Europski zeleni plan u svega nekoliko godina inicijative napravio je značajne pomake u Europskom putu ka postizanju klimatske neutralnosti. No, hoće li Europa uistinu postići zacrtane ciljeve?
Europski zeleni plan inicijativa je kojom Europa želi postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Glavni cilj je transformacija cjelokupne europske ekonomije u održivi model, smanjujući emisije stakleničkih plinova na nulu do 2050. godine. Plan pokriva široki spektar mjera i inicijativa koje pokrivaju energiju, industriju, prijevoz, poljoprivredu i mnoge druge sektore. Europski zeleni plan u svega nekoliko godina inicijative napravio je značajne pomake u Europskom putu ka klimatskoj neutralnosti.
Europske zeleni plan uz dugoročni cilj, postavlja i kratkoročne koji se izmjenjuju po potrebi, a do 2030. planirane su mjere za postizanje:
- Smanjenja emisija – cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova iz automobila za najmanje 55% u odnosu na razine iz 1990. godine. To uključuje proširenje sustava trgovanja emisijama (ETS) na nove sektore poput cestovnog transporta i zrakoplovstva.
- Povećanje uporabe obnovljivih izvora energije – povećanje udjela obnovljivih izvora energije na najmanje 42.5%, s ambicijom da taj postotak dosegne i 45%.
- Energetska efikasnost – uvođenje mjera za poboljšanje energijske efikasnosti s ciljem smanjenja potrošnje energije za 11.7% do 2030. godine.
Jedan od rezultata je i povećanje zelenih industrija te novi načini poslovanja koji podupiru razvoj novih radnih mjesta u sektorima zelene ekonomije. Od 2000. godine broj „zelenih“ radnih mjesta povećan je sa 3.2 milijuna na 4.5 milijuna u 2019. godini.
ZELENA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
Nova industrijska revolucija ulazi na europska vrata s inicijativama poput Net-Zero Industry Acta i Industrijskog plana koje imaju za cilj osigurati da Europa postane središte industrijske inovacije i čiste tehnologije.
Net-Zero Industry Act
Dodatna inicijativa kojom se uz Europski zeleni plan želi povećati proizvodnja čistih tehnologija u Europskoj uniji i osigurati priprema za prijelaz na čistu energiju. Zakon će ojačati otpornost i konkurentnost proizvodnje Net-Zero tehnologija u EU i učiniti naš energetski sustav sigurnijim i održivijim. To će se konkretno postići kroz stvaranje najboljih uvjeta za one sektore koji su ključni za postizanje neutralnosti do 2050.; tehnologije poput vjetroturbina, toplinskih pumpi, solarnih panela, obnovljivog vodika te skladištenja CO2.
Potpore za regije i građane
Jedan od ključnih elemenata Zelenog plana je osigurati da nitko ne bude postavljen po strani. Fond za pravednu tranziciju osigurava sredstva za prekvalifikaciju i dopunsku obuku radnika u regijama koje su najviše pogođene prelaskom na zelene tehnologije.
NextGenerationEU inicijativa osigurava značajna sredstva za projekte usmjerene na klimatsku akciju, s 40% svojih sredstava usmjerenih na ulaganja u klimu. Do sada je preko 5.8. milijuna ljudi u EU bil ozaštićemo od klimatskih katastrofa zahvaljujući ovim investicijama.
Što se do sad postiglo?
- Europska unija je od 2019. udvostručila proizvodnju solarne energije, a 2023. godine proizvela je više električne energije iz vjetra nego iz plina.
- Europska unija smanjila je godišnju emisiju stakleničkih plinova za oko 30% u odnosu na razinu iz 1990. godine.
- Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije porastao je na 22%
- Projekti renovacija zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti u nekim državama doprinijeli su uštedi od 22 milijuna megavat sati energije.
- Od 2000. godine broj „zelenih“ radnih mjesta povećan je sa 3.2 milijuna na 4.5 milijuna u 2019. godini.
Europski zeleni plan nije samo ključ za borbu protiv klimatskih promjena, već i za stvaranje održivije i konkurentnije europske ekonomije. Svaka od ovih inicijativa igra ključnu ulogu u osiguravanju boljeg i zelenijeg budućeg svijeta za sve nas. Rezultati Europskog zelenog plana do sada pokazuju mješovitu sliku. Iako su postignuti neki značajni uspjesi, postoje i područja koja zaostaju za očekivanjima.
Koji su izazovi provođenja Europskog zelenog plana i gdje se najviše kasni?
- Poljoprivreda i prehrambeni sustavi: Napredak u transformaciji poljoprivrede i prehrambenih sustava je spor. Stručnjaci smatraju da je učinjen mali napredak u postizanju održive poljoprivrede, s potrebom za povećanjem financijske potpore farmerima kako bi se olakšao prijelaz.
- Energetska učinkovitost: Iako su postignute značajne uštede energije, postoje izazovi u postizanju ciljeva energetske učinkovitosti. Studije pokazuju da bi stopa instalacija toplinskih pumpi trebala gotovo udvostručiti kako bi se ostvarili ciljevi za 2030. godinu.
- Cirkularna ekonomija i korištenje materijala: Ciljevi vezani uz smanjenje utjecaja proizvodnje i potrošnje na okoliš, kao što su cirkularna upotreba materijala, također zaostaju za postavljenim ambicijama
Nedavno je otvoren natječaj iz Modernizacijskog fonda za dodjelu bespovratnih potpora od 100.000 do 5.000.000 EUR za proizvodnju električne energije iz obnovljih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu. Obzirom da je natječaj otvoren do 09.09.2024., ukoliko ste predstavnik mikro, malih, srednjih ili velikih poduzetnika, koji pripadaju području C Prerađivačka industrija i području D odjeljku 35.30 Opskrba parom i klimatizacija, razmislite o mogućnosti prijave na spomenuti natječaj o kojem više možete pročitati OVDJE.
