	Mjesto u EU-u	Promjena 2018.–2025.	Promjena 2024.–2025.
Ljudski resursi	70,1 %	23	+14,7	+11,8
Privlačnost istraživačkog sustava	47,5 %	23	+13,5	+0,5
Digitalizacija	84,9 %	20	+20,2	−6,3
Financiranje i potpora	73,9 %	14	+51,7	−18,5
Ulaganja poduzeća	79,3 %	13	+19,1	+35,5
Uporaba informacijskih tehnologija	99,7 %	15	+79,4	+28,7
Inovatori	79,1 %	19	−7,8	−60,1
Povezanost i suradnja	106,4 %	15	+47,8	−1,8
Intelektualna imovina	50,2 %	26	+9,7	−1,0
Učinci na prodaju i zapošljavanje	79,6 %	18	+6,5	−27,0
Učinci na trgovinu	46,0 %	26	−1,3	−0,9
Produktivnost resursa i rada	74,5 %	15	+26,5	+7,5
Novi doktori znanosti	86,9 %	16	+11,6	+23,1
Visokoobrazovano stanovništvo	73,4 %	21	+21,2	+4,0
Cjeloživotno učenje	46,9 %	25	+12,5	+1,9
Međunarodne znanstvene publikacije	80,2 %	19	+45,6	+6,2
Publikacije među 10 % najcitiranijih	35,8 %	26	+7,7	−2,4
Strani doktorandi	33,9 %	23	−3,8	+1,4
Pristup brzom internetu	81,4 %	23	+80,7	+20,7
Iznadosnovne digitalne vještine	90,0 %	17	−27,5	−27,5
Javna ulaganja u istraživanje i razvoj	85,0 %	13	+28,8	−3,4
Rizični kapital	150,6 %	6	+190,4	−91,3
Državna potpora poslovnom istraživanju i razvoju	7,9 %	24	+7,6	+0,1
Poslovna ulaganja u istraživanje i razvoj	49,7 %	17	+27,6	−0,7
Inovacijski izdaci izvan istraživanja i razvoja	80,2 %	13	−66,2	+3,4
Inovacijski izdaci po zaposlenom	107,4 %	9	+84,4	+99,9
Računalstvo u oblaku	99,4 %	15	+184,2	+48,6
Zaposleni IKT stručnjaci	100,0 %	14	+38,1	+20,5
MSP-ovi s inovacijama proizvoda	68,9 %	19	−4,7	−81,5
MSP-ovi s inovacijama procesa	87,1 %	19	−10,9	−39,4
Inovativni MSP-ovi koji surađuju	91,6 %	15	+20,3	−10,6
Javno-privatne zajedničke publikacije	146,3 %	17	+55,1	−20,9
Mobilnost stručnjaka	102,1 %	14	+67,6	+14,7
PCT patentne prijave	45,6 %	22	+4,1	+1,3
Prijave žigova	75,8 %	23	+27,1	+0,8
Prijave dizajna	30,4 %	23	+3,3	−4,9
Prodaja inovacija	102,1 %	13	+38,5	−2,5
Zaposlenost u inovativnim poduzećima	59,9 %	20	−24,6	−50,6
Izvoz srednje i visoke tehnologije	49,6 %	22	−3,1	0,0
Izvoz znanjem intenzivnih usluga	12,7 %	27	+5,6	+1,2
Uvoz visoke tehnologije izvan EU-a	73,5 %	12	−5,6	−3,6
Produktivnost resursa	83,3 %	13	+34,3	+12,6
CO2 produktivnost proizvodnje	94,7 %	16	+42,3	+9,4
Produktivnost rada	31,0 %	23	+2,3	−0,7

Izvor: Europska komisija, European Innovation Scoreboard 2025, profil Hrvatske, vrijednosti u odnosu na EU 2025 = 100. Podjela pokazatelja na one koji ovise o poduzećima i one koji ovise o državi: Omnia Solutions.

Skupina financiranje i potpora (73,9 %) skriva dva ekstrema. Rizični kapital je na 150,6 % prosjeka i šesti u Uniji, a državna potpora poslovnom istraživanju i razvoju, koja obuhvaća izravno financiranje i porezne olakšice, na 7,9 % i 24. mjestu. U skupini ulaganja poduzeća (79,3 %) poslovna ulaganja u istraživanje i razvoj su na 49,7 %, a inovacijski izdaci po zaposlenom na 107,4 %. To upućuje na to da hrvatska poduzeća za inovacije razmjerno više troše na opremu, licencije i gotova rješenja nego na vlastito istraživanje.

Što ovisi o poduzetnicima, a što o državi

Podjela pokazatelja na one koje određuju poduzeća i one koje oblikuju država i sustav nije službena, ali pomaže čitanju. Na strani poduzeća raspon je golem, od 12,7 % za izvoz znanjem intenzivnih usluga do 107,4 % za inovacijske izdatke po zaposlenom. Prema Eurostatu, poslovni je sektor 2024. u istraživanje i razvoj uložio 0,80 % BDP-a, prema 1,50 % u EU-u. U 2018. bilo je 0,45 %, pa se udio gotovo udvostručio, ali je i dalje na 53 % razine EU-a. Više o tome u analizi ulaganja u istraživanje i razvoj.

Na strani države i sustava najslabiji su državna potpora poslovnom istraživanju i razvoju (7,9 %), produktivnost rada (31,0 %), strani doktorandi (33,9 %), najcitiranije publikacije (35,8 %) i cjeloživotno učenje (46,9 %). Strukturni pokazatelji iz profila to potvrđuju. U prerađivačkoj industriji udio zaposlenih u visokotehnološkim i srednje visokotehnološkim djelatnostima je 20,7 %, prema 38,1 % u EU-u, a intenzitet sredstava iz programa Obzor Europa po istraživaču na 73 % je razine EU-a. Komisija među programima koji podupiru hrvatski napredak navodi projekt DIGIT financiran zajmom Svjetske banke, programe HAMAG-BICRO-a i Strategiju digitalne Hrvatske 2032. Sudjelovanje u Obzoru Europa obradili smo u posebnoj analizi.

Kako se Hrvatska kretala kroz izdanja ljestvice

Naslovna brojka za Hrvatsku bila je 66,5 % prosjeka EU-a u izdanju 2022., po 69,6 % u izdanjima 2023. i 2024. te 71,6 % u izdanju 2025. Te brojke nisu izravno usporedive, ali pokazuju koliko je Hrvatska blizu granice skupine i koliko oznaka ovisi o nekoliko pokazatelja.

Interaktivni grafikon

Hrvatska po izdanjima ljestvice: udio prosjeka EU-a

Hrvatska, % prosjeka EU-aPrag 70 %

Prikaži podatke u tablici

Izdanje	Hrvatska, % prosjeka EU-a
2022.	66,5 %
2023.	69,6 %
2024.	69,6 %
2025.	71,6 %
2026.	69,2 %

Svako izdanje računa se posebno, s revidiranim podacima i metodologijom, pa Komisija upozorava da vrijednosti iz različitih izdanja nisu izravno usporedive. Grafikon prikazuje naslovnu brojku koju je svako izdanje objavilo za Hrvatsku. Izdanje 2026. (69,2 %) objavljeno je 9. srpnja 2026. i dodano je pri ažuriranju.

Izvor: Europska komisija, European Innovation Scoreboard 2025 i profili Hrvatske u izdanjima 2022., 2023., 2024. i 2026. Prag skupina prema metodološkom izvješću EIS 2025.

Ažurirano. Izdanje za 2026., objavljeno 9. srpnja 2026., smjestilo je Hrvatsku na 69,2 % prosjeka EU-a i 22. mjesto, pa je ponovno inovator u nastajanju, dok je Mađarska prešla u umjerene. Skupina financiranje i potpora pala je sa 73,9 na 39,2 % jer je rizični kapital pao sa 150,6 na 10,7 % prosjeka, a skupina inovatori sa 79,1 na 48,1 %. Prosjek EU-a porastao je 1,7 bodova.

Što to znači za poduzetnike

• Ljestvica boduje istraživanje i razvoj u poduzećima, inovacije proizvoda i procesa, suradnju s institucijama te patente, žigove i dizajn. Iste kriterije traže i natječaji, pa projekt koji podiže te pokazatelje u pravilu lakše prolazi ocjenu. Pregled poziva je u tekstu EU fondovi i natječaji za poduzetnike 2026., a osnove u vodiču Bespovratna sredstva i EU fondovi za poduzetnike.
• Suradnja je hrvatska prednost, a poziv Integrator financira konzorcije najmanje triju malih i srednjih poduzeća koji postaju dobavljači srednjeg ili velikog poduzeća integratora. Prijave se zaprimaju od 5. svibnja 2026.
• Hrvatska je po MSP-ovima s inovacijama procesa na 87,1 % prosjeka EU-a, pa projekti uvođenja novih procesa imaju uporište i u pokazateljima ljestvice. Otvorene i najavljene pozive pratimo u pregledu EU fondovi i natječaji za poduzetnike 2026.
• Za projekte istraživanja i razvoja presudno je ispravno odrediti polaznu i ciljnu razinu tehnološke spremnosti (TRL), jer o njoj ovise prihvatljivost i intenzitet potpore.
• Izvoz znanjem intenzivnih usluga i tehnološki zahtjevnih proizvoda najslabiji su hrvatski pokazatelji. Prijavitelji s realnim planom izvoza imaju prednost u pozivima koji boduju rast prihoda na stranim tržištima.
• Državna potpora poslovnom istraživanju i razvoju najslabiji je hrvatski pokazatelj, pa su za poduzeća koja razvijaju nove proizvode presudni natječaji iz fondova EU-a i programi HAMAG-BICRO-a.

Metodologija: vrijednosti su preuzete iz profila Hrvatske i profila ostalih 26 članica u izdanju European Innovation Scoreboard 2025 (Europska komisija, 15. srpnja 2025.) i iskazane kao postotak prosjeka EU-a u 2025. (EU = 100). Promjene od 2018. iskazane su u bodovima prosjeka EU-a iz 2018., kako ih izdanje objavljuje, a vrijednost za 2018. (61,2 %) izračunata je kao razlika indeksa i promjene. Vrijednosti pojedinih pokazatelja normalizirani su rezultati u odnosu na prosjek EU-a, a ne omjeri izvornih veličina. Pragovi skupina preuzeti su iz metodološkog izvješća. Podjela pokazatelja na one koji ovise o poduzećima i one koji ovise o državi naša je, a ne službena. Podaci o poslovnim ulaganjima u istraživanje i razvoj su Eurostatovi (rd_e_gerdtot). Vrijednosti izdanja 2026. navedene su samo u označenim dijelovima teksta. Svi rangovi i razlike ponovno su izračunati i provjereni.

Česta pitanja

Što je europska ljestvica inovacija?

Europska ljestvica inovacija (European Innovation Scoreboard) godišnji je kompozitni indeks Europske komisije koji uspoređuje inovacijske sustave članica EU-a, susjednih država i globalnih konkurenata. Izdanje 2025. obuhvaća 32 pokazatelja u 12 skupina, od obrazovanja i istraživanja do ulaganja poduzeća, patenata i izvoza.

Što znači da je Hrvatska umjereni inovator?

Da je njezin zbirni indeks između 70 i 100 % prosjeka EU-a. U 2025. Hrvatska je na 71,6 %, posljednja u skupini umjerenih inovatora i 21. među 27 članica. Predvodnici su iznad 125 %, snažni inovatori između 100 i 125 %, a inovatori u nastajanju ispod 70 %.

Po čemu Hrvatska najviše zaostaje?

Po državnoj potpori poslovnom istraživanju i razvoju (7,9 % prosjeka EU-a), izvozu znanjem intenzivnih usluga (12,7 %), prijavama dizajna (30,4 %), produktivnosti rada (31,0 %) i najcitiranijim publikacijama (35,8 %). Od 12 skupina pokazatelja iznad prosjeka je samo povezanost i suradnja.

U čemu je Hrvatska iznad prosjeka EU-a?

U rizičnom kapitalu (150,6 %), javno-privatnim zajedničkim publikacijama (146,3 %), inovacijskim izdacima po zaposlenom (107,4 %), prodaji inovacija (102,1 %) i mobilnosti stručnjaka (102,1 %), a zaposleni IKT stručnjaci su na prosjeku (100,0 %). Rizični kapital je volatilan i u izdanju 2026. pao je na 10,7 %.

Koliko je hrvatski indeks porastao od 2018.?

Za 19,4 boda, drugi najbrži rast u EU-u iza Estonije. U 2018. Hrvatska je bila na 61,2 % tadašnjeg prosjeka EU-a, a 2025. na 71,6 %. Prosjek EU-a porastao je 12,6 bodova, pa se jaz smanjio s 38,8 na 32,0 boda.

Što se promijenilo u izdanju 2026.?

Izdanje objavljeno 9. srpnja 2026. svrstalo je Hrvatsku na 69,2 % prosjeka EU-a i vratilo je među inovatore u nastajanju, na 22. mjesto, ponajviše zbog pada rizičnog kapitala i udjela inovativnih MSP-ova. Mađarska je istodobno prešla u umjerene inovatore.

Izvori

• Europska komisija, European Innovation Scoreboard 2025 (15. srpnja 2025.)
• Europska komisija, EIS 2025, profil Hrvatske i profili ostalih članica (ec.europa.eu/assets/rtd/eis/2025/)
• Europska komisija, EIS 2025, metodološko izvješće
• Europska komisija, European Innovation Scoreboard, pregledna stranica s izdanjem 2026.
• Europska komisija, EIS 2026, profil Hrvatske (9. srpnja 2026.)
• Europska komisija, EIS 2024, profil Hrvatske, EIS 2023 i EIS 2022
• Europska komisija, pitanja i odgovori uz European Innovation Scoreboard 2020 (23. lipnja 2020.)
• Eurostat, rd_e_gerdtot, izdaci za istraživanje i razvoj po sektoru izvedbe, % BDP-a
• Europska komisija, ERA Country Report 2024 Croatia