Za mnoge poduzetnike (ali i građane) svaka promjena cijena znači kreiranje novih poslovnih i osobnih strategija te stalno traženje novih načina preživljavanja na tržištu.
Inflacija u Hrvatskoj i EU
Inflacija u Europskoj uniji, a time i u Hrvatskoj, ima više uzroka. Općepoznato je da je pandemija značajno poremetila globalne lance opskrbe, što je dovelo do skokova cijena materijala i sirovina. Dodatno, geopolitička situacija i neizvjesnost, pgotovo rat u Ukrajini, uzrokovale su neplanirani rast cijena energenata, koji se naravno proširio na gotovo sve sektore gospodarstva. Utjecaj na inflaciju su imale i unutarnje tržišne neravnoteže, poput manjka radne snage u nekim sektorima.
Hrvatska je u zanimljivoj poziciji. Ulaskom u eurozonu počeli smo dijeliti monetarnu politiku s ostatkom euro područja, ali uz to i dalje imamo određene slabost – visoku ovisnost o uvozu hrane i energenata, sezonalnost turizma te relativno nisku industriju i proizvodnju. Za mala i srednja poduzeća, koja čine više od 99% ukupnog gospodarstva i zapošljavaju oko 70% radne snage, inflacija nije apstraktnost iz izvještaja Eurostata, već prijetnja opstanku.
Inflacija u Hrvatskoj je od ulaska u eurozonu pratila europski prosjek, ali s povremenim skokovima iznad njega, osobito u prehrambenom sektoru. Dok je u nekim zapadnoeuropskim zemljama rast cijena bio blaži zahvaljujući snažnijoj domaćoj proizvodnji, Hrvatska je često imala brže i naglije promjene cijena zbog visoke uvozne ovisnosti.
Uloga EU fondova
Europska unija već godinama ulaže milijarde eura u podršku gospodarstvu, a Hrvatska je među zemljama koje trenutačno povlače značajna sredstva po stanovniku. Samo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatskoj je dostupno više od 9 milijardi eura, od čega se velik dio odnosi upravo na digitalizaciju, zelenu tranziciju i otpornost malih i srednjih poduzeća. Za poduzetnike EU sredstva olakšavaju nabavljanje digitalnih alata, softvera, obnovljivih izvora energije, jačanje izvoznih kapaciteta, ulaganje u R&D i posljedično, bolje pozicioniranje na domaćem, ali i stranom tržištu.
No, pridonose li EU fondovi i rastu cijena?
U određenoj mjeri – da. Velika količina novca na tržištu stvara dodatnu potražnju, što može dovesti do pritiska na rast cijena, posebno u sektorima s ograničenim kapacitetima (npr. građevinski radovi). Poduzetnici koji se prijavljuju na projekte često se suočavaju s time da im ponude za iste radove u roku od nekoliko mjeseci značajno porastu, a obzirom na dugačke periode čekanja rezultata ovo zna stvarati značajne izazove u provedbama odobrenih projekata.
Primarna i sekundarna uloga EU fondova
Dakle, EU fondovi imaju dvostruku ulogu. S jedne strane, oni „spašavaju situaciju“ jer omogućuju poduzetnicima ulaganja koja sami ne bi mogli financirati. S druge strane, dolazak velikih iznosa u kratkom vremenu može generirati dodatni inflacijski pritisak.
Pitanje bi onda glasilo: kako izbalansirati? Rješenje bi trebalo ležati u pametnoj alokaciji sredstava (plansko raspisivanje natječaja samo prema stvarnim potrebama), u projektima koji dugoročno smanjuju troškove i ovisnosti – primjerice ulaganja u vlastitu energetsku učinkovitost, lokalnu proizvodnju i digitalizaciju poslovnih procesa. Na taj način fondovi ne djeluju samo kao „brzi novac“ koji pumpa cijene, već kao dugoročna investicija u otpornost gospodarstva.
Realnost je da mnogi projekti u praksi zahtijevaju predfinanciranje, dugotrajan administrativni proces i veliku stručnost u pripremi dokumentacije. To znači da najmanje tvrtke, koje su najugroženije inflacijom, nerijetko ostaju „kratkih rukava“ jer nemaju dovoljno kapaciteta da se izbore za ta sredstva.
S druge strane, oni koji uspiju, u stanju su napraviti značajan iskorak u razvoju svojeg poslovanja. Takva ulaganja povećavaju otpornost na krize i stvaraju dugoročnu sigurnost i predvidljivost prihoda.
Zaključak?
Inflacija je tu i ne može nestati preko noći. Pretpostavka je da će cijene rasti koliko će rasti i neizvjesnost u trenutačnom geopolitičkom stanju svijeta. U toj priči EU fondovi nisu čarobni štapić, ali bi se mogli smatrati važnim alatom. Njihova uloga ovisi o tome kako ih koristimo – ako sredstva usmjerimo u projekte koji dugoročno jačaju produktivnost i otpornost, onda fondovi mogu biti upravo ono što poduzetnicima treba u borbi s inflacijom. Ako ih pak promatramo samo kao priliku za kratkoročni boost kapitala, riskiramo dodatne poremećaje i još veći pritisak na cijene.
Pravo pitanje nije predstavljaju li fondovi spas ili prijetnju, nego jesmo li dovoljno spremni i sposobni pretvoriti ih u priliku za dugoročno održiv rast.
Izvori; Eurostat: Inflation in the euro area (2025); HNB: Pregled makroekonomskih kretanja (2024); Ministarstvo financija RH: Izvještaji o korištenju NPOO-a; EIB: SME Access to Finance Report (2024)
Sve informacije o novim EU i nacionalnim natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava možete pratiti i na našem LinkedIn profilu.
