Ažurirano 30. listopada 2026. Tekst i grafikoni temelje se na Eurostatovim podacima o izvozu po veličini poduzeća za 2023., preuzetima iz skupa ažuriranog 8. listopada 2026. To ažuriranje donosi i podatke za 2024., prema kojima su mala i srednja poduzeća ostvarila 53,8 % izvoza roba (EU-27 35,0 %), Hrvatska je bila peta u EU-u, a robu je izvozilo 8.613 poduzeća, od toga 257 velikih. Ministarstvo gospodarstva najavilo je 27. listopada 2026. ponovno otvaranje zaprimanja prijava za poziv Integrator 17. studenoga 2026. u 11:00.
Mala i srednja poduzeća ostvarila su 55,6 % hrvatskog izvoza roba u 2023., što je četvrti najveći udio u Europskoj uniji, dok je prosjek EU-27 35,4 %. Ta brojka govori manje o snazi hrvatskih MSP-ova, a više o tome koliko je velikih izvoznika malo. Robu je iz Hrvatske izvozilo 8.690 poduzeća, od toga 277 velikih, a prosječan veliki izvoznik izvozi više od tri puta manje od prosječnoga velikog izvoznika u EU-u. Ukupan izvoz roba dosegnuo je 25,24 milijarde eura u 2025., 4,9 % više nego godinu prije, a polovica odlazi na pet tržišta. Natječaji poput Integratora boduju rast prihoda od izvoza jer mjere ono što gospodarstvu nedostaje, više izvoznika i veće izvoznike. Plan izvoza u prijavi zato mora biti izvediv i provjerljiv, jer se ostvarenje kasnije provjerava iz financijskih izvještaja.
Analiza se oslanja na Eurostatovu statistiku trgovine robom po karakteristikama poduzeća za 2023., na Priopćenje Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni u 2025. (objavljeno 29. svibnja 2026.) i na pregled malih i srednjih poduzeća Europske komisije iz lipnja 2026. Pokazuje tko izvozi, koliko i kamo, kako se izvoz kretao od 2014. i zašto pozivi za bespovratna sredstva traže rast izvoza. Na kraju je sažeto kako se plan izvoza u prijavi sastavlja tako da donese bodove, a ne financijske korekcije.
Ukratko
- Mala i srednja poduzeća ostvarila su 55,6 % vrijednosti hrvatskog izvoza roba u 2023. Hrvatska je po tome četvrta u EU-u, iza Cipra (89,0 %), Estonije (78,3 %) i Latvije (68,7 %). U Njemačkoj je udio 20,1 %, u Sloveniji 35,7 %, a u EU-u ukupno 35,4 %.
- Robu je izvozilo 8.690 poduzeća. Mikropoduzeća čine više od polovice izvoznika, a velikih je 277, odnosno 3,2 %. Velika poduzeća ostvaruju 43,9 % izvoza, a u EU-u 64,3 %.
- Prosječan veliki izvoznik u Hrvatskoj izvozi 30,7 milijuna eura godišnje, u EU-u 106,8 milijuna. Mali i mikroizvoznici po prosjeku su blizu europskih.
- Poduzeća u stranom vlasništvu ostvarila su 51,3 % izvoza roba povezanoga s poduzećima u 2023.
- Izvoz roba iznosio je 25,24 milijarde eura u 2025., 2,4 puta više nego 2014. Dvije trećine ide u države EU-a. Njemačka, Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina i Srbija primaju 52,4 % izvoza.
- Poziv Integrator iz Programa Konkurentnost i kohezija u kriteriju vrijednosti za novac boduje planirani rast prihoda od izvoza i od prodaje nakon završetka projekta. Ciljane vrijednosti ulaze u ugovor i provjeravaju se iz godišnjih financijskih izvještaja.
Izvora: 11, popis na kraju članka · Kako provjeravamo podatke · Prijavite netočnost
Ukratko u brojkama
Izvoz roba iz Hrvatske: tko, koliko i kamo
Izvori: Eurostat, ext_tec01 i ext_tec07 (2023.); DZS, Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2025. (29. svibnja 2026.). Izračun: Omnia Solutions.
Koliki je udio malih i srednjih poduzeća u hrvatskom izvozu
Eurostat svake godine povezuje carinske i Intrastat zapise s poslovnim registrom i tako svakom izvozu pridružuje poduzeće i njegovu veličinu. Za Hrvatsku je 2023. na taj način raspoređeno 19,40 milijarde eura izvoza roba, 84,0 % ukupnoga izvoza od 23,09 milijarde. Ostatak su isporuke ispod praga Intrastata i promet koji se ne može povezati s poduzećem. Udjeli u ovom odjeljku odnose se na raspoređeni dio.
Mikropoduzeća s najviše devet zaposlenih ostvarila su 9,9 % vrijednosti izvoza, mala poduzeća 20,9 %, srednja 24,8 %, a velika 43,9 %. Poduzeća nepoznate veličine nose 0,5 %. Zbrojeno, mala i srednja poduzeća ostvaruju 55,6 % izvoza. U EU-u je slika obrnuta. Velika poduzeća ostvaruju 64,3 % izvoza roba, a MSP-ovi 35,4 %. Eurostatov pregled s podacima za 2022. navodio je 37 %.
Poredak članica indikativan je za strukturu gospodarstva, a ne za poduzetničku aktivnost. Na vrhu su Cipar, Estonija i Latvija, a odmah iza Hrvatske Nizozemska, ekonomije bez velikih industrijskih izvoznika ili s jakom trgovačkom ulogom. Na dnu su Njemačka (20,1 %), Irska (21,0 %) i Francuska (23,2 %), gdje izvoz koncentriraju velika poduzeća farmaceutske, automobilske i zrakoplovne industrije. Slovenija, s velikom farmaceutskom i automobilskom industrijom, ima 35,7 %.
Interaktivni grafikon
Članice EU-a: udio poduzeća po veličini u vrijednosti izvoza roba, 2023.
Cipar
Estonija
Latvija
Hrvatska
Nizozemska
Italija
Litva
Portugal
Bugarska
Danska
Španjolska
Austrija
Grčka
Belgija
Luksemburg
Malta
Slovenija
EU-27 ukupno
Poljska
Švedska
Finska
Češka
Slovačka
Mađarska
Rumunjska
Francuska
Irska
Njemačka
MSP = poduzeća do 249 zaposlenih. Hrvatska je s 55,6 % četvrta, iza Cipra, Estonije i Latvije. Prosjek EU-27, ponderiran vrijednošću izvoza, iznosi 35,4 %, a medijan članica 39,6 %.
Prikaži podatke u tablici
| Država | MSP ukupno | Mikro (do 9) | Mala (10 do 49) | Srednja (50 do 249) | Velika (250 i više) |
|---|---|---|---|---|---|
| Cipar | 89,0 % | 34,8 % | 15,1 % | 39,1 % | 10,1 % |
| Estonija | 78,3 % | 18,4 % | 21,7 % | 38,2 % | 21,7 % |
| Latvija | 68,7 % | 15,8 % | 23,6 % | 29,4 % | 30,3 % |
| Hrvatska | 55,6 % | 9,9 % | 20,9 % | 24,8 % | 43,9 % |
| Nizozemska | 54,6 % | 11,3 % | 14,8 % | 28,5 % | 45,4 % |
| Italija | 51,5 % | 5,4 % | 15,5 % | 30,6 % | 48,5 % |
| Litva | 50,9 % | 13,1 % | 15,0 % | 22,7 % | 49,1 % |
| Portugal | 50,2 % | 9,3 % | 13,2 % | 27,7 % | 49,8 % |
| Bugarska | 47,7 % | 11,0 % | 14,0 % | 22,7 % | 52,3 % |
| Danska | 43,7 % | 5,6 % | 13,3 % | 24,8 % | 50,5 % |
| Španjolska | 42,4 % | 9,6 % | 11,4 % | 21,3 % | 57,6 % |
| Austrija | 41,9 % | 18,6 % | 7,5 % | 15,8 % | 58,1 % |
| Grčka | 41,2 % | 8,7 % | 12,2 % | 20,3 % | 58,7 % |
| Belgija | 39,6 % | 8,1 % | 11,4 % | 20,1 % | 60,4 % |
| Luksemburg | 38,8 % | 6,5 % | 8,5 % | 23,9 % | 38,4 % |
| Malta | 38,5 % | 12,2 % | 6,9 % | 19,4 % | 61,5 % |
| Slovenija | 35,7 % | 8,8 % | 10,4 % | 16,5 % | 64,3 % |
| EU-27 ukupno | 35,4 % | 7,2 % | 9,5 % | 18,8 % | 64,3 % |
| Poljska | 34,5 % | 7,0 % | 8,7 % | 18,8 % | 65,4 % |
| Švedska | 33,9 % | 14,8 % | 6,2 % | 12,9 % | 66,1 % |
| Finska | 32,9 % | 3,4 % | 6,5 % | 23,1 % | 66,7 % |
| Češka | 32,0 % | 3,8 % | 7,8 % | 20,4 % | 66,5 % |
| Slovačka | 28,9 % | 6,9 % | 7,0 % | 15,1 % | 70,5 % |
| Mađarska | 28,2 % | 4,8 % | 8,3 % | 15,1 % | 70,9 % |
| Rumunjska | 25,9 % | 5,0 % | 7,6 % | 13,3 % | 74,1 % |
| Francuska | 23,2 % | 4,9 % | 6,5 % | 11,7 % | 76,8 % |
| Irska | 21,0 % | 6,3 % | 4,4 % | 10,3 % | 79,0 % |
| Njemačka | 20,1 % | 3,3 % | 5,3 % | 11,5 % | 79,9 % |
Izvor: Eurostat, trgovina robom po karakteristikama poduzeća (ext_tec01), 2023., izvoz u sve zemlje svijeta, sve djelatnosti, skup ažuriran 8. listopada 2026. Izračun i poredak: Omnia Solutions.
Tko su hrvatski izvoznici
U 2023. robu je iz Hrvatske izvozilo 8.690 poduzeća. Među njima je 4.636 mikropoduzeća (53,3 %), 2.603 mala (30,0 %), 921 srednje (10,6 %) i 277 velikih (3,2 %), a za 253 poduzeća veličina nije poznata. Mala i srednja poduzeća zajedno čine 93,9 % izvoznika, u EU-u 96,9 %. Prema Eurostatovoj strukturnoj poslovnoj statistici, u industriji, graditeljstvu i tržišnim uslugama 2023. poslovalo je 240.260 malih i srednjih poduzeća, pa robu izvozi oko 3,4 % njih. Od 436 velikih poduzeća iste je godine robu izvozilo 277. Prema pregledu Europske komisije iz lipnja 2026., mala i srednja poduzeća ostvaruju 64,0 % dodane vrijednosti hrvatskoga poslovnog sektora, pa je njihov udio u izvozu roba manji od udjela u gospodarstvu.
Razlika prema EU-u vidi se u prosječnoj veličini izvoznika. Veliko poduzeće u Hrvatskoj izvozi u prosjeku 30,7 milijuna eura godišnje, u EU-u 106,8 milijuna. Srednje poduzeće izvozi 5,2 milijuna prema 10,0 milijuna u EU-u. Malo poduzeće izvozi 1,6 milijuna, kao i u EU-u, a mikropoduzeće 0,41 milijuna prema 0,39 milijuna u EU-u. Visok udio MSP-ova u hrvatskom izvozu stoga je posljedica malog broja i male veličine velikih izvoznika, a ne iznadprosječne izvozne snage malih.
Dvije dopunske brojke zaokružuju sliku. Poduzeća u stranom vlasništvu ostvarila su 51,3 % izvoza roba povezanoga s poduzećima, a domaća 44,4 %. Gotovo sav izvoz, 94,7 %, ostvaruju poduzeća koja robu i uvoze, pa je uključenost u lance dobave pravilo, a ne iznimka. Upravo na tu okolnost cilja poziv Integrator, koji financira ulazak konzorcija MSP-ova u lance vrijednosti većih poduzeća.
Interaktivni grafikon
Hrvatska i EU-27: tko su izvoznici i koliko izvoze, 2023.
Mikro (do 9 zaposlenih)
Mala (10 do 49)
Srednja (50 do 249)
Velika (250 i više)
Mikro (do 9 zaposlenih)
Mala (10 do 49)
Srednja (50 do 249)
Velika (250 i više)
U Hrvatskoj je 2023. robu izvozilo 8.690 poduzeća, u EU-u 1,51 milijun. Poduzeća nepoznate veličine (u Hrvatskoj 2,9 % izvoznika, u EU-u 0,9 %) nisu prikazana.
Izvor: Eurostat, trgovina robom po karakteristikama poduzeća (ext_tec01), 2023. Izračun: Omnia Solutions.
Kamo Hrvatska izvozi
Prema konačnim podacima DZS-a, izvoz roba iznosio je 25,24 milijarde eura u 2025., uz rast od 4,9 %. Uvoz je iznosio 45,23 milijarde, pa izvoz pokriva 55,8 % uvoza, a robni deficit dosegnuo je 19,99 milijardi eura. U države članice EU-a otišlo je 16,79 milijardi ili 66,5 % izvoza.
Njemačka je prvo tržište s 3,20 milijarde eura (12,7 % izvoza), slijede Slovenija s 2,99 milijarde (11,8 %), Italija s 2,92 milijarde (11,6 %), Bosna i Hercegovina s 2,72 milijarde (10,8 %) i Srbija s 1,39 milijarde (5,5 %). Tih pet tržišta prima 52,4 % izvoza, a prvih deset 69,7 %. Izvoz u Sloveniju porastao je 13,6 %, a u Njemačku 11,5 %. Izvoz u Mađarsku pao je 21,3 %, a u SAD 19,2 %, što pokazuje koliko pojedinačna tržišta mogu biti volatilna u jednoj godini. Strojevi i prijevozna sredstva čine 25,3 % izvoza, a prerađivačka industrija 86,1 %.
Interaktivni grafikon
Prvih deset izvoznih tržišta Hrvatske u 2025.
Njemačka
Slovenija
Italija
Bosna i Hercegovina
Srbija
Austrija
Mađarska
SAD
Slovačka
Francuska
Njemačka
Slovenija
Italija
Bosna i Hercegovina
Srbija
Austrija
Mađarska
SAD
Slovačka
Francuska
Pet najvećih tržišta nosi 52,4 % izvoza roba, prvih deset 69,7 %. Izvoz u Njemačku prvi je put premašio tri milijarde eura.
Prikaži podatke u tablici
| Tržište | Izvoz u 2025. | Promjena prema 2024. |
|---|---|---|
| Njemačka | 3.199 mil. EUR | +11,5 % |
| Slovenija | 2.990 mil. EUR | +13,6 % |
| Italija | 2.924 mil. EUR | +6,6 % |
| Bosna i Hercegovina | 2.720 mil. EUR | +0,9 % |
| Srbija | 1.395 mil. EUR | +7,4 % |
| Austrija | 1.263 mil. EUR | +3,7 % |
| Mađarska | 1.169 mil. EUR | −21,3 % |
| SAD | 650 mil. EUR | −19,2 % |
| Slovačka | 642 mil. EUR | +12,2 % |
| Francuska | 635 mil. EUR | +11,6 % |
Izvor: DZS, Priopćenje VT-2026-1-2, Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2025. (29. svibnja 2026.), konačni podaci. Izračun: Omnia Solutions.
Kako se izvoz roba kretao od 2014.
Izvoz roba porastao je s 10,43 milijarde eura 2014. na 25,24 milijarde 2025., 2,4 puta. Najveći skok dogodio se 2022., kada je izvoz porastao 31,1 %, dijelom zbog rasta cijena energenata i sirovina, a 2023. pao je 4,9 %. Rast se zatim vratio na umjerenih 4,2 % u 2024. i 4,9 % u 2025. Udio država EU-a u izvozu kretao se između 62 i 68 %, a 2025. iznosio je 66,5 %. Izvoz izvan EU-a udvostručio se, s 3,96 na 8,46 milijardi eura.
Interaktivni grafikon
Izvoz roba Hrvatske od 2014. do 2025., u milijardama eura
Prikaži podatke u tablici
| Godina | Ukupno | U države EU-a | Izvan EU-a |
|---|---|---|---|
| 2014. | 10,4 mlrd. | 6,5 mlrd. | 4,0 mlrd. |
| 2015. | 11,7 mlrd. | 7,5 mlrd. | 4,2 mlrd. |
| 2016. | 12,5 mlrd. | 8,0 mlrd. | 4,5 mlrd. |
| 2017. | 14,2 mlrd. | 8,9 mlrd. | 5,3 mlrd. |
| 2018. | 14,8 mlrd. | 9,8 mlrd. | 5,0 mlrd. |
| 2019. | 15,3 mlrd. | 10,2 mlrd. | 5,2 mlrd. |
| 2020. | 15,0 mlrd. | 10,1 mlrd. | 4,9 mlrd. |
| 2021. | 18,5 mlrd. | 12,5 mlrd. | 6,0 mlrd. |
| 2022. | 24,3 mlrd. | 16,6 mlrd. | 7,7 mlrd. |
| 2023. | 23,1 mlrd. | 15,6 mlrd. | 7,5 mlrd. |
| 2024. | 24,1 mlrd. | 15,7 mlrd. | 8,3 mlrd. |
| 2025. | 25,2 mlrd. | 16,8 mlrd. | 8,5 mlrd. |
Vrijednosti u tekućim cijenama. Skok u 2022. dijelom je posljedica rasta cijena energenata i sirovina. Prijeđite mišem ili dodirnite grafikon.
Izvor: Eurostat, ext_lt_intratrd; podaci za 2024. i 2025. podudaraju se s DZS-om. Izračun: Omnia Solutions.
Zašto natječaji boduju rast izvoza
Kriterije odabira za pozive malim i srednjim poduzećima iz Programa Konkurentnost i kohezija odobrio je Odbor za praćenje u listopadu 2024. Za poziv Integrator obvezni kriterij vrijednosti za novac mjeri se, među ostalim, povećanjem prihoda od izvoza i povećanjem prihoda od prodaje proizvoda ili usluga nakon završetka projekta, pri čemu se izvoz u države EU-a računa kao izvoz. U Prilogu 3. poziva (Postupak dodjele) to su potkriteriji 1.4 (izvoz) i 1.5 (prodaja), a cijeli kriterij nosi 26 od 100 bodova uz prag od 14 bodova. Poziv za internacionalizaciju iz 2025. imao je eksplicitnu svrhu povećati udio MSP-ova u ukupnom izvozu roba i usluga.
Razlog je dvostruk. Prvo, bespovratna sredstva iz EU-a moraju imati učinak izvan samog poduzeća, a izvoz je najjednostavniji dokaz da je proizvod konkurentan izvan domaćeg tržišta. Drugo, prihod od prodaje u inozemstvu zasebna je stavka u godišnjem financijskom izvještaju (GFI-POD), pa se plan može provjeriti bez posebnih studija. Ocjenjivači tako dobivaju mjerljiv i usporediv pokazatelj, a tijela koja upravljaju programom pokazatelj za izvješćivanje prema Komisiji.
Bodovi nisu bez obveze. U nacrtu Uputa za Integrator pokazatelj „povećani prihod od prodaje” ima početnu vrijednost u godini prije prijave i ciljanu vrijednost tri godine nakon završetka projekta. Ako se ostvari manje od 80 % cilja, slijedi financijska korekcija od 10 % potpore, ispod 60 % korekcija je 20 %, a ispod 40 % iznosi 30 %. Konačne upute mogu se razlikovati. Plan izvoza koji je napisan radi bodova, a ne radi tržišta, kumulativno dakle može stajati više nego što donosi.
Kako se plan izvoza realno sastavlja
- Početna vrijednost uzima se iz godišnjega financijskog izvještaja za godinu prije prijave, iz stavke prihoda od prodaje u inozemstvu, razdvojeno na EU i treće zemlje. Ta brojka mora se slagati s Intrastatom i carinskim podacima, jer se iz istih izvora kasnije provjerava.
- Rast se veže uz konkretne kupce i tržišta. Pismo namjere integratora ili kupca, postojeći ugovori i upiti vrijede više od sektorskih procjena. Za svaki navedeni iznos treba biti jasno tko kupuje, što i po kojoj cijeni.
- Rast mora biti u skladu s kapacitetom nakon ulaganja. Ako nova linija podiže proizvodnju za 30 %, plan izvoza koji raste 80 % traži objašnjenje odakle ostatak.
- Usporedba s tržištem daje mjerilo. Ukupan izvoz roba porastao je 4,9 % u 2025., izvoz u Njemačku 11,5 %, a u Mađarsku pao 21,3 %. Plan koji višestruko nadmašuje rast tržišta mora počivati na novom proizvodu ili novom kupcu, a ne na trendu.
- Vremenski okvir prati provedbu. Projekt u Integratoru traje najviše 36 mjeseci, a ciljevi se mjere u godinama nakon završetka, pa plan treba pokazati postupno povećanje, a ne skok u prvoj godini.
- Ciljana vrijednost mora biti dovoljno ambiciozna da donese bodove i dovoljno oprezna da se ostvari najmanje 80 %. O tom se rasponu odlučuje unutar poduzeća, prije prijave.
- Plan izvoza mora biti konzistentan s ostatkom prijave, s brojem zaposlenih, projekcijama prihoda, novčanim tokom i financiranjem vlastitog udjela. Ako se dio ulaganja financira kreditom, kalkulator HBOR kredita pomaže usporediti trošak HBOR-a i banke prije nego što se brojke zaključaju.
Što to znači za poduzetnike
- Poziv Integrator namijenjen je konzorcijima od najmanje tri mala i srednja poduzeća koja ulaze u lanac dobave srednjeg ili velikog integratora, uz potporu od 300.000 do 820.000 eura. Zaprimanje prijava privremeno je obustavljeno 3. srpnja 2026. jer je zatražena potpora premašila raspoloživa sredstva. Vrijeme do ponovnog otvaranja vrijedi iskoristiti za plan izvoza i pisma namjere.
- Poziv Inovacije procesa u S3 područjima financira ulaganja u proizvodne procese u prerađivačkoj industriji, koja čini 86 % hrvatskog izvoza roba, pa je rast izvoza i ondje prirodan pokazatelj učinka.
- Pregled svih otvorenih i najavljenih poziva nalazi se u vodiču Bespovratna sredstva i EU fondovi za poduzetnike 2026. i u pregledu poticaja za poduzetnike u 2026.
- Većina sredstava iz sadašnjeg programskog razdoblja već je raspoređena, kako pokazuje naša analiza povlačenja fondova EU-a. Pozivi koji se ponovno otvaraju i trajni pozivi nagrađuju one s gotovom dokumentacijom.
- Tržišta poput Mađarske i SAD-a u jednoj su godini pala za petinu, dok je izvoz u Njemačku i Sloveniju rastao dvoznamenkasto. Plan izvoza s više tržišta i više kupaca manje je rizičan za pokazatelje nego oslanjanje na jednog kupca.
Metodologija: udjeli po veličini poduzeća preuzeti su iz Eurostatova skupa ext_tec01 (izvoz u sve zemlje svijeta, sve djelatnosti, 2023.), koji obuhvaća izvoz povezan s poduzećima u poslovnom registru, u Hrvatskoj 84,0 % ukupnog izvoza roba. MSP-ovi su poduzeća do 249 zaposlenih; razred „nepoznato” nije uključen ni u MSP-ove ni u velika poduzeća. Udio EU-27 ponderiran je vrijednošću izvoza. Vlasništvo je iz skupa ext_tec07, a dvosmjerni trgovci iz skupa ext_tec06, oboje za 2023. Ukupan izvoz, tržišta i proizvodi za 2024. i 2025. preuzeti su iz Priopćenja DZS-a VT-2026-1-2 (konačni podaci), a vremenski niz od 2014. iz Eurostatova skupa ext_lt_intratrd, koji se za 2024. i 2025. podudara s DZS-om. Broj poduzeća po veličini preuzet je iz Eurostatove strukturne poslovne statistike (sbs_sc_ovw, 2023.), a udio MSP-ova u dodanoj vrijednosti iz SME Fact Sheet 2026 Europske komisije (procjena za 2025.). Svi postotci i rangovi izračunati su iz točnih iznosa, a zbrojevi razreda provjereni prema ukupnim iznosima.
Česta pitanja
Koliki je udio malih i srednjih poduzeća u hrvatskom izvozu?
Prema Eurostatu, mala i srednja poduzeća ostvarila su 55,6 % vrijednosti hrvatskog izvoza roba u 2023., a velika poduzeća 43,9 %. U EU-u ukupno MSP-ovi ostvaruju 35,4 % izvoza. Hrvatska je po udjelu MSP-ova četvrta među 27 članica.
Koliko poduzeća u Hrvatskoj izvozi robu?
U 2023. robu je izvozilo 8.690 poduzeća, od toga 4.636 mikropoduzeća, 2.603 mala, 921 srednje i 277 velikih, dok za 253 poduzeća veličina nije poznata. Od oko 240.000 malih i srednjih poduzeća u industriji, graditeljstvu i tržišnim uslugama robu izvozi oko 3,4 %.
Koja su najveća izvozna tržišta Hrvatske?
U 2025. to su Njemačka (3,20 milijarde eura, 12,7 % izvoza), Slovenija (2,99 milijarde), Italija (2,92 milijarde), Bosna i Hercegovina (2,72 milijarde) i Srbija (1,39 milijarde). Tih pet tržišta prima 52,4 % izvoza roba, a države EU-a ukupno 66,5 %.
Zašto natječaj Integrator boduje rast izvoza?
Kriterij vrijednosti za novac u pozivu Integrator mjeri se, među ostalim, planiranim povećanjem prihoda od izvoza i prihoda od prodaje nakon završetka projekta. Izvoz je mjerljiv dokaz da potpora ima učinak izvan poduzeća, a prihod od prodaje u inozemstvu provjerava se iz godišnjega financijskog izvještaja. Kriterij nosi 26 od 100 bodova, uz prag od 14.
Što se događa ako se planirani rast izvoza ne ostvari?
Ciljane vrijednosti pokazatelja ulaze u ugovor o dodjeli. Prema nacrtu Uputa za Integrator, ostvarenje od 80 % i više nema posljedica, ostvarenje od 60 do 80 % donosi korekciju od 10 % potpore, od 40 do 60 % korekciju od 20 %, a ispod 40 % korekciju od 30 %. Konačne Upute mogu se razlikovati, pa ih treba provjeriti prije prijave.
Kako se sastavlja realan plan izvoza za prijavu?
Početna vrijednost uzima se iz financijskog izvještaja za godinu prije prijave. Rast se veže uz konkretne kupce, pisma namjere i kapacitet nakon ulaganja, uspoređuje s kretanjem tržišta i raspoređuje postupno kroz godine nakon završetka projekta. Plan mora biti usklađen s projekcijama prihoda, zaposlenih i novčanog toka u ostatku prijave.
O autoru
Suosnivač i direktor Omnia Solutions. Radi na pripremi i provedbi projekata sufinanciranih iz EU i nacionalnih fondova, najviše u području inovacija, poduzetništva i industrije. Od 2012. do 2014. bio je savjetnik u Kabinetu ministra poduzetništva i obrta, a od 2014. do 2018. viši stručni savjetnik za provedbu, vrednovanje i ugovaranje poduzetničkih EU projekata u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. Kao voditelj projekata sudjelovao je u pripremi i provedbi europskih i međunarodnih projekata ukupne vrijednosti veće od 60 milijuna eura. Od 2025. vanjski je član Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora. Doktorand je međunarodnih odnosa na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani.
Izvori
- Eurostat, Trade by NACE Rev. 2 activity and enterprise size class (ext_tec01), ažurirano 8. listopada 2026.
- Eurostat, Trade by type of ownership (ext_tec07) i Trade by type of trader (ext_tec06)
- Eurostat, Intra and Extra-EU trade by Member State and by product group (ext_lt_intratrd)
- Eurostat, Statistics Explained: International trade in goods by enterprise size
- Eurostat, Enterprise statistics by size class and NACE Rev. 2 activity (sbs_sc_ovw)
- Državni zavod za statistiku, Priopćenje VT-2026-1-2, Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2025. (29. svibnja 2026.)
- Europska komisija, SME Performance Review, Annual Report on European SMEs 2025/2026 i SME Fact Sheet 2026 za Hrvatsku (22. lipnja 2026.)
- eufondovi.gov.hr, Objavljen poziv na dostavu projektnih prijedloga Integrator (PK.1.3.08)
- Odbor za praćenje PKK, Kriteriji odabira operacija i pripadajuće metodologije, specifični cilj RSO 1.3
- e-Savjetovanja, nacrt Uputa za prijavitelje za poziv Integrator (veljača 2025.)
Pripremate prijavu s planom izvoza?
Provjerimo početne vrijednosti, ciljeve i što donosi bodove bez rizika korekcija
Pregledat ćemo vaše izvozne podatke, kapacitet nakon ulaganja i uvjete poziva te predložiti pokazatelje koje možete obraniti. Uvodni razgovor je besplatan.
